Seminelí
ʻIuniti 19: ʻAho 1, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:1–40


ʻIuniti 19: ʻAho 1

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:1–40

Talateú

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88 “ko e taha ia ʻo e ngaahi fakahā mahuʻinga taha kuo fai ki he Siasí, pea ʻe lelei ʻaupito ke tuku ha ngaahi uike ki hono aleaʻi iá” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:366). Ko e ʻuluaki ʻeni ʻi ha lēsoni ʻe tolu ʻe vakaiʻi ai e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88. Ne maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ko ʻení ʻi ha ʻaho ʻe tolu—ʻaho 27–28 ʻo Tīsema, 1832 mo e ʻaho 3 ʻo Sānuali, 1833. ʻOku kau ʻi he konga ʻo e fakahā ʻoku ʻi he lēsoni ko ʻení hono akoʻi ʻe he ʻEikí ʻo kau ki he maama ʻo Kalaisí mo ʻEne fakamatala ki he ngaahi fono ʻoku nau puleʻi Hono ngaahi puleʻangá pea mo e kakai ʻoku nofo aí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:1–13

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ko Ia ʻa e maama ʻoku ʻi he meʻa kotoa pē

Kuó ke lotua nai ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo kau ki he ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi hoʻo moʻuí? Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ko ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88 hili e lotu fakatāutaha ʻa e kau taulaʻeiki lahí ʻaki honau leʻó ʻi ha konifelenisi ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:1–2, ʻo kumi ʻa e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻo kau ki he meʻa naʻá Ne ongoʻi mo e kau ʻāngeló ʻi he fekumi ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ke ʻilo Hono finangaló.

Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:3–5, ʻa e houʻeiki tangata ko ʻení ʻoku nau lava ʻo maʻu ha fakapapau ʻo e moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku toe ui foki ko e Fakafiemālié mo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá.

Naʻe akoʻi foki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e māmá. Kuó ke ʻi ha fakapoʻuli lōlō fakatuʻasino nai? ʻE tokoni ēfē nai ha aʻusia ʻo e ʻi ha fakapoʻuli lōloó ke ke houngaʻia ʻi he tāpuaki ʻo e māmá? Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he māmá ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:6–13, ʻo kumi ki he meʻa ne akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e maʻuʻanga ʻo e maama kotoa pē.

Ko e hā ʻa e foʻi lea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he veesi 7, ke ʻuhinga ki he moʻoni ʻoku “uló”?

Fakatatau ki he veesi 12, ʻoku haʻu ʻa e maama kotoa pē mei fē?

ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e maama mo e moʻui ki he meʻa kotoa pē, ʻo fakafou ʻi he Maama ʻa Kalaisí. Mahalo te ke fie hiki ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he tafaʻaki hoʻo folofolá. Ko e Maama ʻa Kalaisí ko e fono foki ia ʻokú ne puleʻi e ʻunivēsí mo hono kakaí, pea ʻokú ne “fakaake” hotau ʻatamaí. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakaake ke ʻai ke moʻui. Mahalo te ke fie hiki ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

“Ko e Maama ʻa Kalaisí… [ko ha mālohi] ʻoku hoko ia ko ha fakaivia ki he leleí, ʻi he moʻui ʻa e kakai kotoa pē (vakai, Sione 1:9; T&F 93:2). ʻOku ui ʻi he folofolá he taimi ʻe niihi ʻa e Maama ʻa Kalaisí ko e Laumālie ʻo e ʻEikí, Laumālie ʻo e ʻOtuá, Laumālie ʻo Kalaisí, pe ko e Maama ʻo e Moʻuí.

“ʻOku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ʻa e Maama ʻa Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ko ha taha ʻeni ia ʻo hangē ko e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hanga ʻe hono mālohí ʻo taki ʻa e kakaí ke nau ʻilo ʻa e ongoongolelei moʻoní, papitaiso, pea mo maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Sione 12:46; ʻAlmā 26:14–15).

