Seminelí
ʻIuniti 25: ʻAho 2, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113–14


ʻIuniti 25: ʻAho 2

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113–14

Talateú

Hili e tūʻuta ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, ʻi Māʻasi 1838, naʻá ne e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻi he fakahaá ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola meí he tohi ʻa ʻĪsaiá. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114 ʻi he ʻaho 17 ʻo ʻEpeleli, 1838. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita W. Pāteni, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fakahā ko ʻení ke teuteu ke ngāue fakafaifekau.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113

ʻOku tali ʻe he ʻEikí ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá.

ʻOkú ke faʻa faifeinga nai ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke lau ʻi he ngaahi folofolá?

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi kikite ʻe niʻihi ʻi he folofolá ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku faingataʻa ke mahino. ʻI Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsulí, naʻe kole ha kau tangata ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fakamahinoʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá. ʻOku lēkooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113 ʻa e ngaahi tali ʻa e ʻEikí naʻe fakahā ki he ngaahi fehuʻi ko iá.

ʻĪmisi
Isaiah writing

ʻĪsaia

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻeni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113 pea fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi tali ʻa e ʻEikí.

ʻOku mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e tefitó ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–2. ʻE lava ke tokoni ʻa e fakamatala ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo mahino ki he fakaʻilonga ko iá: naʻe haʻu ʻa Sīsū Kalaisí meí he fale ʻo Sesé, ʻa ia ko e tamai ʻa Tēvitá. Ko e foʻi lea tefito ʻi he ʻĪsaia 11:1 naʻe liliu ia meí ha foʻi lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhinga ki he tefito pe sino ʻo ha fuʻu ʻakau—tatau ai pē pe ko ha fuʻu ʻakau kuo tuʻusi hifo pe ko ha fuʻu ʻakau ne tō.

Fakalaulauloto ki he ngaahi ʻuhinga ʻo e vaʻa ukameá mo e aká, ʻa ia ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:3–6. Fakakaukau ki he fakaʻuhinga ne vahevahe ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku tau hala nai ʻi heʻetau pehē ko e palōfita ʻoku fakamatalaʻi hení ko Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe ʻomi ki ai e lakanga fakataulaʻeikí, maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, peá ne fokotuʻu ʻa e fuka ki hono tānaki fakataha ʻa e kakai ʻo e ʻEikí ʻi hotau kuongá? Pea ʻoku ʻikai koā ko ia ʻa e tamaioʻeiki ʻi he nima ʻo Kalaisí, ʻa ia ko ha konga ʻo e hako ʻo Sesé kaeʻumaʻā foki mo ʻIfalemi, pe ʻo e fale ʻo Siosefá ʻa ia kuo hilifaki ki ai ʻa e mālohi lahi? (T&F 113:4–6.) ʻE ʻilo ʻe kinautolu ʻoku tokanga ki he ngaahi meʻa ʻo e Taʻengatá ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻá ni” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 339–40).

ʻĪmisi
stump

Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo fai ʻe Siosefa Sāmita “ko ha tamaioʻeiki ia ʻi he nima ʻo Kalaisí” (T&F 113:4)?

ʻI hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi aká, ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:5–6.

ʻE fakafofongaʻi fēfē nai ʻe he aká ʻa Siosefa Sāmitá?

Fakakakato ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo e tokāteliné ʻo tuʻunga meí he meʻa ʻokú ke ako meí he veesi 6: Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, ki he pea mo e ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Mahalo te ke fie fakafekauʻaki e veesi 6 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11.

Hili hano fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻĪsaia 11, naʻe fai ʻe ʻIlaiase Hikipī ha ngaahi fehuʻi ʻo kau ki he ʻĪsaia 52.

Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:7–10, pea fakakakato ʻa e saati ko ʻení:

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:7–8

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:9–10

Ko e hā ʻoku totonu ke tau “tuí”?

Ko e hā ʻoku talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku toe foki hake kiate Iá?

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he hā?

ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e meʻá ni ki he kakai ʻIsileli kuo fakamoveteveté?

  1. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino mo ha mālohi ki he kakai ʻoku nau feinga ke foki hake kiate Iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita W. Pāteni ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau

Ko e tokotaha ne fili ʻe he ʻEikí ke tokoni ki hono fakamālohia ʻa Saioné ko ha tangata ko hono hingoá ko Tēvita W. Pāteni.

Naʻe kau ʻa Tēvita W. Pāteni ki he Siasí ʻi he ʻaho 15 ʻo Sune 1832. Naʻe fakanofo ia ko ha ʻAposetolo ʻi he taʻu 1835. Naʻá ne maʻu e meʻafoaki ʻo e fai fakamoʻuí, pea ko ha tangata loto-toʻa lahi mo mālohi. Naʻá ne taʻe-ilifia ʻi hono taukapoʻi ʻo e tuí pea mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻiloa ʻa Tēvita W Pāteni ko e “ʻEikitau Taʻe Ilifiá” ʻi hono maluʻi ʻo e Kāingalotú meí he kau fakatanga ʻi Mīsulí. (Vakai, Lycurgus A. Wilson, Life of David W. Patten: The First Apostolic Martyr [1900], 5–8, 14–17, 48–49, 62.)

Naʻe kole ʻa ʻEletā Pāteni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fekumi ki ha fakahā maʻana. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114:1, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fai ʻe ʻEletā Pātení.

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1838, hili ia ha māhina ʻe ono ʻo e fakahā naʻe fekauʻi ai ʻa Eletā Pētení ke teuteu ki he ngāue fakafaifekau, naʻá ne kau ʻi he feinga tau ʻi he Vaitafe Pikopikó, ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi nofoʻanga e Kāingalotú ʻi he hihifo lotolotó ʻi Mīsuli. ʻI he ʻaho 25 ʻo ʻOkatopa 1838, naʻe ʻohofi ai ʻe ha kau fakatanga e ngaahi ʻapi ʻo ha niʻihi ʻo e Kāingalotú, ʻo fekauʻi e kāingalotú ke nau mavahe meí he siteití pea ʻave pōpula ai ha kau tangata ʻe toko tolu. ʻI he fanongo ʻa e kau tau ʻo e kāingalotú ki he lipooti naʻe fakataumuʻa ʻa e kau fakatangá ke fakapoongi ʻa e kau pōpulá he pō ko iá, naʻe fokotuʻu ha ongo kulupu ʻe ua ke fakahaofi ʻa e kau pōpulá. Naʻe tataki ʻe ʻEletā Tēvita W. Pāteni ha taha ʻo e ongo kulupú. ʻI he ofi ke mafoa e atá, pea fakaaʻuaʻu atu ʻa e kau tau ʻa ʻEletā Pātení ke kolosi ʻi he Vaitafe Pikopikó, ne kamata ke fana e kau fakatanga ne toitoi ofi maí. Naʻe hoko ai ha tau vave, pea ne tokolahi ha kau tangata ne kafo he ongo tafaʻakí fakatouʻosi, ʻo kau ai ʻa ʻEletā Pāteni.

ʻĪmisi
battle scene

Ko e tau ʻi he Vaitafe Pikopiko ʻi Mīsulí.

Naʻe mālōlō ʻa ʻEletā Pāteni hili ha ngaahi houa mei ai. Naʻe pehē fau ʻene tui ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ne ʻi ai ha taimi naʻá ne fakahaaʻi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha holi ke mate ko ha māʻata. “Ne ongo moʻoni ʻeni ki he Palōfitá ʻo ne fakahaaʻi ha loto-mamahi lahi, ‘he,’ naʻá ne pehē kia Tēvita, ʻʻi he taimi ʻoku kole ai ʻe ha tangata tui hangē ko koé ha faʻahinga meʻa meí he ʻEikí, ʻokú ne faʻa maʻu ia.’” Hili ha ʻaho ʻe ua meí he taú, naʻe fakahīkihiki ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻEletā Pāteni ʻi hono meʻafakaʻeiki ʻi Hihifo Mamaʻó ʻo pehē: “ʻOku tokoto hena ha tangata naʻá ne fai ʻa ia naʻá ne pehē te ne faí—kúo ne tuku hifo ʻene moʻuí maʻa hono kaungāmeʻá.” (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 199–200; quoting Life of David W. Patten, 53; History of the Church, 3:175).

ʻI he taimi naʻe mālōlō ai ʻa ʻEletā Pātení, naʻá ne teuteuʻi ia, ʻi he faivelengá, ke ngāue fakafaifekau. Naʻá ne hohaʻa foki ʻo kau ki hono kaungā Kāingalotú, kau ai ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe ʻikai ke faivelengá. ʻI he ʻamanaki ke ne maté, naʻá ne pehē, “ʻOiauē, kapau naʻa nau ʻi hoku tuʻungá! He ʻoku ou ʻiloʻi ai kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí, kuó u lavaʻi ʻeku ngaué, mei heni kuo hilifaki kiate au ha kalauni, ʻa ia ʻe foaki mai ʻe he ʻEiki ko e fakamaau māʻoniʻoní [vakai, 2 Tīmote 4:7–8].” Naʻá ne pehē ki hono uaifí, “Ko e hā pē e meʻa te ke faí, ʻOua ʻaupito naʻá ke fakaʻikaiʻi ʻa e tuí” (lea ʻaki ʻe Hiipa C. Kimipolo, ʻi he Life of David W. Patten,69).

Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako meí he meʻa naʻe aʻusia ʻe Tēvita Pātení ko e kapau te tau talangofua ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, te tau mateuteu ki ha faʻahinga meʻa pē kuó Ne palani maʻatautolu.

  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e fē nai ha taimi naʻá ke muimui ai ki he faleʻi ʻa e ʻEikí pea ʻilo naʻá ne teuteuʻi koe ki ha meʻa naʻe ʻikai ke ke ʻamanaki ki aí? Kapau kuo teʻeki ke ke aʻusia ha meʻa peheni, aleaʻi e fehuʻí mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa. Hiki ʻa e meʻa naʻá ke ako meí he tokotaha ko iá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114:2, pea kumi ki he meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko ʻi he taimi ʻoku fakaʻikaiʻi ai ʻe ha niʻihi ʻa Hono huafá. (ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea lakangá ʻi he veesi ko ʻení ki he fatongia ʻo ha taha, ʻo ʻikai ki he pīsopé mo hono ongo tokoní. Vakai, Saame 109:9; Ngāue 1:20; Bible Dictionary, “Bishop.”)

ʻI he taimi naʻe ʻikai ke kei faivelenga ai ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe ui ha niʻihi kehe ke fetongi kinautolu. Naʻe kau ʻi he kau ʻAposetolo foʻou ko ʻení ʻa Sione Teila mo Uilifooti Utalafi, ʻa ia naʻá na ngāue fakafaifekau faivelenga ʻi ʻIngilani pea ʻomi ha ngaahi laumālie ʻe toko lauiafe ke ʻiloʻi ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha palakalafi nounou ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke muimui ki he faleʻi ʻa e ʻEikí mo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻokú Ne ʻamanaki mai ki ai meiate koé.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113–14 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: