Seminelí
ʻIuniti 4: ʻAho 3, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–75; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13


ʻIuniti 4: ʻAho 3

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–75; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13

Talateú

Lolotonga hono liliu ʻo e konga ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná kau ki he ngāue ʻa Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí (3 Nīfai 11–28), ne ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e papitaisó. Naʻá na ō ki he vao ʻakau ofi ki he faama ʻa Siosefá ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, ke fehuʻi ki he ʻEikí fekauʻaki mo e meʻa mahuʻingá ni. Lolotonga ʻena lotú, ne hā mai ha ʻāngelo kiate kinaua. Naʻá ne foaki ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kiate kinaua pea fakahinohinoʻi kinaua ke na fepapitaisoʻaki ʻi he Vaitafe Sesikuehaná. Hili e papitaiso ʻa Siosefa mo ʻŌlivá, ne fakahinohinoʻi kinaua ʻe he ʻāngeló ke na fefakanofoʻaki ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ne ʻuluaki hilifaki ʻe Siosefa hono ongo nimá ʻia ʻŌliva pea fakanofo ia ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pea hili iá ne fai ʻe ʻŌliva e meʻa tatau pē kia Siosefa.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68-72; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13

ʻOku foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele

  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi he lelei taha te ke lavá, kae ʻikai sio ki ho folofolá:

    1. Ko e hā e ʻaho ne fakafoki mai ai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné?

    2. Ko e hā e hingoa ʻo e ʻāngelo naʻá ne fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé?

    3. Ko e hā naʻe fai ʻe he ʻāngeló ke foaki ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa mo ʻŌlivá?

    4. Ko e hā mo ha toe meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele te na maʻu hili ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné?

Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–72, mo vakaiʻi hoʻo ngaahi talí. Te ke fie hiki ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68: ʻOku foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻaki hono hilifaki ʻo e nimá. Ko ia ai, naʻe foaki ʻe Sione Papitaiso, ko ha tokotaha kuo toetuʻu, ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.

Toe vakaiʻi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68, ʻo fekumi ki he meʻa ne fai ʻe Siosefa mo ʻŌliva ne tataki ai kinaua ke fehuʻi ki he ʻEikí fekauʻaki mo e papitaisó mo hono maʻu ha fakamolemole ʻo ʻena ngaahi angahalá. ʻOku maʻu ʻi heSiosefa Sāmita—Hisitōlia 1:69 e ngaahi lea ʻa Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé.

ʻOku fuʻu mahuʻinga fau ʻa hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo fakakau ai e ngaahi leá ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ko e vahe 13, ʻa ia ko ha veesi fakataukei folofola. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke lava ke maʻu faingofua ia ʻi he kahaʻú.

ʻĪmisi
matapaá mo e tauʻanga kií

Ko e hā e ngāue pe ko e taumuʻa ʻo ha matapā?

ʻOku fekauʻaki fēfē ha kī ki he ngāue ʻo ha matapā?

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kií ko ha fakaʻilonga ke fakafofongaʻi ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻokú ne fakaava ʻa e ngaahi faingamālie mo e ngaahi tāpuaki taʻengatá. Fekumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13, ʻo kumi ʻa e ngaahi kī ʻoku fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kī ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻi hoʻo maʻu kinautolú.

  1. Fakakakato ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻa e lisi ko ʻení ʻaki haʻo hiki ʻa e ngaahi kī ʻe tolu naʻe hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:

    ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e ngaahi kī ʻo e:

    1)

    2)

    3)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e ngaahi tāpuaki ʻoku nau fakafaingamālieʻi ki he kau mēmipa ʻo e Siasí:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ‘ʻa e kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló’ mo e ‘ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaisó, pea mo e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá’? ʻOku maʻu hono ʻuhingá ʻi he ouau ʻo e papitaisó pea ʻi he sākalamēnití. Ko e papitaisó ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, pea mo e sākalamēnití, ko ha fakafoʻou ia ʻo e ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó. ʻOku totonu ke muʻomuʻa fakatouʻosi ai ʻa e fakatomalá. …

“ʻOku teʻeki ai ha taha ʻiate [kitautolu] kuo moʻui taʻe ʻi ai ha angahala talu mei [hotau] papitaisó. Ka ne ʻikai ʻi ai ha founga ke toe fakamaʻa ai kitautolu ʻi he hili ʻa e papitaisó, ʻe mole meiate kitautolu takitaha ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. …

“ʻOku fekauʻi kitautolu ke fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea ke haʻu ki he ʻEikí ʻaki ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻo fakatatau mo hono ngaahi fuakavá. ʻI heʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó ʻi he founga ko ʻení, ʻoku toe fakafoʻou leva ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi fakamaʻa ʻo hotau papitaisó. …

“ʻOku ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻo fuʻu tōtuʻa ʻa hono mahuʻinga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he meʻá ni. ʻOku fakahoko kotoa e ngaahi sitepu mahuʻinga ko ʻení kau ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e papitaisó mo e ouau fakafoʻou ʻo e sākalamēnití. ʻOku fakatou fakahoko e ongo ouau ko ʻení ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e pīsopelikí, ʻa ia ʻoku nau ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, , Nov. 1998, 37–38).

Fakakaukau ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Fakatatau kia ʻEletā ʻOakesi, ko hai ʻokú ne tataki ʻa e ngaahi kī ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e papitaisó ʻi he uooti takitaha?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e kī ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ʻi he founga ko ʻení:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“ʻI he taimi ne hoko ai ʻa Uilifooti Utalafi, ko ha tangata kuó ne moʻui ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea lahi e ngaahi meʻa kuó ne aʻusiá, ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne pehē ki he fānau tangata ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné: ‘ʻOku ou fie fakamamafaʻi kiate kimoutolu ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai ha faʻahinga faikehekehe ʻi ha tangata ko ha Taulaʻeiki pe ko ha ʻAposetolo , kapau ʻokú ne fua totonu hono uiuiʻí. Naʻá ne pehē, ‘ʻOku maʻu ʻe ha Taulaʻeiki ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló.’ ‘Kuo ʻikai ʻaupito ʻi heʻeku moʻuí, ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló, pe ko ha Fitungofulú, pe ko ha Kaumātuʻá, te u maʻu lahi ange ai e maluʻi ʻo e ʻEikí ka ko e taimi naʻá ku maʻu ai e Taulaʻeikí.’ (Millenial Star, 53:629.)

“Fakakaukau ki ai, ʻe hoku ngaahi tokoua kei talavou. Ko e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻeni ʻokú ke maʻú ʻoku ʻi ai e ngaahi kī ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Ko hono ʻuhingá, hangē ko ia ne u fakaʻuhingaʻi iá, kapau ʻokú ke moʻui taau ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ke maʻu e totonu ke maʻu mo fiefia ʻi he mālohi ko ia ʻo e kakai fakalangí ke tataki koe, ke maluʻi koe, ke tāpuakiʻi koe. Ko hai ha kiʻi tamasiʻi, kapau ʻokú ne faʻa fakakaukau, he ʻikai ke ne talitali lelei ʻa e tāpuaki fakaofo ko ʻení?” (“The Priesthood of Aaron,” Ensign, Nov. 1982, 45).

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā ʻOakesi ha toe ngaahi fakakaukau ki he kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻI heʻeku hoko ko ha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone kei talavoú, naʻe ʻikai ke u fakakaukau te u sio ki ha ʻāngelo, pea naʻá ku fifili pe ko e hā ha kaunga ʻo e ngaahi meʻa peheé ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

“Ka ʻe lava foki ke taʻeʻiloa ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. ʻOku lava pē ʻo fakahoko mai ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau ʻāngeló ʻi ha leʻo pe ʻi he ngaahi fetuʻutaki ʻoku fai mai ki he ʻatamaí pe ʻi he ngaahi fakakaukaú pe ko e ngaahi ongo ʻo e lotó. …

“Ko hono fakakātoá, ko e ngaahi tāpuaki ʻo e feohi mo e fetuʻutaki fakalaumālié ʻoku lava pē ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku maʻá. … Ko ia ai ʻoku fakaava ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné e matapā ki he kāingalotu kotoa pē ʻoku nau maʻu moʻui taau ʻa e sākalamēnití ke fiefia ʻi he takaua ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” 39).

ʻĪmisi
teuteuʻi, tapuakiʻi mo tufaki ʻo e sākalamēnití
  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE uesia fēfē ʻe hono maʻu e mahino ki he mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné hoʻo ngaahi fakakaukaú pe ngaahi ngāue ʻi hoʻo teuteu, tāpuakiʻi, pe maʻu ʻa e sākalamēnití he Sāpate ko ʻení?

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1

  1. Hiki ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1 ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá . Lau leʻolahi ʻa e potufolofolá. Fakapuliki leva ha konga ʻo e potufolofolá pea toe lau maʻuloto ia. Hokohoko atu hono fakapuliki ha konga lahi ange ʻo e potufolofolá pea toutou lau leʻolahi ia kae ʻoua kuó ke maʻuloto ia.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:73-75

ʻOku aʻusia ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha ngaahi tāpuaki lahi hili ʻena papitaisó

Ne lilingi hifo ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele hili hona papitaisó. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:73–74. Te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefa mo ʻŌlivá.

ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi naʻe aʻusia ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, neongo kuo teʻeki ai ke foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:70; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Laumālie Māʻoniʻoní”).

Fakakakato e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, mei he meʻa ne aʻusia ʻe Siosefa mo ʻŌliva naʻe fakamatalaʻi ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:74: ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino ʻa e mo e ʻo e folofolá.

  1. Hiki hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení, ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino ʻa e folofolá?

    2. Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ne tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino ʻa e “ʻuhinga mo e taumuʻa moʻoni” ʻo e folofolá?

    3. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaafeʻi ai ʻa e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo ako e folofolá?

    4. ʻOku uesia fēfē hoʻo mahino ki he folofolá ʻi hono fakafoʻou hoʻo ngaahi fuakava he papitaisó ʻi hono maʻu ʻa e sākalamēnití?

Ke fakaʻosi e lēsoni ko ʻení, lau ʻa e fakamatala ʻa ʻŌliva Kautele ki he ngaahi meʻa ne hoko ʻi hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻa ia ʻe lava ke maʻu ia hili e fakaʻosinga ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōliá. ʻI hoʻo lau iá, te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku hā mahino kiate koé. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he fakamatala ʻa ʻŌlivá?

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–75 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13 peá u fakakakato a e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: