Seminelí
ʻIuniti 12: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–56


ʻIuniti 12: ʻAho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–56

Talateú

ʻI Sune 1831, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–55. ʻOku ʻi he fakahaá ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki ha kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku nofo ʻi ʻOhaiō, ka he ʻikai fuoloa te nau hiki ki Mīsuli. ʻI he ngaahi fakahā ko ʻení ne folofola ai ʻa e ʻEikí kia Sitenei Kilipate, Niueli Naiti, mo Uiliami W. Felipisi, ʻo foaki ange kiate kinautolu ha ngaahi fakahinohino ʻoku fakapatonu ki heʻenau ngaahi ngāue ʻi he Siasí mo honau ngaahi talēnití.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53

ʻOku uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Kilipate ke hoko ko ha kaumātuʻa pea fononga mo Siosefa Sāmita ki Mīsuli

Hili hono ʻilo ʻe Sitenei Kilipate ʻoku ʻikai kau hono hingoá ʻi he lisi ʻo e kau faifekau ne uiuiʻi ke fononga ki Mīsulí (vakai, T&F 52: 22–32) naʻá ne ʻalu ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá peá ne fehuʻi pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke ne faí. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa ki he ʻEikí pea maʻu ʻa e fakahā naʻe lēkooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11. ʻI he fakahaá, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ke fakanofo ʻa Kilipate ko ha kaumātuʻa pea ke hoko ko ha fakafofonga kia Pīsope ʻEtuate Pātilisi. ʻOku fakamatalaʻi kakato ange ʻa e fatongia ʻo Kilipaté ʻi heʻene hoko ko ha fakafofonga ki he pīsopé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:6–10, 15. Naʻe fekauʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei ke ʻalu mo Siosefa Sāmita ki Mīsuli pea mo Sitenei Likitoni.

Fakakaukau ki he aʻusia ko ʻeni ʻa ha finemui naʻá ne fie ʻilo foki pe ko e hā ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ne fakahokó:

“Naʻe maʻu ʻe ʻAleisa Kuleima ʻa e tali ki heʻene ngaahi lotú ʻi Siaina. Naʻe faingaofua pea faingataʻa ʻa e tali ʻi he taimi tatau. Naʻe totonu ke ne tukuange ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻi he moʻuí, foki ki ʻapi, pea moʻui ʻo fakatatau mo ha tokotaha ako ʻunivēsiti angamaheni pē. Naʻe fakaʻohovale ʻa e talí kiate ia, ka naʻá ne loto fiemālie ke fai e ngaahi meʻa kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ke ne fakahokó.

“Ne aʻu ʻa ʻAleisa… ki he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e hoko ko ha tokotaha vaʻinga soka ʻiloa. Kuó ne aʻusia e konga lahi ʻo ʻene ngaahi taumuʻá, fāifeinga ʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e timi soka fefine fakafonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻo ne maʻu ai ha faingamālie ke vaʻinga ʻi he feʻauhi Ipu ʻa Māmaní mo e ʻOlimipikí ʻi he taʻu 2004.

ʻĪmisi
ʻAleisa Kuleima

“Naʻá ne maʻu kotoa ia. Ka naʻe ʻikai ke ne fiefia ai.

Ne pehē ʻe ʻAleisa, “‘Naʻá ku maʻu e meʻa kotoa pē.’ ‘Naʻá ku maʻu ha fāmili lelei. Naʻe ʻi ai haʻaku kaungāmeʻa. Ne u ako ʻi BYU. Naʻa ku vaʻinga lelei ʻaupito ʻi he timi fakafonua. Ka ʻe hoko atu nai ʻeku feinga ke kau ʻi he timi ki he Ipu ʻa Māmaní pea kei ongoʻi e taʻefiemālie ko ʻení?ʻ

“Pea lolotonga ʻene ʻi Siaina ʻi ha ngaahi vaʻinga teuteu, ne ʻā hake ʻa ʻAleisa he pō ʻe taha ʻokú ne tangi. Naʻá ne ongoʻi ha māfana makehe, ko ha ongo fakafiemālie. ‘ʻOku ou manatuʻi ʻeku ʻai hoku nimá ki hoku mafú, pea ne u maʻu e ngaahi fakakaukau kotoa ko ʻení: “ʻOku fie maʻu ke ke nofo mei he timi fakafonuá. ʻOku ʻikai sai ke ke maumauʻi ʻa e ʻaho Sāpaté. ʻOku sai pē ke ke ʻalu ʻi ha hala kehe. ʻE iku lelei ʻa e meʻa kotoa.”’ Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e fonu hono lotó ʻi he Laumālié pea mo e toutou hoko ʻa e aʻusiá ni ʻi ha ngaahi pō hokohoko.

“Neongo naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻe tupulaki ʻa ʻene tokanga ki he ongoongoleleí. Naʻá ne lau ʻene folofolá ʻi ha miniti ʻe 30 he ʻaho kotoa pē, pea naʻá ne fakatokangaʻi ha liliu ʻi heʻene ngaahi lotú. Naʻá ne kole ki he ʻEikí pe ko e hā ʻokú Ne finangalo ke ne fakahokó. Pea ʻi Siaina, naʻá ne maʻu ai ʻene talí.

“‘Kuo teʻeki ai ke u maʻu ʻa e ongo ko iá kimuʻa, ʻa e fiemālié pea mo e māfaná. ʻOku ou fakaʻamu naʻe lava ke u maʻu ʻa e ngaahi aʻusia ko iá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻaku fehuʻí. Naʻe hā mahino e meʻa kotoa pē. Ne mahino lelei ia kiate au.ʻ

“Naʻe fakahoko leva ʻe ʻAleisa ʻa e ueʻi fakalaumālie naʻá ne maʻú. Naʻá ne pehē, ʻʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ha ueʻi fakalaumālie, kuo pau ke ke muimui leva ki ai ʻi he taimi pē ko iá. Kapau ne u pehē, “ʻIo, ʻoku moʻoni ia. Ka ʻoku ou fuʻu fie vaʻinga ʻi he Ipu ʻa Māmaní, ko ia ai te u toki fai ia ʻo ka hili iá,” pea mahalo he ʻikai hoko ʻo fakatatau mo e founga ne tonu ke hoko aí.’ …

“Ne maʻu ʻe ʻAleisa ha taimi ke ʻahiʻahiʻi ha ngaahi meʻa foʻou ʻi he ʻikai ke ne toe kau ki he timi fakafonuá.” Lolotonga e taimi ko ʻení naʻá ne teiti ai mo ha talavou naʻá ne akoʻi ia ke tā kītā, pea naʻá na mali ʻi he temipalé ki mui ange.

Ne pehē ʻe ʻAleisa, “ʻOku ou ʻilo fakapapau ne teuteuʻi au ʻe he meʻa ne hoko ʻi Siainá ki he liliu ko ʻení. Ne u tukuange ha meʻa ke maʻu ha meʻa ne toe lelei ange.’

“… ʻOkú ne loto ke ngāue mālohi, ka ko e taimi ní ʻe ngāue mālohí maʻa hono fāmilí.

“ʻOku fanongo ʻa [ʻAleisa] ki he faiako lelei tahá, ʻa ʻene Tamai Hēvaní, ʻa e Tokotaha ʻe tokoni ke tataki ia mo ʻoange ha fakahinohino mo ha ueʻi fakalaumālie. Hangē ko e lea ʻa ʻAleisá, ‘ʻOku ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu ʻe he ʻEikí. Kiate au ko e meʻa fakafiefia moʻoni ia ke ʻiloʻi pea maʻu ha fakamoʻoni ki ai” (Janet Thomas, “The Playmaker,” New Era, Nov. 2003, 21, 23).

Fakalaulauloto ki ha ngaahi founga ʻe lava ke ke maʻu ai ha fakahinohino mei he ʻEikí ki hoʻo moʻuí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Niueli Naiti ke tataki e Kāingalotu Kolesivilí ki Mīsuli

ʻI ʻEpeleli ʻo e 1831, naʻe tataki ai ʻe Niueli Naiti ha kulupu ʻo ha Kāingalotu mei Kolesivili ʻi Niu ʻIoké, ke kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi ʻOhaioó. ʻI Mē, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ke nofo ʻa e Kāingalotú ʻi he konga kelekele ʻi Tomasoni, ʻOhaiō, ʻa ia naʻe fuakava (pe fakapapau) ʻe Līmani Kopelī ke foaki ki he taumuʻa ko iá. Naʻa nau tō ai ʻa e ngoué pea kamata fai ha ngaahi fakalelei ki he kelekelé. Ka neongo ʻenau ngāue fakataha ke fakaleleiʻi e konga kelekelé, naʻe kamata ke nau siokita mo mānumanu. Ne fakaʻau ke toe kovi ange honau tūkungá ʻi he foki mai ʻa Līmani Kopelī mei heʻene ngāue fakafaifekau ki he kau Sieká (vakai, T&F 49) pea kamata ke veiveiua ʻene tuí. Naʻá ne fakafisingaʻi ʻene fakamoʻoni ne tupulaki ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pea fekauʻi ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe mei he konga kelekelé. Naʻá ne ʻeke foki ha totongi ko e $60 meiate kinautolu. Koeʻuhí naʻe maumauʻi ʻe Līmani ʻene fuakavá, ne ʻikai ha feituʻu ke nofo ai e Kāingalotu ko ʻení. Ne fehuʻi ʻe Niueli Naiti mo ha niʻihi kehe ki he Palōfitá pe ko e hā ʻoku totonu ke nau faí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:1–3, pea fakaʻilongaʻi e meʻa naʻe finangalo e ʻEikí ke fai ʻe he Kāingalotu ko ʻení ke tokoni ke fakaleleiʻi e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí. Hili iá pea fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení: ʻOkú ke pehē ko e hā e foungaʻe tokoni ai ʻa e fakatomalá mo e loto fakatōkilaló ki he Kāingalotu ko ʻení?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:6, pea fakaʻilongaʻi ha tāpuaki naʻe foaki kiate kinautolu ne nau tauhi ʻa e fuakava ke fakatapui ʻa ʻenau ngaahi koloá.

Makatuʻunga ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 54:1–6, fakakakato e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá pea talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te tau maʻu .

Ko e tāpuaki kotoa pē ʻoku tau maʻú, ko ha ngāue ia ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Ko e sīpinga ʻe taha ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻa e taimi ʻokú Ne fakamolemoleʻi ai ʻetau angahalá. ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fuakava ne tau fai ʻi he papitaisó pea talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, he ʻikai ngata ʻi heʻetau maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he moʻuí ni ka ʻe hoko mai foki ʻa e ʻalofá kiate kitautolu ʻi he Fakamaau Fakaʻosí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaloʻofá kiate kitautolu ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Ko e ngaahi [ʻaloʻofa ongongofua] ʻa e ʻEikí, ʻa e ngaahi tāpuaki, ivi, maluʻi, fakamahino, fakahinohino, ʻaloʻofa, fakafiemālie, poupou, pea mo e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie fakafoʻituitui ʻoku tau maʻú, pea makatuʻunga mo fakafou ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. …

“… ʻOku ʻikai hoko noa pē tupukoso ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ongoʻingofua ʻa e ʻEikí. ‘Oku fakaafeʻi ‘e he angatonú, talangofuá, mo e loto fakatōkilaló ‘a e ngaahi ʻaloʻofa ongoʻingofuá ki heʻetau moʻuí, pea ko e taimi ʻoku fakahoko ai ia ʻe he ʻEikí, ʻoku tau malava leva ke fakatokangaʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻingá ni” (“The Tender Mercies of the Lord,” Ensign or Liahona, May 2005, 99–100).

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻo kau ki he niʻhi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻokú ke ongoʻi ne toki foaki atu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko hoʻo faivelenga ki hoʻo ngaahi fuakavá mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 54:7–10 ʻoku tau lau ne hili e mole e ʻapi ʻo e Kāingalotú ʻi he kelekele ʻo Līmani Kopelī, ne fekauʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fononga ki Mīsuli. Naʻe fekau ke nau fili ha taha ke totongi e ngaahi fakamole ʻi he halá pea ke ngāue ki heʻenau nofó kae ʻoua kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha feituʻu ke nau nofo ki ai. Naʻe toe faleʻi foki kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau kātaki ʻi heʻenau ngaahi faingataʻaʻiá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55

Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Uiliami W. Felipisi ke tokoni ʻi hono tohi mo hono paaki ʻo e ngaahi nāunau ʻo e Siasí

Fakakaukau ki ha niʻihi ho ngaahi talēniti pe pōtoʻi ngāué. Peá ke fakakaukau leva ki ha ngaahi talēniti pe pōtoʻi ngāue ʻoku maʻu ʻe hao kaungāmeʻa. Koeʻuhí ko e kehekehe ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau malavá, ʻe lava ke tau tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi founga kehekehe . ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá hotau ngaahi talēnití, pōtoʻi ngāué, mo e taukeí ke faitāpuekina ʻaki ʻEne fānaú. ʻOku hoko ʻa Uiliami W. Felipisi ko ha sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Kimuʻa peá ne aʻu mai ki Ketilani, ʻOhaioó, naʻá ne fakatau ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha uike ʻe ua hili hono fakaʻatā ke fakatau atú. Naʻe iku ʻeni ki hono fakauluí.

Lau ʻa e talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55, pea fekumi ki ha taha ʻo e ngaahi pōtoʻi ngāue pe ngaahi taukei ʻa Uiliami W. Felipisí. Hili iá pea lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55:4, pea fekumi ki ha taha ʻo hono ngaahi talēnití. Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Misa Felipisí ke ngāue ʻaki ʻa hono ngaahi talēnití mo e ngaahi taukei ke tokoni ʻi hono tohi mo paaki ʻo e ngaahi nāunau ʻo e Siasí ʻi Mīsulí (vakai, T&F 55:5). Naʻe tāpuakiʻi e Siasí ʻe he ngaahi ngāue ʻa Misa Felipisí ʻi ha ngaahi founga lahi.

ʻĪmisi
Uiliami Felipisi mo Siosefa Sāmita ʻi he fale pākí
  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kuó ke vakai fēfē ki hano fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi talēniti mo e pōtoʻi ngāue ʻa e kakaí ke tokoniʻi e niʻihi kehé?

    2. Ko e hā nai ha founga ʻe faitāpuekina mo hiki hake e niʻihi kehé ʻe hoʻo talēnití pe pōtoʻi ngāué pea pātoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí ki muʻa?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:1–13

Naʻe fakataʻeʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e uiuiʻi ʻo ʻĒsela Teia ke ngāue fakafaifekaú pea fakatokanga ki ai ke fakatomala

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki ha taha ʻokú ke ʻiloʻi naʻá ne tukuange ha faʻahinga meʻa mahuʻinga kiate ia kae lava ke talangofua ki ha fekaú. (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi fakatātaá ha taha ʻoku feilaulau ke kau ki he Siasí, ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pe ke talangofua ki ha ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí.)

Ne vahe ʻa ʻĒsela Teia ke nofo mo ngāue mo Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi he faama ʻa Feletiliki G. Uiliamisí ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Makehe mei heʻene ngāue ʻi he faamá, ne tokoni foki ʻa ʻĒsela ke totongi ha konga ʻo e moʻua ʻi he konga kelekelé. ʻI he taimi naʻe ui ia ia ke ngāue fakafaifekau ki Mīsuli mo Tōmasi B. Māsí (vakai, T&F 52:22), naʻá ne ʻekeʻi ha totonu ki he konga ʻo e kelekele ʻa e Siasí ʻa ia naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻene totonu ki ai. Koeʻuhí ko ʻene hohaʻa ki heʻene koloá mo e paʻangá, naʻe teʻeki mateuteu ʻa ʻĒsela Teia ke ʻalu ʻi he misiona ko iá ʻi he taimi naʻe mateuteu ai ʻa Tōmasí, ko ia ai ne ʻalu ʻa Tōmasi ʻo fehuʻi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pe ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ne faí.

ʻI he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56, naʻe fakataʻeʻaongaʻi ʻe he ʻEikí e uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻa ʻĒsela Teiá pea vahe ha hoa foʻou kia Misa Māsí. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e loto-hīkisiá pea akoʻi e Kāingalotú ʻoku lahi ange e ngaahi meʻa kuó Ne teuteu maʻanautolú ʻi he konga kelekelé pe paʻangá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:3–5, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe hoko koeʻuhí ne teʻeki mateuteu ʻa ʻĒsela Teia ke ʻalu mo Tōmasi B. Māsíki Mīsulí. ʻI hoʻo lau iá, ʻe ala tokoni ke ʻiloʻi ko e foʻi lea ko e fakafoki ʻoku ʻuhinga ia ke ʻave pe kaniseli. Ko e hā ne mole meia ʻĒsela koeʻuhí ko ʻene taʻemateuteu ke ʻalu mo Misa Māsí?

ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:4 ʻoku lava ke fekauʻi pe fakafoki ʻe he ʻEikí ha fekau ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú Ne finangalo ki aí. Te ke ala fie maʻu ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Ko e ngaahi meʻá ni ko ha ngaahi sīpinga ia mei he folofolá mo e hisitōlia ʻo e Siasí ʻo hono foaki pe fakafoki ʻe he ʻEikí ha fekau:

  • Hili hono foaki ʻe he ʻEikí ha fono ʻoku māʻolunga angé kia Mōsese mo hono kakaí, ne angatuʻu ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí pea kamata ke hū ki ha ʻuhikiʻi pulu koula. Hili iá ne ʻoange leva ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ha fono māʻulalo ange. (Vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻEkesōtosi 32:14; 33:20; 34:1–2 [ʻi he Bible appendix].)

  • Lolotonga e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá Ne fakahā ki he kau ʻAposetoló ke nau malanga pē ki he kau Siú (vakai, Mātiu 10:5). Hili ha taimi nounou mei he pekia ʻa e Fakamoʻuí, naʻe maʻu ʻe Pita ha fakahā kuo taimi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē (vakai, Mātiu 28:19).

  • Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ha niʻihi ʻo e kau fuofua Kāingalotú ke fakahoko e mali tokolahí. Ne faingataʻaʻia e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki lotu lahi ʻi he fekau ko ʻení, ka naʻa nau talangofua pē ki ai. Hili ha ngaahi taʻu lahi, mei hono maʻu e fakahaá, ne ʻoatu ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ha fanongonongo ʻi he tohi—e Fanongonongo Fakamafaiʻí—ʻa ia naʻe tali ʻe he Siasí ko ha meʻa kuo fakamafaiʻi pea kamata fakahoko ia ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa, 1890. Naʻe iku ʻeni ki hono fakangata hono fakahoko e mali tokolahí ʻi he Siasí (vakai, Fanongonongo Fakamafaiʻi 1).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:8–11, ʻo fekumi ki he meʻa ne fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĒsela Teia ke fai hili hono fakataʻeʻaongaʻi hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú. Meʻa mālié, naʻe fili ʻa ʻĒsela ke fakatomala, pea hili ha māhina ʻe fitu mei ai naʻe toe ui ia ke hoko ko ha faifekau mo Tōmasi B. Māsí (vakai, T&F 75:31).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:14–20

ʻOku fakatokanga e ʻEikí ki he Kāingalotú koeʻuhí ko e mānumanú mo e loto hīkisiá.

ʻOku pehē ʻe he kakaí he taimi ʻe niʻihi ko e loto hīkisiá ko ha ʻulungaanga ʻoku maʻu pē ʻe he loto ʻo e kakai koloaʻiá. Ka ʻoku ʻikai moʻoni maʻu pē ʻeni, ʻo hangē ko ia te ke ako ʻi he ngaahi veesi ka hokó.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:16–17, ʻo fekumi ki he founga ʻoku hā ai ha loto taʻe fakatomala ʻi ha taha koloaʻia pea ʻi ha taha ʻoku masivá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú. Fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻe hoko ai e loto hikisiá mo e manumanú ko ha tōʻonga angamaheni ʻi he maʻukoloá mo e masivá fakatouʻosi.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:18, ʻo fekumi ki he fakamatala ʻa e ʻEikí ki he loto mo e ngaahi laumālie ʻo kinautolu ʻe tāpuakiʻí. Fakaʻaongaʻi e ngaahi futinoutí ke mahino kiate koe ha niʻihi ʻo e ngaahi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí.

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI hoʻo fekumi ki he tāpuaki ʻo e uluí, te ke lava ke foaki ki he ʻEikí ʻa e meʻaʻofa ʻo hoʻo loto-mafesifesí, pe laumālie fakatomalá, ho lotó pea mo hoʻo loto fakatōkilaló pe loto talangofuá. Ko hono moʻoní, ko e meʻaʻofa ko iá ʻa hoʻo moʻuí—ʻa koe mo e tuʻunga moʻui te ke aʻusiá” (“When Thou Art Converted,” Ensign, May 2004, 12).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:19–20, ʻo fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku loto fakatōkilaló. ʻE ala tokoni ke ʻilo ʻoku ʻuhinga ʻa e “totongi” ʻa e ʻEikí te Ne totongi ʻa e lelei mo e kovi kotoa pē kuo fakahokó.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE fakafehoanaki fēfē e ngaahi tāpuaki ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 56:18–20 ki he koloa mo e paʻanga ne hohaʻa ki ai ʻa ʻĒsela Teia mo e niʻihi ʻo e Kāingalotú?

    2. Ko e hā te ke fai ke maʻu ʻa e faʻahinga loto te ne tali e ngaahi tāpuaki ʻoku hā atu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–56 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: