Seminelí
ʻIuniti 29: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135


ʻIuniti 29: ʻAho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135

Talateú

ʻI he ʻaho 27 ʻo Sune 1844, naʻe fakapoongi ʻi Kātesi, ʻIlinoisi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono taʻokete ko Hailamé, ʻa ia naʻe hoko ko e Tokoni Palesiteni mo e Pēteliake ʻo e Siasí. Naʻe fakangofua ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā Uá ke fakakau ha fanongonongo ʻo e fakapoó ʻi he fakaʻosinga e pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ʻo e 1844, ʻa ia naʻe meimei maau ke pulusí. Naʻe maʻu e fanongonongo ko ʻení mei he fakamatala tonu ʻa ʻEletā Sione Teila mo Uiliate Lisiate, ko e ongo mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku lēkooti ia ʻi he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135

Ko hono fanongonongo ʻo hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1 Fakakaukauloto ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí ʻokú ke nofo ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, ʻi he 1844, peá ke fakakaukau pe ko e hā e meʻa naʻá ke mei ongoʻi ʻi he taimi naʻá ke maʻu ai ʻa e ongoongo fakamamahi ko ʻení.

Ne lōmekina ʻa e niʻihi tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻi he lotomamahí ʻi he taimi ne nau ʻilo ai e pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita. Fakakaukauloto ki he ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí mo e fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí.

Naʻe nofo melino ʻa Siosefa Sāmita pea mo e Kāingalotú ʻi ʻIlinoisi ʻi ha taʻu nai ʻe tolu. Ka ʻi he taʻu 1842 ne kamata ke nau toe aʻusia ʻa e fakafepakí. Naʻe fakatahaʻi ʻe he kau angatuʻu ʻi he loto Siasí pea mo e kau fakafepaki mei tuʻá honau mālohí ki hono fakafepakiʻi ʻo e Palōfitá mo e Siasí. Naʻe kamata ke manavahē mo taʻe tokaʻi ʻe he kau tangataʻifonua ʻo ʻIIinoisí ʻa e ivi tākiekina fakapolitikale ʻo e Kāingalotú. Ne loto kovi ha niʻihi kehe ʻi he tupulaki fakaʻekonōmika ʻa Nāvuú pea nau fakaangaʻi e mafai ʻo e puleʻanga fakakolo ʻo Nāvuú mo hono kau taú. Naʻe kamata ke fehiʻa ha niʻihi ki he Kāingalotú koeʻuhí ko e ngaahi fetaʻemahinoʻaki ʻi he ngaahi tokāteline makehe ʻa e Māmongá mo e ngaahi angafai, ʻo hangē ko e mali tokolahí, ʻa ia ne fakaʻuhingaʻi hala ʻe ha tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ne hē meí he moʻoní. (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual [Church Educational System manual, 2003], 263–66, 270–71.)

ʻI Sune 1844, ne fakalalahi e tāufehiʻa ki he Siasí. Naʻe aleaʻi ʻe ha kau tangataʻifonua ʻi ʻIlinoisi ke fakamālohiʻi e Kāingalotú meí he Siteití, lolotonga ia naʻe ʻi ai ha niʻihi kehe naʻa nau faʻufaʻu ke tāmateʻi ʻa Siosefa Sāmita. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ne fakafepaki fakafufū ki he Palōfitá pea mo e Siasí ko ha kāingalotu ki muʻa ʻo e Siasí ne hē meí he moʻoní. ʻI he ʻaho 7 ʻo Sune, 1844, naʻe paaki ʻe Uiliami Lao, ʻa ia ne hoko ko e tokoni ua ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí, mo ha niʻihi kuo hē mei he moʻoní, ʻa e ʻuluaki paaki ʻo e nusipepa Nauvoo Expositor. ʻI he ʻenau feinga ke tafunaki hono fehiʻanekinaʻi ʻe he kakaí ʻa e Palōfitá mo e Siasí, naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he kau tangatá ni ʻa e nusipepá ke fakaongoongokoviʻi ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Siosefa Sāmita mo e fakataha alēlea ʻo e kolo ko Nāvuú ʻe hanga ʻe he lauʻikoviʻi ʻa e nusipepa ʻo ʻomi ha fetāʻaki ʻa e kau fakatangá ki he koló. Naʻa nau pehē ʻoku fakamamahi ki he kakaí pea tuʻutuʻuni ke fakaʻauha e mīsini paaki ʻa e Nāvū Expositor .