“Ko e konisēnisí ko ha sino hā mai ia ʻo e Maama ʻa Kalaisí, ʻokú ne fakafaingofuaʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e lelei mei he koví. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Molomoná: ʻʻOku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí, ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá. … Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻiloʻi ʻa e maama ʻa ia te mou faʻa fakamāuʻi ʻakí, pea ko e maama ko iá ʻa e maama ʻa Kalaisí, tokanga ke ʻoua naʻa mou fakamaau taʻe totonu; he ko e anga ko ia ʻoku mou fakamaau ʻakí ʻe fakamāuʻi ai foki mo kimoutolu’ (Molonai 7:16, 18)” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 112–13).

Naʻe toe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he faikehekehe mo e fengāueʻaki ʻa e Maama ʻo Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Kuo maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí, pea neongo ʻe lava ke ʻaʻahi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki ha taha pē, ka ko e meʻaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku maʻu pē ia ‘ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí’ (Tefito ʻo e Tui 1:3), ʻaki e tukulolo ke ‘papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala; [pea mo e] hilifaki ʻo e nima ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ (Tefito ʻo e Tui 1:4). ʻOku ʻikai ʻi ai ia ʻo hangē ko e ʻi ai ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí. Kuo pau ke foaki ʻa e meʻaʻofa ko ʻení ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e mafaí (vakai, Tefito ʻo e Tui 1:5).

“Ko e meʻa ia ʻoku tuʻutuʻuni ke tau faí, ke fakatupulaki ʻa e Maama ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku ʻi he loto ʻo e kakai kotoa pē ʻoku tau feʻiloaki mo iá, pea ʻomi ʻa e ngaahi laumālié ki ha tuʻunga ʻe lava ke ʻaʻahi ai kiate kinautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he taimi totonú, te nau lava ke maʻu, ʻo fakafou ʻi he ouaú, ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku foaki ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí.

“Hili pē hono maʻu ʻe ha taha ʻa e meʻafoaki ko ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea lava ke fakatupulaki fakataha ia mo e Maama ʻo Kalaisí, ʻa ia kuo nau ʻosi maʻú, te nau maʻu leva e mahino ki he kakato ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava foki ke ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he Maama ʻo Kalaisí.

“ʻOku fakamāmani lahi ʻa e Maama ʻo Kalaisí ʻo hangē ko e maama ʻo e laʻaá. Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha tangata moʻui, ʻoku ʻi ai e Laumālie ʻo Kalaisí. ʻOku maʻu ia ʻe he kakai moʻui kotoa pē. Ko ia ʻokú ne poupouʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí. ʻOkú ne fakaʻaiʻai e meʻa kotoa pē te ne tāpuekina mo lelei ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ne fakatupu ʻa e leleí ʻiate ia pē” (The Light of Christ,” Ensign, Apr. 2005, 13).

  1. Ke tokoni ke ke fakakaukau ki he founga ʻoku tāpuekina fakaʻaho ai koe ʻe he Maama ʻa Kalaisí, tali ha fehuʻi ʻe ua pe lahi ange ʻi he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOku tau ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:7–10, ko e maama fakatuʻasino kotoa pē, hangē ko e ulo ʻo e laʻaá, ko e konga ia ʻo e Maama ʻo Kalaisí. ʻOku tāpuekina fēfē ʻe he maama fakatuʻasinó ʻa hoʻo moʻuí?

    2. ʻOku ʻuhinga ʻa efakaake pe fakaakeʻí ke ʻomi ki he moʻuí pe ʻai ke moʻui. ʻOku tau ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:11 ko e Maama ʻa Kalaisí ko ha founga ia ʻe lava ke fakaake pe ʻai ke moʻui ai ʻa ʻetau mahino ki he ngaahi meʻá. Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai kuo fakaake hoʻo ʻiló pe mahinó?

    3. ʻOku tau ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:12–13, ʻoku foaki ʻe he Maama ʻa Kalaisí ʻa e moʻuí ki he meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e fanga monumanú, ʻakaú, pea mo kitautolu foki. Kuo faitāpuekina fēfē koe ʻe he ngaahi meʻa moʻui ʻoku nau ʻātakaiʻi koé?

    4. ʻOku tau toe ako foki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:13, ko e Maama ʻa Kalaisí ʻa e fono ʻa ia ʻoku puleʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku kau heni e ngaahi lao fakatuʻasinó, hangē ko e kalāvité, mo e ngaahi fono mo e ngaahi fekau fakalaumālié. ʻOku lava ke tau ʻilo ʻa e faikehekehe ʻi he meʻa ʻoku totonu mo halá ʻo fakafou ʻi he Maama ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku faʻa ui ko hotau konisēnisí. Ko e hā e founga ʻoku kaunga ai kiate koe ʻa e ngaahi lao fakatuʻasino mo fakalaumālié ʻi he ʻaho takitaha?

  2. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi moʻoni kuó ke akó ke ke fakahoungaʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó—ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakatokangaʻi mo taʻe-fakatokangaʻi fakalūkufua fakatouʻosi? Fakakau ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga te ne uesia hoʻo moʻui fakaʻahó ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:14–40

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻoku ʻi ai ha ngaahi fono ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi puleʻanga ʻo e nāunaú

ʻI hoʻo tui ha kofunimá, ʻoku hanga ʻe ho nimá ʻo ʻai ke ngaungaue pe foaki ʻa e moʻui ki he kofunimá. Kapau naʻá ke akoʻi ha taha fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí pea ngāue ʻaki ha kofunima ke fakafofongaʻi ʻa e sino fakamatelie ʻoku tau maʻu ʻi hono fāʻeleʻi mai kitautolú, ko e hā nai ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe ho nimá?

ʻĪmisi
hand in glove

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15, ʻo kumi ʻa e meʻa ne ui ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e fakatahaʻi ʻo e laumālié mo e sinó.

Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e tokāteline ko e laumālié mo e sinó ko e laumālie ia ʻo e tangatá.

  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā e founga ʻe lava ai ʻe he ngaahi meʻa ʻokú ne uesia hotau sino fakamatelié ʻo uesia foki hotau laumālié? Ko e hā ha ngaahi sīpinga?

ʻOku tokoni ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoní ke fakamatalaʻi e fehokotaki ʻa hotau sino fakamatelié mo hotau laumālié:

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

“ʻOku ʻikai toe fehuʻia e uesia ʻe he moʻui lelei ʻo e sinó ʻa e laumālié, he ka ne ʻikai, he ʻikai ke fakahā mai ʻe he ʻEikí e Lea ʻo e Potó. Kuo teʻeki ai ke foaki ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fono fakatuʻasino—ko e meʻa ʻokú ne uesia hotau sinó ʻokú ne uesia foki hotau laumālié. …

“… ʻOku fakavaivai ʻa e angahalá. ʻOku ʻikai ke ne uesia pē e laumālié, ka ko e sinó foki. ʻOku fonu e ngaahi folofolá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e mālohi fakatuʻasino ʻe lava ke maʻu ʻe he kau māʻoniʻoní. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe lava ke fakamafola ʻe he angahala kuo teʻeki fakatomalaʻí ha ivi pea iku ki he mahamahaki fakaʻatamai mo fakaesino fakatouʻosi” (In His Steps,” Ensign, Sep. 1988, 5).

Fakatokangaʻi ange ʻoku fakaʻaongaʻi pau ʻi ha ngaahi veesi ʻe niʻihi ʻa e foʻi lea laumālié fekauʻaki mo hotau sino fakalaumālié (hangē ko ʻení, vakai, ʻAlamā 40:15–23).

  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE lava ke tokoniʻi fēfē koe ʻe he mahino ki he fehokotaki ho sinó mo ho laumālié ke ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní?

ʻĪmisi
glove

Fakakaukau ki ha ngaahi tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni makehe ʻe lava ke fakatātaaʻi ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻo ha nima mo ha kofunimá: Fakakaukau ki hono toʻo ho nimá mei ha kofunimá. Ko e hā ʻe ala fakafofongaʻi ʻe he ngāue ko ʻení? Ko e hā ʻoku hoko ki he laumālié—ʻa e laumālié pea mo e sinó—ʻi he maté?

Ko e hā nai ʻe ala fakafofongaʻi ʻe hono toʻo hake ʻo e kofunimá pea toe tui iá? Ko e hā ʻoku hoko ki he laumālié ʻi he toetuʻú?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:14, 16–17, ʻo kumi ki he founga ne fakamatalaʻi ʻaki ʻe he ʻEikí e Toetuʻú.

Fakakakato e tokāteline naʻe akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení: Naʻe ʻai ʻe Sīsū Kalaisi ke malava hotau laumālié ʻo .

Hili ʻetau lau ʻi he veesi 17, kuo huhuʻi ʻe Sīsū Kalaisi hotau laumālié, ʻoku tau ako ai ko kinautolu ʻoku loto-fakatōkilalo mo angamaluú te nau maʻu ʻa e māmaní. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:18–20, ʻo kumi e meʻa ʻe hoko ki he māmaní kimuʻa pea toki hoko ʻo fakasilesitiale pea maʻu ia ʻe he ngaahi laumālie kuo huhuʻí.

Fakatatau ki he veesi 19, ko hai ʻe ʻilo ʻi he māmani kuo fakamāʻoniʻoniʻí? Fakalaulauloto pe ko e hā te ke lea ʻaki ki ha taha naʻá ne fai atu e fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻoku fie maʻu ke u fai ke taau ai ke nofo ʻi he puleʻanga fakasilesitialé pea fiefia ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní?

Hangē ko ia ʻe maʻu ʻe he māmaní e nāunau hili hono fakamāʻoniʻoniʻí, ʻe toe liliu foki mo hotau sinó pea maʻu ʻa e nāunau ʻi he Toetuʻú. Ka neongo ia, he ʻikai maʻu ʻe he kakai kotoa e tuʻunga tatau ʻo e nāunaú.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:21–24, pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻokú ne fakapapauʻi e tuʻunga ʻo e nāunaú ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻi he Toetuʻú.

ʻI hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:25–33, kumi e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻoku nau poupouʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he veesi 21–24, ʻa ia te tau maʻu ʻi he Toetuʻú, ʻa e nāunau ʻo fakatatau ki he fono ʻoku tau talangofua ki aí.

ʻOku ʻuhinga e veesi 28 kiate kinautolu “ʻoku ʻo e laumālie fakasilesitialé.” Ko e niʻihi fakafoʻituitui ia ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau ki he fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku tau ʻilo mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76 ʻoku kau ʻi he fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé ʻa hono fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí (vakai, T&F 76:50–53, 69–70). ʻE maʻu ʻe ha taha ʻokú ne moʻui ʻaki e fono fakasilesitialé ʻi he māmaní ha sino fakasilesitiale ʻi he Toetuʻú. Kapau ʻe talangofua pē ha taha ki ha fono fakatelesitiale pe fakatilesitiale ʻi he māmaní, te ne maʻu ha sino ʻo ha nāunau siʻi ange, ʻo fakatatau ki he fono naʻá ne talangofua ki aí.

Ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ko ha tāpuaki kiate kitautolú, fakakaukau ki he ngaahi lelei ʻoku maʻu mei he talangofua ki he ngaahi lao ʻo e fefonongaʻakí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻa ki he ngaahi lao ʻo e fefonongaʻakí?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:34–35, ʻo kumi e ngaahi nunuʻa ʻo hono moʻui ʻaki mo e fakafisi ke moʻui ʻaki e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá.

  1. Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:40, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo ha kakai ʻe tohoakiʻi ki he puleʻanga fakasilesitialé. Pea tali leva e fehuʻi ko ʻení mo fakakakato e ngāue ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki pe fakamālohia ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

    2. Fili ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga naʻá ke ʻiloʻí, pea hiki ha taumuʻa fakatāutaha ke fakatupulaki pe fakamālohia ʻa e ʻulungaanga ko iá ʻi hoʻo moʻuí.

ʻI hoʻo fakahoko hoʻo taumuʻá mo moʻui ʻaki e ngaahi fono ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe fakafonu ʻe Heʻene māmá hoʻo moʻuí.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:1–40 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: