Laipelí
Lēsoni 30: Mātiu 26:1–30


Lēsoni 30

Mātiu 26:1–30

Talateú

Naʻe faʻufaʻu ʻa Siutasi mo e kau taki faka-Siu ne nau fie maʻu ke tāmateʻi ʻa Sīsuú ʻi ha ʻaho ʻe ua kimuʻa ʻi he Laka Atú. ʻI he pō ʻo e Laka Atú, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e sākalamēnití.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 26:1–16

ʻOku kau fakataha ʻa Siutasi mo e kau taki faka-Siu ne nau fie maʻu ke tāmateʻi ʻa Sīsuú

Kimuʻa pea kamata e kalasí, teuteuʻi ha tēpile pea ʻufiʻufi ia ʻaki ha tupenu ʻufiʻufi tēpile pea tuku ki ai ha fanga kiʻi laʻimā (pe mā pakupaku) mo ha ipu. Hili e fakataha lotú, fakamatalaʻi ange ʻi he kuonga ʻo Kalaisí, naʻe ʻi he tēpile ʻa e kau Siú ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, mo ha ngaahi meʻa kehe, lolotonga ʻa e Laka Atú.

  • Ko e hā e taumuʻa ʻo e kātoanga Laka Atú? (Naʻe fakahoko ʻa e Laka Atú ʻi he kuonga ʻo Mosesé ke fakamanatu ki he fānau ʻo ʻIsilelí naʻe fakalaka ʻa e ʻāngelo fakaʻauhá ʻi honau falé ʻo tāmateʻi ʻa e ʻuluaki fānau ʻi ʻIsipité [vakai, ʻEkesōtosi 12:21–28; 13:14–15]. Ne feilaulauʻi ʻe he kau ʻIsilelí ha lami pea afuhi hono totó ʻi he ngaahi pou honau matapaá, ko ha konga ʻo e Laka Atú. Naʻe fakataipe ʻe he lamí ʻa e hāʻele mai ʻa e Mīsaiá, ʻa ia ʻe hanga ʻe he ʻEne feilaulau fakaleleí ʻo fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he maté mo e angahalá [vakai, Fakahinohino ki he ngaahi Folofolá, “Laka Atú,” scriptures.lds.org].)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:1–2. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa ne pehē ʻe Sīsū ʻe hoko hili ʻa e Laka Atú.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻe hoko hili ʻa e Laka Atú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:3–5. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, pea feinga ke ʻilo pe ko hai naʻá ne faʻu ʻa e palani ke tāmateʻi ʻa Sīsuú?

  • Ko e hā ne fili ai ʻa e kau tangata tohí mo e kau taulaʻeiki lahí ke tamateʻi ʻa Sīsū hili ʻa e Laka Atú?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 26:6–13 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ʻi he lolotonga ʻa e ʻi Pētani ʻa Sīsuú, naʻe haʻu kiate Ia ha fefine ʻo tākai Ia ʻaki ha lolo mamafa ke fakamoʻoniʻi ʻa e tuʻunuku mai ʻa ʻEne pekiá mo Hono telió. Naʻe lāunga ha niʻihi ʻo ʻEne kau ākongá, kau ai ʻa Siutasi, ko ha taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ko e tauhi paʻanga ʻa e kulupú ʻo pehē, ne totonu ke fakatau atu ʻa e loló ke tokoni ki he masivá. Ka neongo iá, naʻe ʻikai tokanga moʻoni ʻa Siutasi ia ki he kakai masivá ka ko ha kaihaʻa naʻá ne fie maʻu e paʻangá maʻana pē (vakai, Sione 12:4–6). (Fakatokangaʻi ange: ʻOku aleaʻi fakaʻauliliki ange ʻa hono tākai ʻo Sīsū ʻi Pētaní ʻi he lēsoni ki he Maʻake 11–14.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:14-16 Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea kumi ki he meʻa ne fai ʻe Siuta hili hono valokiʻi ia ʻe he Fakamoʻuí heʻene lāungá.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Siutasí? (Naʻá ne alēlea mo e kau taulaʻeiki lahí ke tokoni kiate kinautolu ke kumi mo puke pōpula ʻa Sīsū.)

  • Ko e hā e lahi ʻo e totongi naʻe ʻoange ʻe he kau taulaʻeiki lahí kia Siutasi ke ʻomai ʻa Sīsū kiate kinautolu?

Fakamataaʻi ange, “fakatatau ki he fono ʻa Mōsesé, naʻe totongi e konga siliva ʻe tolungofulu ki he taha naʻe ʻaʻaná ko e totongi huhuʻi ki he mate ʻa ha pōpulá (vakai, ʻEkesōtosi 21:32) … ʻOku fakahā mai ʻe he siʻisiʻi e totongi ʻo e lavakiʻí ʻa e siʻisiʻi e tokanga ʻa Siutasi mo e kau taulaʻeiki lahí ki he Fakamoʻuí” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 81). Naʻá ne fakahoko foki mo e kikite ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo kau ki hono lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Sākalaia 11:12).

Mātiu 26:17–25

ʻOku kai ʻe Sīsū mo ʻEne kau ākongá ʻa e meʻatokoni ʻo e Laka Atú.

Fakaʻaliʻali ha sioʻata pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e sioʻatá kiate kitautolú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Dieter F. Uchtdorf ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“Taimi lahi ʻoku tau feinga ke kalo mei he vakavakaiʻi fakalelei hotau laumālié pea fakafepakiʻi hotau ngaahi vaivaí, ngaahi fakangatangatá, mo e manavasiʻí. …

“Ka ʻoku mahuʻinga ʻetau lava ʻo vakai lelei kiate kitautolú ki heʻetau tupulaki fakalaumālié mo hotau tuʻunga leleí. …

“Tuku ke u fokotuʻu atu ko e ngaahi folofola māʻoniʻoní mo e ngaahi malanga kuo fai he konifelenisi lahí, ko ha ngaahi sioʻata ʻaonga ia te tau lava ʻo toʻo ki heʻetau siviʻi kitautolú.” (“ʻEiki, Ko Au Ia?” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 58).

  • ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e folofolá mo e ngaahi malanga kuo fai he konifelenisi lahí ko ha sioʻata?

ʻI he ako ʻe he kau akó ʻa e Mātiu 26:17–25, fakaafeʻi kinautolu ke kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate kinautolu ke fakatokangaʻi honau ngaahi vaivaiʻangá pea ngāue ke ikunaʻi kinautolu.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 26:17–19 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe folofola ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke kumi ha loki ʻi Selusalema ki he kai Laka atú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:20–21. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene Kau ʻAposetoló lolotonga e kai Laka atú.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló?

  • Kapau ko e taha koe ʻo e Kau ʻAposetoló, ko hā naʻá ke mei fakakaukau ki ai he taimi ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:22. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa e Kau ʻAposetoló ki he folofola ʻa Sīsuú?

  • Ko e hā e fehuʻi ne fai ʻe he Kau ʻAposetoló kia Sīsuú?

  • Ko e ha, ʻoku akoʻi mai ʻe he fehuʻi “ʻEiki, ko au ia?” kiate kitautolu fekauʻaki mo e Kau ʻAposetolo faivelenga ʻe toko hongofulu mā tahá?

  • Makatuʻunga ʻi he fakamatala ko ʻení, ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e founga tali ne totonu ke ngāue ʻaki ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: ʻI he fanongo ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ki he folofola ʻa e ʻEikí, ne nau vakaiʻi fakalelei ʻenau moʻuí takitaha ke sio ki ha founga ʻe ʻaonga ai ia kiate kinautolu.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni ʻUkitofa:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“Naʻe ʻikai fehuʻia ʻe he kau ākongá hono moʻoni ʻo e meʻa naʻe folofola ʻakí ʻe [Sīsuú]. Pe vakavakai takai, ʻo tuhu ki ha taha kehe, mo fehuʻi, ‘Ko ia ē?’

“Ka, ‘naʻa nau mamahi lahi, ʻo nau taki taha fehuʻi kiate Ia, ʻo pehē, ʻEiki, ko Au ia?’ [Mātiu 26:22].

“ʻOku ou fifili pe ko e hā te tau takitaha faí. …Te tau vakai kiate kinautolu ʻoku tau feohí mo pehē loto, “Mahalo ko ʻene ʻuhingá kia Soni. Kuó u faʻa fakakaukau maʻu pē ki ai,’ pe ‘ʻOku ou fiefia ʻi he ʻi heni ʻa Palauni. ʻOku fie maʻu moʻoni ke ne fanongo ki he pōpoaki ko ʻení’? Pe, te tau hangē ko e ākonga ʻo e kuonga muʻá, ʻo vakai kiate kita mo fai e fehuʻi ongo ko iá: ‘Ko Au Ia?’ (“ʻEiki, Ko Au Ia” 56).

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e founga ʻe ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau taʻe-tokanga ki he folofola ʻa e ʻEikí mo pehē naʻe ʻuhinga ia ki ha taha kehe?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻUkitofá, pea kole ki he kalasí ke nau fakakaukau ki he meʻa ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni ʻUkitofa ke fai ʻi heʻetau fanongo ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí:

“ʻOku ʻi he ngaahi foʻi lea mahinongofuá ni, ‘ʻEiki, ko Au Ia?’ ʻa e kamataʻanga ʻo e potó mo e hala ki he ului fakafoʻituituí pea mo e liliu tuʻuloá. …

“Kuo pau ke tau tuku ʻetau hīkisiá, kae sio fakalaka atu ʻi heʻetau mūnoá, pea fehuʻi ʻi he loto fakatōkilalo, ʻEiki, ko Au ia?’

“Pea kapau ko e talí ʻa e ʻEikí ko e ‘ʻIo, ʻe hoku foha [pe ʻofefine], ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke ke fakaleleiʻi, ko ha ngaahi meʻa te u lava ʻo tokoni ke ke ikunaʻi,’ ʻoku ou fakatauange ke tau tali fiemālie ʻa e tali ko ʻení, fakahaaʻi ʻi he loto fakatōkilalo ʻetau ngaahi angahalá mo e ngaahi tōnounoú, pea liliu leva ʻetau ngaahi foungá ʻaki ʻetau feinga ke tau hoko ko ha husepāniti, tamai, mo e foha lelei ange.” (“ʻEiki, ko Au ia?” 56, 58).

  • Kuo tāpuakiʻi fēfē koe ʻi hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí mo fai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí?

Fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo ʻilo ʻe he kau akó. Fakaafeʻi e kau akó ke vakavakaiʻi ʻenau moʻuí ʻi he taimi ʻoku nau fanongo pe lau ai e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí pea mo ngāue vave ki he ngaahi ueʻi ne nau maʻú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:23–25. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa e ʻEikí ki he fehuʻi ʻa e Kau ʻAposetoló.

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻalu ʻa Siutasi hili pē hono fakamahino ange ʻe Sīsū ko Siutasi ʻa e tokotaha te ne lavakiʻi Iá (vakai, Sione 13:30).

Mātiu 26:26–30

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sākalamēnití lolotonga e Laka atú

ʻĪmisi
The Last Supper

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 54; vakai foki, LDS.org). Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻi he maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻatokoni ʻo e Laka Atú mo ʻEne kau ākongá, naʻá Ne fokotuʻu ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻenau tali ki he fehuʻi ko ʻení (mahalo te ke fie hiki ʻa e ngaahifehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí):

Ko e hā naʻá ke fai, ʻi he taimi naʻá ke maʻu fakaʻosi ai ʻa e sākalamēnití? Ko e hā naʻá ke fakakaukau ki aí? Ko e hā e meʻa naʻá ke ongoʻí?

Puke hake ʻa e ipu mo e mā naʻe fakaʻaliʻali he funga tēpilé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:26–29. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he meʻa ne fai ʻe he ʻEikí ki he maá mo e meʻa ʻi he loto ipú.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he maá mo e meʻa ʻi he loto ipú?

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakaʻilonga ko ʻeni ʻo e sakalamēnití? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití ʻa e sino mo e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne feilaulauʻi koeʻuhí ko kitautolu.)

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻoku ʻomi ʻe he Liliu ʻo Siosefa Sāmitá ha toe fakakaukau ki he ngaahi veesi ko ʻení. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e konga naʻe toʻo mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 26:22 ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá Fakaafeʻi foki kinautolu ke lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 26:24–25 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). Kole ki he kau akó ke kumi pe ko e hā naʻá ne ueʻi fakalaumālie e ngaahi liliu ne fakahoko ki he ngaahi veesi ko ʻení, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni mai kiate kitautolu ke mahino ʻa e taumuʻa mahuʻinga ʻo e sākalamēnití.

  • Ko e hā naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sākalamēnití? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé: Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e sākalamēnití maʻa kitautolu ke tau manatuʻi Ia mo ʻEne Fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakapapauʻi ʻoku tokoni mai ʻa e sākalamēnití kiate kitautolu ke tau manatu kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá?

  • Kuo takiekina fēfē ʻe hoʻo feinga ke manatu ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ʻa e meʻa ʻokú ke ongoʻi mo e aʻusiá lolotonga hoʻo maʻu e sakalamēnití?

Ke tokoni ki he kau akó ke ʻilo ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha, ʻeke ange:

  • Fakatatau ki he veesi 27–28, ko e hā ʻoku fakaʻatā ʻe he tafe ʻo e taʻataʻá ke tau maʻu ʻi heʻetau kai e sākalamēnití? (Ko ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.)

Fakamahinoʻi ange he ʻikai fakafeʻungaʻi leva kitautolu ʻi heʻetau kai pē e maá mo inu e vaí lolotonga e sākalamēnití ke tau maʻu ai e fakamolemolé, pe ko e faʻa fakamolemoleʻi, ʻo ʻetau ngaahi angahalá Kuo pau ke tau ngāue ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi, fakatomala, pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he loto fakamātoato ʻaki ʻetau manatuʻi maʻu pē Ia mo feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau fakafoʻou ʻetau fuakava ʻi he papitaisó ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití he uike takitaha. Hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau fakatomala mo maʻu ʻa e sakalamenití ʻi he loto fakamātoató, te tau lava ai ʻo maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻa e founga te nau moʻui ʻaki ai ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e sakalamēnití ʻa ia ne nau ʻilo ʻi he Mātiu 26. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ʻa ia ʻoku nau fiemālie ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 16:29. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he taimi ne pehē ʻe he Fakamoʻuí te Ne maʻu hoko ai ʻa e sākalamēnití. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakataipe ʻe he sākalamēnití ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ka ʻoku toe ʻamanaki atu foki ʻi he fakatuʻamelie ki he taimi ko ia te Ne toe hāʻele mai ai ki he māmaní ʻi he nāunaú (vakai 1 Kolinitō 11:26)” (New Testament Student Manual, [00]83). Kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá pea kātaki ki he ngataʻangá, te tau lava ʻo kau mo kinautolu te nau maʻu fakataha ʻa e sākalamēnití mo e Fakamoʻuí ʻi ha taimi he kahaʻú (vakai, T&F27:4–14).

Fakaʻosi ʻaki haʻo fai ange hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻiliʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 26:16. “Mo ʻene lamasi Ia ke tuʻumālie ʻa hono lavakiʻí”

ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Maʻake 14:10 ha ʻuhinga ʻe taha hono lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa Sīsuú: “Naʻe ʻalu ʻa Siutasi ʻIsikaliote, ko e taha ʻo e toko hongofulu mā uá, ki he kau taulaʻeiki lahí ke lavakiʻi ʻa Sīsū kiate kinautolu; he naʻá ne tafoki meiate Ia, pea naʻe loto mamahi koeʻuhí ko ʻEne ngaahi leá”.

Mātiu 26:28. “Ke fakamolemole ai ʻa e ngaahi angahalá”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Vooni J. Fetasitouni ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke tau moʻui taau ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití kae lava ke tau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá:

ʻOku mahuʻinga ke tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ʻaki ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻeni ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoní, pea siʻaki ʻetau ngaahi angahalá, mo fakafoʻou ʻetau tukupā ki he ʻOtuá, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ʻe lava ai ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá mei he uike ki he uike. He ʻikai lava pē ʻe he maʻu ʻo e maá mo e inu ʻo e vaí ʻo ʻomi ʻa e fakamolemole ko iá. Kapau ke tau teuteu pea maʻu ia ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala. ʻOku mahuʻinga ʻetau teuteu fakalaumālie ne tau fakahoko ke maʻu ʻa e sākalamēnití ki hono maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá” (“Sacrament Meeting and the Sacrament,” Ensign, Sept. 2001, 24–25).