ʻĪmisi
newspaper page

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau hē mei he moʻoní ʻa e Nauvoo Expositor ke lauʻikoviʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí pea fakaʻaiʻai ʻa e kakaí ke fehiʻa ki he Siasí.

Naʻe fakatupunga ʻe he kanotohi ʻo e Nauvoo Expositor, mo hono fakaʻauha ʻo e mīsini pākí ke fakalalahi hono fakafepakiʻi e Kau Māmongá. Naʻe fakaʻilo fakalao ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e koló ʻe kinautolu ne haʻana ʻa e mīsini pākí, ʻo tukuakiʻi kinautolu ki he fakatupu fakamoveuveu. Naʻe fakaʻatā ʻa Siosefa Sāmita mei he ngaahi tukuakiʻí ʻe ha kau fakamaau ne kau mo ʻikai kau ki he Siasí, kā naʻe hoko ʻa e meʻa ni ke toe ʻita lahi ange ai ʻa hono ngaahi filí. ʻI he kamata ke mafola holo ʻa e ngaahi lipooti ʻoku fakataha ʻa e kau fakatangá ke ʻohofi ʻa e kolo ko Nāvuú, naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita, ʻi heʻene hoko ko e pule koló, ʻe maluʻi fakakautau ʻa Nāvū ki he lao fakakautau (ʻe puleʻi fakakautau fakataimi), pea ʻi he fakahinohino ʻa Kōvana Tōmasi Footi ʻo ʻIlinoisí, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Siosefa ki he Kautau Nāvuú ke maluʻi e koló.

Naʻe lahi fau ʻa e fakakikihí ʻi he feituʻú pea ʻalu ai ʻa Kōvana Footi ki Kātesi, ʻa e uhouhonga ʻo e puleʻangá ʻi he vahefonuá, ke taʻofi ʻa e tūkunga fakatuʻutāmaki ko ʻení. Naʻá ne tohi kia Siosefa Sāmita ʻo pehē, ko e meʻa pē ʻe fakafiemālieʻi ai e kakaí, ko hono hopoʻi e Palōfitá mo ha kau taki kehe ʻi Kātesi ʻi ha kau sula ʻoku ʻikai ko ha Māmonga. Naʻe palōmesi ange kiate kinautolu ʻe Kōvana Footi ha maluʻi kakato mo ha hopo tauʻatāina ʻo kapau te nau haʻu pē ʻiate kinautolu. Naʻe tali ange ʻe Siosefa ʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻene moʻuí ʻi he fonongá, pea he ʻikai te ne haʻu.

Lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení hili haʻanau fealēleaʻaki, naʻe ongoʻi ʻe he Palōfitá kapau te ne mavahe mo Hailame mei Nāvuú pea fononga ki he Hihifó, he ʻikai ke hoko ha maumau ki he Kāingalotu ʻi Nāvuú. Naʻe kolosi ʻa Siosefa mo Hailame he Vaitafe Misisipí ki ʻAiouá ko e talangofua ki he ueʻi fakalaumālie. Ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Nāvuú ne nau veiveiua ki he palani ʻa e Palōfitá. Naʻe haʻu kiate ia ha niʻihi pea tukuakiʻi ʻokú ne ilifia, ʻo pehē ʻokú ne liʻaki e Kāingalotú pea tuku ke nau fehangahangai mo e fakatangá ʻiate kinautolu pē. Naʻe tali ai ʻa e Palōfitá ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa ʻeku moʻuí ki hoku ngaahi kaungāmeʻá pea tā ʻoku ʻikai mahuʻinga ia kiate au (ʻi he History of the Church, 6:549). Hili e fealēleaʻakí, naʻe foki ʻa Siosefa mo Hailame ki Nāvū. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 24 ʻo Sune, 1844, naʻá na ʻalu ai ki Kātesi.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:4, kumi ʻa e kikite naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi heʻene ofi atu ki Kātesí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē naʻe mei fēfē nai ʻa Siosefa Sāmita ke mavahe mei hono fāmilí, ʻi heʻene ʻilo he ʻikai ke toe foki mai kiate kinautolu?

    2. ʻOkú ke pehē koe hā naʻe “nonga ʻo hangē ko ha pongipongi ʻo e faʻahitaʻu māfana” ʻa e Palōfitá lolotonga ia naʻá ne ʻiloʻi ʻokú ne ʻalu ʻo “hangē ha lami ke tāmateʻí”?

Naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfitá ʻe hoko ʻa ʻene pekiá ke fakahaofi ʻa e moʻui ʻa e Kāingalotú.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:5, pea fakatokangaʻi e meʻa naʻe lau mo fakaʻilongaʻi ʻe Hailame kimuʻa pea mavahe ki Kātesí.

ʻĪmisi
Book of Mormon page

Naʻe lau mo fakaʻilongaʻi ʻe Hailame Sāmita ʻa e pēsí ʻi he tatau ko ʻení ʻo e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea mavahe ki Kātesi. Fakatokangaʻi ange ʻa e tuliki ʻo e peesií naʻa ne peluki.

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe mahuʻingamālie makehe ai ke lau ʻe Hailame ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mei he tohi ʻa ʻEtá ( ʻEta 12:36–38) ʻi he taimi ko iá?

ʻI he ʻaho 25 ʻo Sune, 1844, naʻe totongi-maluʻi ʻa Siosefa, Hailame, mo ha kau taki kehe kae ʻoua ke fai ha hopo ke aleaʻi ʻa e tukuakiʻi ki ha fakamoveuveú. Ka ʻi he efiafi ko iá naʻe fakahū ai ʻa Siosefa mo Hailame ki he Fale Fakapōpula Kātesí ʻi he tukuakiʻi ki he talisone, ʻa ia naʻe fakafepakiʻi ʻe Siosefa mo ʻene kau loeá ʻo pehē ʻoku taʻe fakalao he naʻe ʻikai ke kau ʻa e tukuakiʻi ko iá ʻi he hopo totongi maluʻi naʻe fai kimuʻá pea he ʻikai lava ke fai ha totongi maluʻi ki he tukuakiʻi talisone, pea te nau nofo ai pē ʻi Kātesi ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.

ʻI he ʻaho 26 ʻo Sune 1844, naʻe fakataha ai ʻa Siosefa mo Kōvana Footi ʻi he fale fakapōpulá. Naʻe fakakaukau ʻa Kōvana Footi ke ʻalu ki Nāvū, pea naʻe kole ange ʻe Siosefa ke na ō, ʻi heʻene ongoʻi naʻe ʻikai ke malu ʻi Kātesí. Naʻe palōmesi ange ʻe Kōvana Footi kapau ʻe ʻalu mei Kātesi, te ne ʻave ʻa Siosefa mo Hailame. ʻI he efiafi ko iá ne fakahoko ʻe he Pālofitá ha fakamoʻoni ki he kau leʻó ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 27 ʻo Sune,1844, naʻe tohi ʻe Siosefa ha tohi ki hono uaifi ko ʻEmá ʻo pehē: “Kuó u tali kakato hoku tūkungá, ʻi heʻeku ʻiloʻi kuo fakatonuhiaʻi au, pea kuó u fai ʻa e lelei taha kuó u lavá. Fakahoko ki he fānaú mo hoku kaungāmeʻá kotoa ʻa hoku ʻofá ” (ʻi he History of the Church, 6:605). ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, neongo ne ʻosi fai ha fakatokanga ki he ngaahi palani ke ʻohofi ʻa e fale fakapōpulá mo tāmateʻi ʻa e kau pōpulá, naʻe ʻalu ʻa Kōvana Footi ia mei Kātesi ke lea ki he kakai ʻo Nāvuú. Naʻá ne maumauʻi ʻene pālomesí pea naʻe ʻikai ke ne ʻave ʻa Siosefa mo Hailame mo ia. Kimuʻa pea mavahé, naʻe tuku ʻe Kōvana Footi ia ʻa e Sōtia Kātesi Teunga Kuleí — ko e fakatuʻutāmaki taha ia ʻi he kautau naʻa nau fakataha ki Kātesí — ke tokangaʻi ʻa hono maluʻi ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií pea tukuange atu ʻa e kau kautau kehé.

ʻI he hoʻatā vela mo ʻafu ʻo e ʻaho 27 ʻo Suné, naʻe ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ʻa e ongo ʻaposetolo ko Sione Teila mo Uiliate Lisiate pea mo Siosefa mo Hailame. Naʻe lōmekina ʻa e Palōfitá mo kinautolu naʻe ʻi ai mo iá ʻe ha laumālie ʻo e taʻefiemālié ʻi heʻenau tangutu ʻi he loki mohe ʻo e tauhi pilīsoné ʻi he fungavaka ua ʻo e fale fakapōpulá. Naʻe kole ʻe he Palōfitá kia Sione Teila ke ne hivaʻi ʻa e “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto-Mamahí” (vakai, Ngaahi Himí, fika 14). Kapau ʻokú ke maʻu e himi ko ʻení (pe ko e lava ke ke hū ki he lds.org/music/text/hymns/a-poor-wayfaring-man-of-grief), fanongo ki ai, hivaʻi, pe lau e leá pea fakakaukau ki he ʻuhinga te nau mahuʻinga ai ki he Palōfitá ʻi he taimi ko ia ʻo ʻene moʻuí.

Feinga ke mou fakakaukauʻi e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo hangē pē naʻá ke ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí fakataha mo e Palōfitá:

ʻĪmisi
room in Carthage Jail

Ko e loki ʻo e tauhi pilīsoné ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí, ʻa ia ne ʻohofi ai ʻe he kau fakatangá e Palōfitá, hono taʻokete ko Hailamé, Sione Teila, mo Uiliate Lisiate

Taimi nounou pē mei he 5:00 p.m. ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune, 1844, naʻe ʻātakaiʻi ʻa e fale fakapōpulá ʻe ha kau tangata ʻe toko 150–200 nai kuo vali honau matá ke ʻoua naʻa ʻiloʻi pe ko hai kinautolu. Naʻe siʻi ha fakafepaki ia ʻa e kau leʻó ʻi he kaka hake ha niʻihi ʻo e kau fakatangá ʻi he sitepu ki he loki ne ʻi ai e Palōfitá, hono taʻokete ko Hailamé, pea mo hono kaungāmeʻá.

Naʻe teke ʻe Siosefa mo ha niʻihi ʻa e matapaá ke taʻofi ʻa e kau fakatangá mei hono fakaava iá. Naʻe fanaʻi ʻe ha taha ʻi he kau fakatangá ʻa e tafaʻaki ki ʻolunga ʻo e matapaá, ʻo tau ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e ihu ʻo Hailamé. Naʻá ne tō kimui, ʻo kaila, “Ko ha tangata mate au!” (ʻI he History of the Church, 6:617). Ne toki hiki ʻe Sione Teila kimui ange ʻo pehē, “He ʻikai ngalo ʻa e ongo mālohi ʻo e ʻofa mo e tokanga naʻe hā mai meí he fofonga ʻo Misa Siosefá ʻi heʻene ʻunu ʻo ofi kia Hailame, pea punou hifo ki ai, ʻo kalanga, ‘ʻE! siʻoku tokoua, ʻofeina ko Hailamé!’” (ʻi he B. H. Roberts, The Rise and Fall of Nauvoo [1965], 443).

ʻI he konga ki muʻa ʻo e ʻaho ko ʻiá ne ʻoange ʻe ha tokotaha ʻaʻahi ha pekenene kia Siosefa. ʻI heʻene ngāue ke maluʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he lokí, naʻe puna fakavave ʻa Siosefa ki he matapaá ʻo kakapa atu hono nimá ki tuʻa he matapaá ke fanaʻi ʻa e meʻafaná ki he holó. Ko ha foʻi mahafu pē ʻe tolu meí he foʻi mahafu ʻe onó naʻe paá, ʻo lavea ia ha toko tolu ʻo e kau fakatangá. Ne feinga e kau fakatangá ke fakahū mai ʻenau meʻafaná he matapā ne ava siʻisiʻi pē, pea toutou feinga ʻa Sione Teila ke tā ʻaki hono tokotokó e ngaahi kauʻi meʻafaná.

ʻI he fakaʻau ke fakalalahi e fefusiaki he matapaá, ne feinga ʻa Sione Teila ke hola mei he lokí ʻi ha matapā sioʻata. ʻI heʻene feinga ke puna he matapā sioʻatá, naʻe fanaʻi ia ʻi hono alangá meí he matapaá pea toe fanaʻi ia ʻe ha taha mei tuʻa. Naʻá ne tō ki he falikí, pea lolotonga ʻene feinga ke aʻu ki he lalo mohenga ʻi he veʻe matapā sioʻatá, naʻá ne lavea lahi mei ha toe foʻi fana kehe ʻe tolu. Lolotonga iá, naʻe kamata ke tā ʻaki ʻe Uiliate Lisiate ʻa hono tokotokó ʻa e ngaahi meʻafana naʻe fakahū mai he matapaá.

Naʻe fakakaukau leva ʻa Siosefa Sāmitá ke feinga hola ʻi ha matapā sioʻata, naʻe pehē ʻe Uiliate Lisiate naʻe fakahoko ʻa e fili ko iá ke fakahaofi ʻa ʻene moʻuí mo Sione Teilá. ʻI he hokohoko atu e feinga ʻa Uiliate Lisiate ke kalofi e kau fakatanga he matapaá, ne ʻalu ʻa e Palōfitá ki he matapā sioʻata ne avá pea kalanga: “ʻE ʻEiki, ko hoku ʻOtua!” (ʻi he History of the Church, 6:618). ʻI heʻene fai iá naʻe tau ha ngaahi fana ʻi he Palōfitá meí he loto fale fakapōpulá kae pehē foki mei lalo, peá ne tō meí he matapā sioʻatá, ʻo tō ai ki lalo ki he kelekelé. Naʻe fakavave atu ki tuʻa ʻa e kau fakatanga naʻe ʻi he loto fale fakapōpulá ke fakapapauʻi kuo mate ʻa Siosefa. Neongo ne ʻikai ofi mai ha kau mēmipa ʻo e Siasí, naʻe hola kotoa e kau fakatangá ʻi he kaikaila ʻa ha taha ʻo pehē, “Ko e kau Māmongá ʻeni!” (Vakai, History of the Church, 6:618, 620–21; vakai foki, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 283.)

ʻĪmisi
window

Ko e matapā sioʻata ʻi ʻolunga ʻi he vaitupú, naʻe tō ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

  1. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3 Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha faʻahinga fakakaukau pe ongo ʻokú ke maʻu hili hono lau e fakamatala ko ʻeni ki he pekia fakamaʻata ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:2, pea fakatokangaʻi ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e ikuʻanga ʻo Sione Teila mo Uiliate Lisiaté.

Naʻe lavea pē ʻa e telinga toʻohema ʻi Uiliate Lisite ʻi ha tele ai ha foʻi mahafu. ʻo fakahoko ai e kikite ne fai ʻe Siosefa ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa “ʻe hoko mai ʻa e taimi ʻe puna takai ʻa e ngaahi foʻi mahafú ʻiate ia ʻo hangē ko ha ʻuha maka, pea te ne mamata ki he tō hono kaungāmeʻá ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú pea ʻi he tafaʻaki toʻohemá, ka he ʻikai ke teitei hoko ha meʻa ki hono valá” (ʻi he History of the Church, 6:619).

Fakatokangaʻi ange ʻa e kupuʻi lea “ke fakamaʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo e tohi ko ʻení pea mo e Tohi ʻa Molomoná” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1. ʻOku ʻuhinga heni ʻa e kupuʻi lea “ke fakamaʻu” ke fokotuʻu maʻu ha meʻa, hangē ko ha fakamoʻoni. Fakakaukau ke hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi hoʻo folofolá. Mahalo te ke fie tohi ʻa e foʻi lea ko e fakapoongi ʻi he veesi 1. Ke fakapoongi ha taha, ko ha taha ia ʻokú ne kātekina e maté ko ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻene tuí pe ko e meʻa naʻá ne taukaveʻí. Ko e foʻi lea ko e maʻata ʻoku haʻu ia “mei ha lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga ki he ‘fakamoʻoni’” (Ko e Fakahinohino Ki he Ngaahi Folofolá, “Mate Fakamāʻata”).

ʻĪmisi
statues of Joseph and Hyrum Smith

Tā tngitongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Nāvū, ʻIlinoisi

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:7, ʻo kumi ki he meʻa ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻa e pekia fakamāʻata ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá.

  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE tākiekina fēfē nai hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻi hoʻo ʻilo naʻe silaʻi ʻe Siosefa mo Hailame Sāmita ʻena fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻaki ʻena moʻuí.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó: