Seminelí
ʻIuniti 2: ʻAho 4, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–65


ʻIuniti 2: ʻAho 4

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–65

Talateú

Hili ha taʻu ʻe fā ʻo hono maʻu e ngaahi fakahinohino mei he ʻāngelo ko Molonaí, naʻe ʻoange kia Siosefa Sāmita ke tokangaʻi e ʻū lauʻi peleti koulá, pea naʻá ne kamata ke liliu e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakangofua ʻa Māteni Hālisi ke fakahā ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohi naʻe hiki mei he ʻūi lauʻi peletí mo hono liliú ki he kau mataotao fakaʻatamai ʻi Niu ʻIoké. Fakatokangaʻi ange e anga hono toʻo fakamātoato ʻe Siosefa Sāmita hono fatongia ki he ʻū lauʻi peletí.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–58

ʻOku aʻusia ʻe Siosefa ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻene hoko ʻo matuʻotuʻá

Fakakaukau ki ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko ʻi he moʻui ʻo e toʻu tupu ʻokú ke ʻiloʻi. (ʻE lava ke kau heni ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké, ngāué, akó, liliu e ngaahi tūkunga fakafāmilí, pe ko e pekia honau ngaahi ʻofaʻangá.) Ko e hā ha meʻa mahuʻinga kuo hoko kiate koe ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí? ʻOkú ke ongoʻi kuo tokoniʻi fēfē ʻe he meʻá ni ho ʻulungāngá mo ho kahaʻú?

Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–58, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi he moʻui ʻa Siosefa Sāmitá ʻa ia naʻe hoko kimuʻa peá ne maʻu e ʻū lauʻi peleti koulá mei he ʻāngelo ko Molonaí.

ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi naʻe mālōlō e taʻokete ʻo Siosefá, ʻa ʻAlavini lolotonga e taimi ko ʻení. Naʻe ʻi ai ha fatongia ʻo e meʻa ko ʻení ʻi he ngaahi fakahā ʻi he kahaʻú ʻa ia te ke ako ki ai ʻamui ange ʻi he taʻú (vakai, T&F 137:1–6).

Ko e meʻa mahuʻinga ʻe taha naʻe hoko lolotonga e taimi ko ʻení, ko ʻene mali kia ʻEma Heilí. Naʻe pehē ʻe he faʻē ʻa e Palōfitá, ko Lusi Meki Sāmita, fekauʻaki mo e mali ʻa ʻene tama tangatá mo ʻEmá: “Ne mau fiefia ʻi heʻene filí pea ʻikai ngata pē ʻi he loto lelei ki heʻene mali kiate iá, ka ne mau kole ange ke ʻomi ia ki ʻapi pea mau nofo fakataha” (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 93).

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59–62

ʻOku maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí pea kamata hono liliú

Fakakaukauloto ne tuku atu kiate koe ʻe hoʻo tamaí ha tatau ʻo e pulusinga ʻuluaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná (ʻa ia ʻoku meimei $180,000 hono mahuʻingá ʻi he paʻanga ʻo e ʻaho ní). Te ke tauhi fēfē nai e tohi ko iá kapau naʻe mahino kiate koe ʻa hono mahuʻinga fakapaʻangá? Te ke tauhi fēfē ia kapau naʻá ke ʻilo ko e fakaʻosi ia ʻo e tatau ʻuluaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku toé?

Naʻe tuku kia Siosefa Sāmita ha meʻa mahuʻinga ʻaupito. Fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo ako mei heʻene sīpingá ʻi hoʻo ako ʻene fakamatalá. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59, pea kumi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe tuku ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefá (fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo folofolá).

Ko e hā e fatongia naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻo kau ki he ngaahi meʻa ko ʻení? Fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe talaʻofa ʻe Molonai kia Siosefá, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59: ʻI heʻeku tokangaʻi mo maluʻi ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí, te Ne fai ia .

Ko e founga ʻe taha te ke lava ʻo fakakakato ʻaki e tefitoʻi moʻoní ko e “ʻomi ʻEne maluʻí mo e tokoní.”

ʻĪmisi
ʻOku Maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá

Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:60, pea kumi ʻa e meʻa ne hoko ʻi he maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. ʻI hoʻo laú, fakatokangaʻi ange e founga naʻe fakahoko ʻaki ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofá ʻi he faivelenga ʻa Siosefa ki he fatongia ko ia ne tuku kiate iá.

Hili hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peletí meia Molonaí, naʻá ne fūfuuʻi ia ʻi ha kupuʻi ʻakau popo naʻe maile nai ʻe tolu mei hono ʻapí. Ke mahino e founga naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻEne maluʻí mo tokoni ʻi he fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita e kotoa hono mālohí ke tokangaʻi ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá, lau ʻa e fakamatala ko ʻeni mei he faʻē ʻa Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e meʻa ne hoko hili pē ha taimi nounou mei heʻene maʻu meia Molonai ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he Moʻunga ko Komolá :

ʻĪmisi
Lucy Mack Smith

“ʻI he aʻu atu ʻa Siosefa kiate kinautolú, naʻá ne toʻo kinautolu mei honau fufūʻanga fakapulipulí pea kofu kinautolu ʻaki ʻa e tupenu ʻo hono koté pea ʻefi kinautolu i hono lalo nimá pea kamata foki atu ki ʻapi.

“Hili ʻene kiʻi mamaʻo siʻi atú, naʻá ne pehē ʻe malu ange ke mavahe mei he halá pea ʻalu ʻi he loto vaotaá. Hili haʻane fononga ha taimi nounou mei heʻene mavahe mei he halá, naʻe hoko ha meʻa, pea ʻi heʻene puna ʻi ha vaʻakaú, ne puna hake ha tangata mei mui ai ʻo ne taaʻi lahi ia ʻaki ha meʻafana. Ne tafoki ʻa Siosefa ʻo ne tukiʻi ia ʻo tō ki lalo peá ne lele ʻi he vave tahá. Ne toe ʻohofi ia ʻi he founga tatau ʻi he ʻosi ha haafe maile; naʻá ne tukiʻi ʻa e tangatá ʻo tō ki lalo ʻo hangē ko ia naʻá ne tomuʻa faí peá ne toe lele; pea kimuʻa peá ne aʻu ki ʻapí naʻe toe ʻohofi tuʻo tolu ia. ʻI heʻene taaʻi e tangata fakaʻosí, ne fasi ai hono motuʻatuhú, ʻa ia, naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi kae ʻoua kuó ne sio mai ki he falé, ʻi heʻene tangutu hifo ʻi he tuliki ʻo e ʻaá ke fakatau ʻene mānavá. ʻI heʻene lavá pē, naʻá ne tuʻu hake pea haʻu ki fale. Naʻá ne kei fakalongo pē mei he ilifia mo e ongosia ʻi heʻene lelé” (History of Joseph Smith by His Mother,108).

+Neongo naʻe ʻikai ʻaupito ke faingofua kia Siosefa Sāmita hono maluʻi ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá, kae fakatokangaʻi ange e founga naʻe tāpuekina mo fakamālohia ai ia ʻe he ʻOtuá ke ne lava ʻo fakahoko hono fatongiá. Naʻe fai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha faleʻi fekauʻaki mo e falala toputapu kuo foaki atu ʻe he ʻEikí:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Ngāue fakapotopoto ʻaki e meʻa ʻoku foaki atu ʻe he ʻEikí. Ko ha falala ia. …

“ʻOua ʻe tuku ke tēkina hoʻo moʻuí ki he taʻetokangá, ʻofa ke fakautuutu ia ʻi he talangofua matematé. ʻOku ou fakatauange te ke fakakaukau, ongoʻi pea teuteu mo ngāue ʻi ha ngaahi founga ʻe fakahaaʻi ʻa e loto-ʻapasia mo e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú, ngaahi feituʻu ʻoku toputapú, pea mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻoku toputapú” (“A Sense of the Sacred,” New Era, June 2006, 31).

Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e falala toputapu kuo tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolú, hangē ko hono fakaʻapaʻapaʻi hotau sinó ʻi he loto-ʻapasiá, ngaahi fuakava ʻo e papitaisó mo e temipalé, mafai mo e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, ko e fatongia ke fafangaʻi hotau ʻatamaí mo e laumālié, ngaahi fatongia mo e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí, pea mo e fakatokanga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Fakafuofuaʻi pe ʻokú ke lolotonga taʻe-tokanga pe tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku fakafalala atu kiate koé. Fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ke maʻu ʻi hoʻo feinga ke tauhi kotoa hoʻo ngaahi falala toputapú ʻi he tokanga lahi ange.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, e niʻihi ʻo e ngaahi falala toputapu ʻokú ke ongoʻi kuo foaki atu kiate koé mo e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ke maʻu ʻi hoʻo tauhi e ngaahi falala ko iá ʻi he tokangá.

Ke vakai ki he founga hono hokohoko faitāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi heʻena faivelengá, lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:61–62. Naʻe tāpuekina fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá mo hono uaifí ʻi he taimi ko ʻení?

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65

ʻOku fakahaaʻi ʻe Māteni Hālisi ʻa e ngaahi mataʻitohi mei he ʻū lauʻi peletí ki he kau poto fakaʻatamai ʻi Niu ʻIoké

Fakakaukauloto ne fakangofua koe ke ke hiki ha tatau ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohí tonu mei he ʻū lauʻi peleti koulá. Ko e hā te ke fai ʻaki e tataú? Ko e hā te ke fai kapau naʻá ke fie maʻu ke fakamoʻoniʻi ki ha kaungāmeʻa ko e moʻoni ko e ʻū lauʻi peleti koulá mei he kuongamuʻá , ʻo hangē pē kuó ke faʻa lea ʻakí?

ʻĪmisi
ngaahi mataʻitohi mei he ʻū lauʻi peleti koulá

Ko e fakatātā kimuʻá ko ha sīpinga ia ʻo e ngaahi mataʻitohi naʻe tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá. ʻI he 1827, ne hiki tatau ʻe Siosefa Sāmita ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohí ki ha laʻipepa. Naʻe kole ʻe Māteni Hālisi pe te ne lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi mataʻitohí ki he kau poto fakaʻatamai ʻa ia ʻoku nau maʻu ha ʻilo ki he ngaahi lea mo e ʻulungaanga fakafonua fakakuongamuʻá. Mahalo naʻe ongoʻi ʻe Māteni ʻe tokoni hono fakamoʻoniʻi ʻe he kau poto fakaʻatamaí ʻa e ngaahi mataʻitohí ki hono uaifí, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne fakangofua ʻa e tokoni ʻa Māteni kia Siosefa Sāmita ʻi he ngāue ʻo e liliú. Mahalo naʻe toe fakaʻamu foki ʻa Māteni Hālisi ʻe lava ʻe ha tohi fakamoʻoni ʻo e moʻoni ʻa e ngaahi mataʻitohí ke tokoniʻi ia ke tānaki ha paʻanga ke totongi hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko e tatau ʻoku hā hení ʻoku tatau mo ia naʻe fakahā ʻe Māteni Hālisi ki he kau poto fakaʻatamaí koeʻuhí ne lahi ha tatau ʻo e ngaahi mataʻi tohí ne ʻai.

  1. Hiki tatau ʻa e saati ko ʻení ki hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65

    ʻĪsaia 29:10–12

ʻOku ʻomi ʻe he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65 ʻa e fakamatala ʻo e fakataha ʻa Māteni Hālisi mo e kau poto fakaʻatamaí. Naʻe kikiteʻi ʻa e meʻa ko ʻeni ne hokó ʻe he palōfita fakakuongamuʻa ko ʻĪsaiá. Lau ʻa e potufolofola ko iá; pea lau ʻa e ʻĪsaia 29:10–12. (ʻE tokoni ke lau foki ʻa e ʻuluʻi fakamatala ki he ʻĪsaia 29.) ʻI hoʻo lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, fakamatalaʻi fakanounou e meʻa ʻoku ʻuhinga ki áí ʻi he kōlomu tatau ʻi hoʻo sātí. ʻI hoʻo fakakakato ʻa e ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e sātí, sio ki he ngaahi faitatau ʻi he vahaʻa ʻo e fakamatala ʻa Māteni Hālisí mo e kikite ʻa ʻĪsaiá pea lekooti ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú i hoʻo tohinoa ako folofolá.

ʻĪmisi
Ko Siosefa Sāmita mo Māteni Hālisi

Ko e hā e foʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he kikite ʻa ʻĪsaiá mo e fakamatala ʻo hono fakahaaʻi ʻe Māteni Hālisi e ngaahi mataʻitohí ki he kau poto fakaʻatamaí fekauʻaki mo e tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi kikite ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí?

Mahalo te ke loto ke hiki ʻa e fakamatala moʻoní ʻi hoʻo folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e fakamatala ko ʻení ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65: ʻE hoko moʻoni ʻa e ngaahi kikite ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Te ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha potufolofola fakataukei folofola ʻokú ne akoʻi ʻa e foʻi moʻoni tatau ko ʻení?

Ko e ongo veesi fakataukei folofola ʻokú na akoʻi ʻe hoko ʻa e ngaahi kikite ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:37–38 mo e ʻĀmosi 3:7. Te ke fie hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:65 .

Hili hono fakahaaʻi ʻe Māteni Hālisi ʻa e ngaahi mataʻitohí kia Palōfesa ʻAnitoni mo Toketā Mitiselí, naʻá ne foki mai ki Palemaila mo ha tukupā foʻou ke tokoni ʻi hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha ngaahi sētesi siʻi ʻo fakamatalaʻi fakanounou e meʻa ne ke ako ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ia kiate koé. Fakakaukau ke vahevahe e meʻa naʻá ke hikí mo ho fāmilí pe ko ha kaungāmeʻa.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:55–65 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (aho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: