Laipelí
Lēsoni 81: Ngāue 1:1–8


Lēsoni 81

Ngāue 1:1–8

Talateú

Naʻe tauhi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló ʻi he ʻaho ʻe 40 hili ʻEne Toe Tuʻú. Naʻá Ne teuteuʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni kiate Ia ʻi he funga māmaní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 1:1–8

Ko e tauhi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ʻi he ʻaho ʻe 40

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ʻoku ʻalu atu ha kaungāmeʻa ʻoku holi ke ʻilo lahi ange kau ki hotau Siasí pea fehuʻi ange, “Ko hai ʻokú ne tataki homou siasí?”

Kole ki he kau akó ke hiki e founga te nau tali ʻaki e fehuʻí ni ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha foʻi moʻoni ʻe lava tokoni ki hono tali ʻo e fehuʻi kau ki he tokotaha ʻokú ne tataki ʻa e Siasí, ʻi heʻenau ako ʻa e Ngāue 1:1–8.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻi he tohi ʻa Ngāué ʻa e hingoa kakato ʻo e tohí ni. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Fakatefito ʻi he hingoa kakató, ʻokú ke pehē ko e hā te tau lava ʻo ako ki ai ʻi he tohí ni?

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakaʻilongaʻi he tohi ʻa Ngāué ha liliu mahuʻinga ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tohi ʻa Mātiu, Maʻake, Luke mo Sioné ha ngaahi fakamatala ki he ngāue fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí, ʻo kau ai ʻa ʻEne Fakaleleí mo e Toe Tuʻú. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Ngāué ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Kau ʻAposetoló hili ʻa e Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 1:1–2. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi pe ko hai naʻe tohi ki ai ʻa e tohí ni.

  • Ko hai naʻe tohi ki ai e tohi ʻa Ngāué?

Fakamatalaʻi ange ko Luke naʻá ne faʻu e tohi ʻa Ngāué pea ʻoku ʻuhinga e “fuofua tohi” ʻi he veesi 1 ki he tohi ʻa Luké, ʻa ia naʻe faʻu mo ia kia Tiofilusi. Naʻe taumuʻa ʻa e tohi ʻa Luké ke tokoniʻi ʻa Tiofilusi ke maʻu haʻane fakamoʻoni pē ʻaʻana kia Sīsū Kalaisi (vakai, Luke 1:1–4).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 1:2–4 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi pe ko e hā hono fuoloa e tauhi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló hili ʻEne Toe Tuʻú. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “mate” ʻi he veesi 3, ki he feilaulau huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻoku ʻuhinga e “fakamoʻoni ʻilo ngofuá” ki he ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi e fakamoʻoni naʻe fakahā ʻe Sīsū naʻá Ne toetuʻú.)

  • Ko e hā hono fuoloa e nofo ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Kau ʻAposetoló hili ʻEne toetuʻú?

  • Ko e hā naʻe akoʻi ange ʻe Sīsū kiate kinautolu lolotonga e ʻaho ʻe 40 ko ení? (Ngaahi meʻa fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.)

Tā ʻi he palakipoé ha fakatātā faingofua ʻo ha fale. (Pē ko ho ngāue ʻaki ʻa e ʻumeá pe poloká ke faʻu ha kiʻi fale.)

ʻĪmisi
line drawing, front and side of house

ʻI hoʻo aʻu ki he vaeuaʻangá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ʻo fakaʻosi ʻa e tā fakatātā ʻi he palakipoé. ʻOange ki he tokotaha akó ha ngaahi fakahinohino pau ki he founga ke fakaʻosi ʻaki e falé. Mahalo te ke kole ange ke ne fakakau ki ai ha ʻato, ngaahi matapā luva, mo ha ngoue takatakai ʻi he falé. Hili ha taimi nounou ʻo e ngāue fakatahá, ʻunu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e loki akó pea hoko atu hono fakahinohinoʻi e tokotaha akó. ʻI he ʻosi ʻa e falé, fakamālō ki he tokotaha akó, pea kole ange ke ne tangutu ki lalo.

Kole ki he kau akó ke fakakaukauloto ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tā fakatātā ʻo e falé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe heʻetau founga hono tā e fale ko ʻení ʻa e founga naʻe fokotuʻu ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí lolotonga ʻEne ngāue fakamatelié pea hili ʻEne Toe Tuʻú? (Lolotonga ʻEne ngāue fakamatelié, naʻe kamata fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí. Naʻá Ne ui ha niʻihi kehe ke tokoni kiate Ia ʻi hono fokotuʻú, pea hili ʻEne Toe Tuʻú, naʻá Ne fakahinohinoʻi ʻenau ngaahi ngāué neongo naʻe ʻikai ke Ne ʻiate kinautolu.)

  • Fakatatau ki he veesi 2, ʻoku tataki fēfē ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí? (Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé, ʻo ngāue ʻaki e ngaahi lea ʻa e kau akó: ʻOku tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí ʻaki hono fakahā ʻa Hono finangaló ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Mei he veesi ʻuluaki [ʻo e tohi ʻa Ngāué], ʻoku fakahā ai ʻe kei hokohoko atu pē hono tataki fakalangi ʻo e Siasí, kae ʻikai tataki ʻe ha tangata. … Ko e moʻoni, ko ha hingoa ʻoku toe kakato mo taau ange maʻá e tohi ʻa Ngāué ko e ‘Ko e Ngāue ʻa e Kalaisi kuo Toetuʻú ʻi he Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekau ʻa ʻEne Kau ʻAposetolo kuo Fakanofó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.’ …

“ʻOku tatau pē ʻa hono tataki ʻo e Siasí. Kuo liliu ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai e Fakamoʻuí, ka ko e fakahinohino mo e tataki ʻo e Siasí ʻoku tatau tofu pē” (“Therefore, What?” [Church Educational System conference on the New Testament, Aug. 8, 2000], 6, si.lds.org).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻoku kei hokohoko atu pē hono tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻi he fakahaá?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ha ngaahi aʻusia kuo fakamālohia ai ʻenau fakamoʻoni ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí he ʻahó ni ʻi he fakahaá. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. Mahalo te ke fie vahevahe foki haʻo aʻusia.

Kole ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Ngāue 1:4–8. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa ne fekauʻi ʻe Sīsū ki he Kau ʻAposetoló ke faí.

  • Fakatatau ki he veesi 4, ko e hā naʻe fekau ʻe Sīsū ki he Kau ʻAposetoló ke faí?

  • Fakatatau ki he veesi 5, ko e hā naʻe palōmesi ʻe he Fakamoʻuí ki he Kau ʻAposetoló te nau maʻu ʻo kapau te nau nofo ʻi Selusalemá?

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā ʻa e mālohi ʻe ʻoange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he Kau ʻAposetoló ke nau faí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e Kau ʻAposetoló mei he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí he veesi 8? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Ko e Kau ʻAposetoló ko e kau fakamoʻoni ia ʻo Sīsū Kalaisi pea ʻoku nau fakamoʻoniʻi Ia ki he māmaní kotoa.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e moʻoni ko ʻení, kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií:

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

“Kuo ui ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni makehe ʻe toko 15 ʻi hotau kuongá, ke nau fakamoʻoni ki Hono faka-ʻOtuá ki māmani fulipē. Ko ha uiuiʻi makehe ʻoku nau maʻú; ko e Kau ʻAposetolo kinautolu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, kuó Ne fili pea vaheʻi. Kuo fekauʻi ke nau fakamoʻoni ki Hono moʻoní ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoni ʻoku nau maʻú” (“Special Witnesses of Christ,” Ensign, Apr. 2001, 4).

Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku fakamoʻoni e Kau ʻAposetolo hotau ʻahó ko Sīsū Kalaisí …

ʻĪmisi
Ko e Kalaisi Moʻuí

Kapau ʻe lava, ʻoange ha tatau ʻo e “The Living Christ: The Testimony of the Apostles” (Ensign, Apr. 2000, 2) ki he tokotaha ako takitaha ʻi hoʻo kalasí. Mahalo te ke fakakaukau ke toʻo ha tatau ʻe taha ʻo kosi konga iiki, pea vahevahe ʻa e ʻū kongá ki he kau akó. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e fakamatalá pe kongá, ʻo kumi e founga te nau lava ʻo fakaʻosi ʻaki e fakamatala ʻi he palakipoé. ʻI he ʻosi e laukonga e kau akó, kole ki ha tokotaha ako ke haʻu ki he palakipoé ʻo hoko ko ha tokotaha tohi. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa naʻa nau maʻú, pea kole ki he tokotaha ako ʻi he palakipoé ke hiki ʻenau talí ʻi he palakipoé.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻoku mahuʻinga taha kiate koé?

  • ʻOku tākiekina fēfē ʻe he fakamoʻoni ʻo e Kau ʻAposetolo ʻi onopōní ho fakamoʻoni fakafoʻituitui kia Sīsū Kalaisí?

Fakamatalaʻi ange neongo ʻoku ʻuhinga pau e Ngāue 1:8 ki he fatongia ʻa e Kau ʻAposetoló ko e kau fakamoʻoni makehe ki he Fakamoʻuí, ka ʻokú ne akoʻi mai foki e meʻa ʻe ala tokoni ke tau hoko ai ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he funga māmaní.

  • Fakatefito ʻi he talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he Kau ʻAposetoló ʻi he Ngāue 1:8, ko e hā ʻoku lava ai ke tau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he taimi kuo nau ongoʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono vahevahe ʻe he niʻihi kehé ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Hili ha miniti siʻi, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻikai totonu ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻoku fuʻu toputapu pe fakafoʻituitui.

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi ki he niʻihi kehé?

Poupouʻi e kau akó ke fekumi ki ha faingamālie ke vahevahe ai ʻenau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé pea falala ʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni ʻo e meʻa ʻoku nau fakamoʻoniʻí.

Ngāue–Fakahā

Vakai fakalūkufua ki he konga hono ua ʻo e Fuakava Foʻoú

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi ʻe he Ngāue 1:8 ʻa e moʻoní ka ʻokú ne toe ʻomi foki ha vakai fakalūkufua ki he konga kimui ʻo e Fuakava Foʻoú.

  • Fakatatau ki he Ngāue 1:8, ko e fē feituʻu naʻe kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻe fakamoʻoniʻi ai Ia ʻe Heʻene kau ākongá?

Hiki e meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé: Ngāue 1–5 = Selūsalema; Ngāue 6–9 = Siutea mo Samēlia; Ngāue 10–28 = Ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní (vakai, Bible Dictionary in the LDS version of the Bible, “Acts of the Apostles”).

Fakamatalaʻi ange naʻe kamata ke fakamoʻoniʻi ʻe he kau ākongá ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he founga naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ki aí. ʻUluakí, naʻe malanga ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi Selusalema, pea hoko ki Siutea mo Samēlia, pea toki hoko ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.

Kole ki he kau akó ke kumi ki he hokohoko ʻo e kanotohí ʻi he Tohi Tapú. Fakaafeʻi e kau akó ke vakai ki he ngaahi tohi he Fuakava Foʻoú ʻoku hoko mai he tohi ʻa Ngāué. Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi tohi meia Loma ʻo aʻu ki he Hepelū ko e ʻū tohi ia naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá. ʻE ako e kau akó kau ki he ului mo e ngāue fakafaifekau ʻa Paulá ʻi heʻenau ako e Ngāue 9, 13–28.

Kole ki he kau akó ke kumi ʻa e 1 Tesalonika. Fakamatala ange ko e kau Tesaloniká ko e kakai naʻa nau nofo ʻi he kolo ko Tesalonika. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ki he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá,” pea kumi ʻa Tesalonika ʻi he mapé. Fakamatalaʻi ange naʻe fai e ʻū tohi lahi ʻi he Fuakava Foʻoú ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi kolo kehekehe ke talanoa ki heʻenau ngaahi fie maʻu pau. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ke fokotuʻutuʻu e ngaahi tohi ko ení ʻi hono hokohoko totonú ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku tui ko e tohi 1 Tesalonika ko e fuofua tohi ia naʻe fai ʻe Paulá.

Kole ki he kau akó ke vakai ki he fakahokohoko ʻo e tohí pea kumi e ʻū tohi kehe naʻe faʻu ko ha tohi ki he ngaahi haʻofanga ʻo e Kāingalotú.

Fakamatalaʻi ange makehe mei hono fai e tohi ki he ngaahi haʻofanga ʻo e Kāingalotú, naʻe tohi ʻa Paula ki he niʻihi fakafoʻituitui hangē ko Tīmote, Taitusi, mo Filimone.

Kole ki he kau akó ke kumi pe ʻa e ʻū tohi ʻoku hoko mai ʻia Hepelū ʻi he fakahokohoko ʻo e tohí.

Fakamatalaʻi ange makehe meia Paulá, naʻe fai tohi e Kau ʻAposetolo kehe mo e kau taki ʻo e Siasí ki he kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku tau kei maʻu pē ha niʻihi ʻo e ʻū tohi ko ení, ʻa ia ko e tohi ʻa Semisí ʻo aʻu kia Sute. ʻOku lekooti ʻe he tohi ʻa Fakahaá ha meʻa-hā-mai ne mamata ki ai e ʻAposetolo ko Sioné.

Fakaafeʻi e kau akó ke hoko atu hono lau e konga hono ua ʻo e Fuakava Foʻoú ʻiate kinautolu pē. Poupouʻi ke nau lotu ʻi heʻenau akó ke lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamāmaʻi kinautolu mo tokoni ke nau maʻu ha mahino lahi ange ʻi heʻenau ako e ngaahi akonaki ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo e Fuakava Foʻoú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló. Ko ha vakai fakalūkufua

Naʻe leaʻaki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e meʻá ni fekauʻaki mo e tohi ʻa Ngāué:

“ʻOku fakahā mai he tohi ʻa Ngāué ʻa e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Siasi moʻoní.

“ʻI he kotoa e ʻū tohi he Tohi Tapú ʻokú ne maʻu e fakamatala lahi taha ki he founga ngāue ʻa e Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní he taimi ʻoku ʻikai ke ʻafio ai e sino ʻo Sīsū ko e Tuʻí ʻi he māmaní. …

“ʻOku fakamatala he tohi ʻa Ngāué naʻe tupulaki e ngaahi meʻaʻofa fakalaumālié kae ʻoua leva kuo fiefia ai ʻa e kau ʻaposetoló mo e kāingalotu faivelenga kotoa pē. …

“… ʻOku toe fakalau he tohi ʻa Ngāué ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e faʻunga ʻo e siasí, ngaahi fononga fakafaifekaú, pea mo e malanga fakalūkufua ʻaki ʻa e moʻoní ʻi ha māmani fakahīteni. ʻOku fakamatala ia ki he ngaahi fakatanga, tolo makaʻi, ahiʻahi, mo e ngaahi tautea naʻe aʻusia ʻe kinautolu ʻoku tui mo muimui kia Kalaisí pea feinga ke ikunaʻi ʻa e māmaní. …

“Ka ʻoku mahulu ange e tohi ʻa Ngāué ʻi he ngaahi fakakaukau fakalaumālie lelei tahá ʻi ha toe tohi; ko ha fakamatala foki ia ʻo e kau tangata angatonú mo ʻenau ngaahi vaivaiʻangá mo e fekeʻikeʻí, meheká mo e fehalākí, tō nounoú mo e lavameʻá.

“ʻOku ʻikai ke haohaoa ʻa e kāingalotu ʻo e kuonga ko iá. ʻOku fakafekiki ʻa Paula mo Sailosi, fakatonutonuʻi ʻa Pita, pea fakasītuʻaʻi ʻa Maʻake ko ha hoa fakafaifekau. …

“Ko ia ai, ko Ngāué ko e tohi naʻe fai maʻá e kau vaivai fakamatelié. ʻOkú ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālie te nau lava ʻo aʻusiá – neongo ʻenau tōnounoú, loto-koví, mo e loto-fefeká. …

“Ko hono moʻoní ʻoku lekooti ʻi he tohi ʻa Ngāué ʻa e anga e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Siasi moʻoní; ko hono moʻoní ko e tohi ia ʻokú ne fakamatala e anga hono tataki ʻe he ʻOtuá ʻa hono puleʻanga fakamāmaní” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:19–20).

Ngāue 1:2. Ko e tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí—Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní:

“Tuku ke mahino ki he tokotaha kotoa pē ko Sīsū Kalaisi ʻoku ʻulu ʻi he siasi ko ení ʻa ia ʻoku ʻi Hono huafa toputapú. ʻOkú Ne tokangaʻi ia. ʻOkú Ne fakahinohinoʻi ia. ʻOkú Ne tuʻu ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí, ʻo Ne tataki ʻa e ngāué ni” (“God Is at the Helm,” Ensign, Mē 1994, 59).

Ngāue 1:4–8. Talitali ki he talaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Mahalo ʻe hā ngali puputuʻu ʻa e talaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe ʻoatu ʻe he ʻEikí ki he Kau ʻAposetoló hangē ko ia naʻe lekooti ʻi he Ngāue 1:4–8 ʻi heʻetau fakakaukau ki he Sione 20:22, ʻa ia ʻoku pehē naʻe “mānava hifo [ʻa Sīsū] [ki he kau ʻAposetoló], ʻo ne pehē, Maʻu ʻe kimoutolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “naʻe ‘mānava hifo [ʻa Sīsū] kiate kinautolu,’ ʻa ia mahalo ko e ʻuhingá naʻá ne hilifaki hono nimá kiate kinautolu ʻi heʻene pehē: ‘Maʻu … ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní’” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1965–73), 1:857.)

Naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻEletā Makongikī ʻa e aʻusia ʻa e Kau ʻAposetoló ke fakahaaʻi ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he foaki ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e fiefia moʻoni ʻi he meʻa-foaki ko iá:

“Ko ia naʻa nau maʻu, ka naʻe ʻikai ke nau fiefia, ʻi he momēniti ko iá ʻi he meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. … Ko e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e totonu, tuʻunga ʻi he tui faivelengá, ke maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻo e mēmipa ko eni ʻo e Toluʻi ʻOtuá; pea ʻoku foaki e meʻa-foakí ni ʻi hono hilifaki ʻo e nima hili e papitaisó. ʻOku ʻomi ʻe he meʻa-foakí ni e ngaahi tāpuaki pau ka kuo pau ke talangofua ki he lao ʻoku kau ki aí; ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke fiefia pe maʻu ʻa e meʻa-foakí ʻe he tokotaha ʻoku foaki ki aí. ʻI he tuʻunga ʻo e kau ʻaposetoló, naʻe fakatoloi e fiefia moʻoni ʻi he meʻa-foakí kae ʻoua kuo hoko e ʻaho ʻo e Penitekosí. (Ngāue 2.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 1:857).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ʻuhinga naʻe fekau ai ki he Kau ʻAposetoló ke tatali ki he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kimuʻa pea fakakakato honau fatongia ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ki he māmaní fulipē:

“Naʻe ʻikai ke feʻunga ʻenau mamata tonú. Naʻa mo e fakamoʻoni ʻo e fuofua Kau ʻAposetoló naʻe pau ke maʻu ia mei he fakamoʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo talamai ʻe [Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita] ko e fakamoʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakatupu ha ongo ʻi hotau laumālié ʻa ia ʻoku mahuʻinga ange ‘ʻi ha ʻaʻahi ʻo ha ʻāngelo.’ (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, Salt Lake City: Bookcraft, 1954, 1:44.) Pea ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú ko e taimi ʻoku tau fakamoʻoni ai tuʻunga ʻi he fakamoʻoni ko ení, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku nau fanongo ki heʻetau ngaahi leá” (“Witnesses of Christ,” Ensign, Nov. 1990, 30).