Laipelí
Lēsoni 129: 2 Tesalonika


Lēsoni 129

2 Tesalonika

Talateú

Hili pē ha taimi nounou mei hono fai ʻene ʻuluaki tohi ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká, naʻe fai ʻe Paula ha tohi hono ua kiate kinautolu, ʻa ia naʻá ne fakamahinoʻi ai e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Maí. Naʻá ne akoʻi he ʻikai toe hāʻele mai e Fakamoʻuí kae ʻoua kuo hoko ha hē mei he moʻoní. Naʻe malanga leva ʻa Paula ʻo kau ki he nofo noá pea faleʻi e Kāingalotú ke “ʻoua naʻa … fiu ʻi he fai leleí” (2 Tesalonika 3:13).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Tesalonika 1–2

ʻOku poupouʻi ʻe Paula e Kāingalotú ʻaki hono kikiteʻi e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakahā ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“ʻOku ou pehē ki he taha kotoa, … tautautefito ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻo kapau ʻoku teʻeki ke ke fai ia, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe fie maʻu ai ke ke taukaveʻi hoʻo tuí pe mahalo ʻe aʻu ki haʻo katekina ha ngaohikovia fakataautaha koeʻuhí pē ko ha mēmipa koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Fakaākongá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 6).

Kole ki he kau akó ke hiki hake honau nimá kapau kuo fie maʻu ke nau taukaveʻi ʻenau tuí pe kātakiʻi ʻa e fakafepakí koeʻuhí ko ʻenau kau ki he Siasí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

Fakamatalaʻi ange naʻe fai ʻe Paula ha tohi hono ua ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká mo lea ʻo kau ki ha ngaahi tefito lahi, kau ai ʻa e fakafepaki naʻe fehangahangai mo e Kāingalotú. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e 2 Tesalonika 1 ʻe lava ʻo tokoni ke nau kātakiʻi ʻa e fakafepakí mo e ngaahi faingataʻa ʻe malava ke nau fehangahangai mo ia ko e kāingalotu ʻo e Siasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Tesalonika 1:3–5. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe fakamālōʻiaʻi ai ʻe Paula e Kāingalotu ʻi Tesaloniká.

  • Ko e hā naʻe fakamālōʻiaʻi ai ʻe Paula e Kāingalotu ʻi Tesaloniká?

  • Fakatatau ki he veesi 5, ko e hā e totongi ʻe maʻu ʻe he Kāingalotú ʻi hono kātakiʻi ʻa e fakafepakí mo e faingataʻá ʻi he “faʻa kātaki mo e tuí”?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻo kau ki he founga ʻe tāpuakiʻi ai kitautolu kapau te tau kātakiʻi ʻa e fakafepakí mo e faingataʻá ʻi he faʻa kātaki mo e tui? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni meimei tatau mo ʻeni: Kapau te tau kātakiʻi ʻi he faivelenga e fakafepakí mo e faingataʻá ʻaki e faʻa kātakí mo e tuí, ʻe lava ke lau ʻoku tau taau mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki heʻene ʻuhinga ke tatali ʻi he faʻa kātakí:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“ʻOku ʻikai ko e faʻa kātakí ʻa e tuku ā ʻo ʻikai toe fai ha meʻa, pe ko e ʻikai fai ha ngāue koeʻuhí ko ʻetau manavasiʻí. ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki he faʻa tatali mo e kātaki fuoloa. ʻOku ʻuhinga ki haʻatau vilitaki ʻi hono fai ha meʻa pea fai e meʻa kotoa te tau lavá—ʻa e ngāué, ʻamanaki leleí, mo ngāue ʻaki e tuí; fua e faingataʻá ʻi he loto-toʻa, ʻo aʻu pē ki he tuai ʻene hoko ʻa e ngaahi holi ʻa hotau lotó. ʻOku ʻikai ko e faʻa kātakí ʻa e kātakí ʻataʻatā pē; ka ko hono kātakiʻi ke leleí!” (“Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 57).

  • Fakatatau kia Palesiteni ‘Ukitofa, ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tatali ʻi he faʻa kātakí?

  • Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai e tuí kae lava ke tau kātakiʻi ʻa e fakafepakí pe faingataʻá?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻilo pe kuo nau lau ʻo kau ki ai ʻi he folofolá ʻa ia naʻá ne kātakiʻi faivelenga ʻa e fakafepakí mo e faingataʻá.

  • Ko hai naʻá ke fakakaukau ki aí, pea naʻá ne fakahaaʻi fēfē hono kātakiʻi faivelenga pea ʻi he faʻa kātaki ʻa e fakafepakí mo e faingataʻá?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ki he fakafepaki pe ngaahi faingataʻa mahalo ʻoku nau lolotonga aʻusiá pea ke fakapapauʻi e founga te nau lava ai ʻo kātakiʻi e ngaahi faingataʻa ko ʻení ʻi he faʻa kātaki mo e tui. Poupouʻi kinautolu ke lotua ha tokoni.

Fakamatalaʻi ange naʻe kikiteʻi ʻe Paula e Hāʻele ʻAngaua mai ʻa Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he 2 Tesalonika 1:6–10. Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe toko tolu. Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke lau fakataha e 2 Tesalonika 1:6–10 pea ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Mahalo te ke fie hiki e ngaahi fehuʻí ni he palakipoé pe tufa ange ko ha ngaahi laʻipepa tufa.) Kole ki he kau akó ke tohi ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

  • Ko e hā e ngaahi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻaki e Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • Ko e hā ʻe hoko ki he kau māʻoniʻoní ʻi he hoko ʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • Ko e hā ʻe hoko ki he kau faiangahalá ʻi he hoko ʻa e Hāʻele ʻAnga uá?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke lipooti ki he kalasí e ngaahi meʻa ne ʻilo ʻe heʻenau kulupú. Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE mālōlō ʻa e kau māʻoniʻoní pea ʻe fakaʻauha e kau faiangahalá, ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe mālōlō mei ai ʻa e kau māʻoniʻoní?

  • ʻE lava fēfē ʻa e tokāteline ko ʻení ʻo fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku nau lolotonga kātakiʻi e ngaahi faingataʻá koeʻuhí ko ʻenau līʻoa kia Sīsū Kalaisí?

Kole ki he kau akó ke hiki hake honau nimá kapau kuo nau fifili ki he taimi ʻe hoko ai e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Fakamatalaʻi ange naʻe fifili foki e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ki he meʻá ni pea naʻe hohaʻa ʻa Paula ʻo mahalo kuo taki halaʻi kinautolu.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Tesalonika 2:1–2. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe Paula kuo aofangatuku ʻaki ʻe he Kāingalotu ʻi Tesaloniká fekauʻaki mo e taimi ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Paula ke tui ki ai e kakai Tesaloniká fekauʻaki mo e taimi ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí? (ʻE vavé ni pē.)

Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Tesalonika 2:3, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe Paula ‘e hoko kimuʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “ʻaho ko iá” ki he Hāʻele ʻAngaua Maí, pea ʻoku ʻuhinga e “liliu koví” ki he hē mei he moʻoní.

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi vēsí ni ʻo kau ki he meʻa ʻe hoko kimuʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻiloʻi ha moʻoni ʻoku tatau mo ʻení: ʻE hoko ha hē mei he moʻoní, kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.)

Fakamahinoʻi ange naʻe fokotuʻu mai ʻe Paula ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻoku totonu ke tokanga lahi ange e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono kuongá ki he hē mei he moʻoní kuo ʻosi kamata ʻi honau lotolotongá kae ʻikai ko e taimi ʻo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí.

Ke tokoni ke toe mahino ki he kau akó e Hē Mei he Moʻoní, kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení:

“Hili e pekia ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe hanga ʻe ha kakai angakovi ʻo fakatangaʻi e kau ʻAposetoló mo e kāingalotu ʻo e Siasí pea nau tāmateʻi ha tokolahi ʻo kinautolu. ʻI he mate ko ia ʻa e kau ʻAposetoló, naʻe ʻave ai mei he māmaní ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e mafai pule ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe tauhi ʻe he kau ʻAposetoló ke haohaoa ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí pea nau pukepuke ʻa e maau mo e tuʻunga moʻui taau ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻI he ʻikai ko ia ke kei ʻi ai ha kau ʻAposetoló, naʻe fakaʻau pē taimí mo e fakahalaʻi ʻa e ngaahi tokāteliné pea fakahoko mo ha ngaahi liliu taʻefakamafaiʻi ʻi he faʻunga ʻo e Siasí mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē ko e papitaisó mo hono foaki ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 39.

  • Makatuʻunga ʻi he mahino ko ʻeni ʻo e Hē mei he Moʻoní, ko e hā naʻe fie maʻu ai ha fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono Siasí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e “tangata ʻo e angahalá” ʻi he 2 Tesalonika 2:3 kia Sētane. Naʻe “fakahā” (veesi 3) ʻe he Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, kau ai hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e ngaahi kākā ʻa Sētane mo hono kau muimuí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 2 Tesalonika 2:4–17 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe kikiteʻi ʻe Paula ʻe tuku ʻe he ʻEikí ʻa Sētane ke ne kākaaʻi ʻa e kakai ʻo e māmaní kae ʻoua ke hokosia ʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí. Naʻe poupouʻi ʻe Paula e Kāingalotú ke “tuʻu maʻu” ʻi he meʻa naʻá ne akoʻi kiate kinautolú (veesi 15).

2 Tesalonika 3

Ko e fakatokanga ʻa Paula kiate kinautolu ʻoku ʻikai mapuleʻí mo malangaʻi e fakafalala pē kiate kitá

Fakamatalaʻi ange ko e taimi naʻe fai ai ʻe Paula ʻene Tohi hono Uá ki he kakai ʻi Tesaloniká, naʻe fakahoko maʻu pē ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha kātoanga kai fakataha mo hono maʻu e sākalamēnití. Ka neongo ia, ʻe ʻalu ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻi Tesalonika ki he kātoangá ke kai kae fakafisi ke tokoni ke foaki pe teuteu ʻa e meʻakai ki he maʻu meʻatokoní.

  • Ko e hā ha ngaahi palopalema kuo tupu mei he tūkunga ko ʻení?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 2 Tesalonika 3:1–9 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Paula e Kāingalotu naʻe faivelengá mo fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e feohi mo kinautolu ʻoku “taʻetotonu”, pe ʻikai mapuleʻí (veesi 6). Naʻe tohi foki ʻe Paula naʻá ne tā mo hono ngaahi hoá ha sīpinga ʻo e moʻui fakafalala fakatuʻasino pē kiate kitá ʻaki ʻenau ngāue ke tauhi kinautolú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Tesalonika 3:10–13. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahinohinoʻi ʻe Paula e Kāingalotú ke fai felāveʻi mo kinautolu ʻoku fakafisi ke ngāué.

  • Fakatatau ki he veesi 12, ko e hā ha fakahinohino naʻe fai ʻe Paula kiate kinautolu naʻe fakafisi ke ngāué? (Ke “ngāue … pea kai ʻa e mā ʻanautolu pē,” pe ke moʻui fakafalala kiate kita ʻaki hono tokonaki pē ʻenau ngaahi fie maʻú.)

  • Fakatatau ki he veesi 13, ko e hā ha fakahinohino kehe naʻe fai ʻe Paula ki he Kāingalotu faivelengá?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “ʻoua naʻa … fiu ʻi he fai leleí”?

  • Ko e hā e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻiloʻi ha moʻoni ʻoku meimei tatau mo ʻení: ʻOku fekauʻi kitautolu ke feinga ke fakafalala pē kiate kita mo tokoniʻi e niʻihi kehé.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni mei he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he founga te tau lava ai ʻo feinga ke fakafalala pē kiate kitá.

“Ko e taha e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāué ko e fakatupulaki ʻo ʻete moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻI he taimi ʻokú ke moʻui fakafalala ai pē kiate koé, ʻokú ke ngāue ʻaki e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi meʻa kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ke ke lava ʻo faí ke tokangaʻi ʻaki koe mo ho fāmilí pea ke kumi ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki hoʻo ngaahi palopalemá. ʻOku ʻikai ʻuhinga e moʻui fakafalala kiate kitá ke pehē kuo pau ke ke fai toko taha e meʻa kotoa pē. Ke moʻui fakafalala moʻoni pē kiate koé, kuo pau ke ke ako ke ngāue fakataha mo e niʻihi kehé peá ke tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ʻEne tokoní mo Hono mālohí.

“Manatu ʻoku ʻi ai ha ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ke ke fai. Te Ne tāpuakiʻi koe ʻi hoʻo ngaahi feinga ke fakahoko e ngāue ko iá” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [kiʻi tohi, 2011], 41).

  • Te tau lava fēfē ʻo feinga ke fakafalala pē kiate kita?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá?

Fakamoʻoni ange ʻi heʻetau feinga ke fakafalala pē kiate kitá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke feau ʻetau ngaahi fie maʻú mo tokoni ke tau maʻu ha ngaahi meʻa ke veteki ʻaki ʻetau ngaahi palopalemá.

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke moʻui fakafalala lahi ange ai kiate kinautolu he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Fakaafeʻi kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa te ne tokoniʻi kinautolu ke fakafalala lahi ange pē kiate kinautolu, pea poupouʻi kinautolu ke fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono fakahoko iá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 2 Tesalonika 3:14–18 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻosi ʻe Paula ʻene tohí ʻaki hono faleʻi e Kāingalotú ke tuku ʻa e nofo noá pea mavahe mei he kakai nofo noá mo fakatupu moveuveú. Ka neongo ia, naʻe ʻikai fie maʻu ke ngaohi kinautolu ʻe he Kāingalotú ko e ngaahi filí kae valokiʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau hoko ko e kāinga ʻi he ongoongoleleí.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi he lēsoni ko ʻení.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—2 Tesalonika 2:1–3

Fakaafeʻi e tokotaha ako takitaha ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tokoni ako fakafolofolá (hangē ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá) ke kumi ha potufolofola kehe mei he 2 Tesalonika 2:1–3 ʻokú ne akoʻi ʻo kau ki he Hē Mei he Moʻoní. Hili ha taimi feʻunga, kole ki ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe e ngaahi potufolofola ne nau maʻú pea fakamatalaʻi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e Hē Mei he Moʻoní. Mahalo te ke fie hiki he palakipoé e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻoku nau maʻú. Fakaafeʻi e kau akó ke fili ha potufolofola ʻe taha ko ha potufolofola fakafekauʻaki ki he 2 Tesalonika 2:1–3. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau hiki e fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá ofi ki he 2 Tesalonika 2:1–3.) Fakamatalaʻi ange ʻoku faʻa ngāue ʻaki e veesi fakataukei folofola ko ʻení ke akoʻi ʻo kau ki he Hē Mei he Moʻoní mo e fie maʻu ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi e 2 Tesalonika 2:1–3 mo ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻoku hiki atu ʻi he palakipoé ke akoʻi ha hoa fekauʻaki mo e Hē Mei he Moʻoní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Tesalonika 2:3. Ko e Hē Mei He Moʻoní

“Ko e ‘mavahe atú’ ko ha liliu ia ʻo e lea faka-Kalisi ko e apostasia, ko ha foʻi lea ʻoku ofi ange hono ʻuhingá ki he ‘angatuʻu’ pe ‘fakafepaki.’ Ko ia naʻe lea ʻa Paula ʻo kau ki ha tau ʻoku fakataumuʻa ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kae ʻikai ko ha mavahe māmālie mei ai. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe akoʻi ange ʻe he mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfai ʻe kau ʻi he kahaʻú ‘ʻa e fale ʻo ʻIsilelí’ mo kinautolu ʻi he fale lahi mo ʻataʻataá ʻke tauʻi ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ʻa e Lamí’ (1 Nīfai 11:35). Ko e hē mei he moʻoní ʻoku ʻikai ko hano tukuange atu pē ia ʻo e moʻoní ka ko ha angatuʻu mālohi ʻoku kamata ʻi loto ʻi he kolo ʻo e fuakavá” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], (00) 453).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe hoko e Hē Mei he Moʻoní koeʻuhí naʻe fakafisingaʻi ʻe he kakaí ʻa Kalaisi mo ʻEne kau ʻAposetoló:

“ʻI he ngaahi taʻu siʻi ʻoku fakamatala ki ai ʻa e Fuakava Foʻoú … naʻe angatuʻu ʻa e kakaí kia Kalaisi mo ʻEne Kau ʻAposetoló. Naʻe fuʻu tōtuʻa ʻa e tō naʻe hoko ʻo tau iku ai ki he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní, ʻa ia naʻe iku ki ha laui senituli ʻo e honge mo e taʻeʻilo fakalaumālié naʻe ʻiloa ko e Kuonga Fakapoʻulí.

“Sai, ʻoku fie maʻu ke u fakamahino atu ʻa e ngaahi vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e hē mei he moʻoní mo e fakapoʻuli fakalaumālie ne toutou hokó. ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú, pea ʻokú Ne finangalo ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku ʻikai mole ʻa e maama fakalaumālié ia koeʻuhí ko e tafoki ʻa e ʻOtuá mei Heʻene fānaú. Ka ʻoku hoko ia ko e ola ʻo e tafoki ʻa ʻEne fānaú meiate Iá” (“Ko e Ako mei he Ngaahi Lēsoni ʻo e Kuohilí,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 32).

2 Tesalonika 2:3. Ko e Fokotuʻu Lotú mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe hokohoko atu e tokolahi naʻa nau moʻui hili e pekia ʻa e kau ʻAposetoló ke muimui ki he ʻEikí. Naʻe matuʻaki mālohi ʻenau tukupā ki he ʻEikí ko ia ne nau loto fiemālie ai ke mamahi ʻi he fakafepakí pea aʻu ʻo mate koeʻuhí ko ʻenau tuí. Lolotonga e vahaʻataimi ʻo e Fokotuʻu Lotú, naʻe fakatokangaʻi ʻe he niʻihi fakafoʻituitui tokolahi ne liliu ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki faka-Kalisitiané pea naʻe ʻikai tatau ia mo e ngaahi akonaki ʻi he Tohi Tapú. Ne feinga e kau fokotuʻu lotu ko ʻení ke muimui lelei ange e kau Kalisitiané ki he folofolá. Naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Sione Teila e meʻá ni fekauʻaki mo kinautolu naʻe fekumi ki he moʻoní lolotonga e Ngaahi Taʻu ʻo e Fakapoʻulí:

“Naʻe ʻi ai ha kau tangata ʻi he ngaahi kuonga fakapoʻulí ne nau lava ʻo fefolofolai mo e ʻOtuá, pea, lava ʻi he mālohi ʻo e tuí ʻo maʻu e mahino ki he ngaahi meʻa fakalangí pea mamata ki he ngaahi meʻataʻe hā maí[,] … maʻu e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea fakamatalaʻi e ikuʻanga ʻo e māmaní he kahaʻú. Kapau ko e ngaahi taʻu fakapoʻulí iá,ʻoku ou lotua ke foaki mai ʻe he ʻOtuá ha kiʻi fakapoʻuli, pea fakahaofi au mei he maama mo e ʻatamai poto ko ia ʻoku tuʻuloa ʻi hotau kuongá ni” (ʻi he Journal of Discourses, 16:197). (Ke maʻu ha fakamatala kehe fekauʻaki mo e ngaahi ngāue faivelenga ʻo e kau fokotuʻu lotu ko ʻení, vakai, Thomas S. Monson, “The Way Home,” Ensign, May 1975, 15–16; vakai foki, Malangaʻaki ʻeku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú [2004], 51–52.)

Koeʻuhí ko e ngāue ʻa e kau fokotuʻu lotu ko ʻení mo ha kau muimui faivelenga kehe ʻo e ʻOtuá, naʻe tuʻuloa ai e ngaahi moʻoni kau ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní hili e Hē Mei he Moʻoní pea lava ke maʻu ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi tui fakalotu he māmaní. Ka neongo ia, ne mole ʻa e ngaahi moʻoni ne fie maʻu ki hotau fakamoʻuí pea pehē ki he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki e ngāué mo fakahoko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé naʻe ʻikai fakahā ʻe he Fakafoki Mai ʻo e Siasí mo e Tohi ʻa Molomoná naʻe loi e meʻa kotoa pē ne nau akoʻí: “Vakai, ʻoku ʻikai te u ʻomi ia ke fakaʻauha ʻa e meʻa kuo nau maʻú, ka ke langa hake ia” (T&F 10:52). ʻI he ʻuhinga ko ʻení, naʻe fakaafeʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī e kakai kotoa pē ʻi he māmaní ke “ʻomi mo kimoutolu ʻa e kotoa ʻo e lelei mo e moʻoni kuo mou maʻú ʻo tatau ai pē pe naʻe maʻu mei fē, mou haʻu pea tuku ke tau vakai pe ʻe lava ke mau tānaki atu ki ai” (“The Marvelous Foundation of Our Faith,” Ensign, pe Liahona, Nov. 2002, 81).