Laipelí
Lēsoni 74: Sione 14


Lēsoni 74

Sione 14

Talateú

Hili ʻa e maʻu meʻatokoni ʻo e Lakaatú, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló e founga te nau foki hake ai ki he Tamai Hēvaní mo e founga ke fakahaaʻi ʻenau ʻofá ki he Fakamoʻuí. Naʻe talaʻofa ange leva ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló te Ne ʻomi kiate kinautolu ha Fakafiemālie ʻe taha.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 14:1–14

Ko e akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne Kau ʻAposetoló ʻi he founga ke toe foki hake ai ki he Tamai Hēvaní

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha mape ʻo homou koló pea fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻa e feituʻu ʻoku nau lolotonga ʻi aí ʻi he mapé. Kumi ʻi he mapé ha feituʻu kehe ʻoku ʻilo mo e kau akó. Kole ange ke nau hiki hifo ʻi ha laʻipepa ʻa e founga ke fononga ai mei he feituʻu ʻoku nau lolotonga ʻi aí ki he feituʻu ko iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako pe ongo tamaiki ako ke vahevahe e meʻa ne na hikí.

Hiki ʻa e Puleʻanga Fakasilesitialé ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi fakahinohino te nau ʻoange ki ha taha ʻoku fie ʻilo ki he founga ʻe aʻu ai ki he puleʻanga fakasilesitialé.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha moʻoni ʻi heʻenau ako e Sione 14 ʻe lava ʻo tokoni ke nau ʻilo e founga ke foki hake ai ki he Tamai Hēvaní pea hū ki he puleʻanga fakasilesitialé.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e Sione 14, fakamanatu ange naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻa e kātoanga Lakaatú ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema. Hili ʻa e kātoanga Lakaatú, naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻe vavé ni pē ʻEne mavahe meiate kinautolú (vakai, Sione 13:33).

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Sione 14:1–5. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ke tokoni ke fakafiemālieʻi kinautolú.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ke tokoni ke fakafiemālieʻi kinautolú?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “ʻi he fale ʻo ʻeku Tamaí” ʻi he veesi 2?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa Sāmitá:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“[Ko e lea] ‘ʻI he fale ʻo ʻeku Tamaí ʻoku ai ʻa e ngaahi nofoʻanga lahi’ … ʻoku totonu ke pehē—‘ʻI he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí ʻoku ʻi ai ha ngaahi puleʻanga lahi,’ koeʻuhí ke mou hoko ko e kau ʻea-hoko ʻo e ʻOtuá mo kaungā ʻea-hoko fakataha mo au. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi nofoʻanga ai moʻonautolu ʻoku talangofua ki ha fono fakasilesitialé, pea ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi nofoʻanga kehe moʻonautolu ʻoku ʻikai ke nau talangofua ki he fonó, ki he tangata takitaha ʻo fakatatau mo hono tuʻunga” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 251–52).

Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke tohiʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi foʻi lea puleʻanga mo e ngaahi puleʻanga ʻi heʻenau folofolá ʻi ʻolunga he ongo foʻi lea fale mo e nofoʻanga ʻi he Sione 14:2.

  • Ko e ngaahi akonaki fē ʻi he Sione 14:1–4 naʻe mei fakafiemālie ki he Kau ʻAposetoló?

  • Fakatatau ki he veesi 5, naʻe tali fēfē ʻa Tōmasi ki he akonaki ʻa e Fakamoʻuí naʻe ʻiloʻi ʻe Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e hala ki he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 14:6, pea kole ki he kalasí ke kumi e tali ʻa Sīsū ki he fehuʻi ʻa Tōmasí.

  • Naʻe tali fēfē ʻe Sīsū ʻa e fehuʻi ʻa Tōmasí?

Tā ha foʻi hala ʻi he palakipoé. Tohiʻi ʻi he ngataʻanga ʻe taha ʻo e halá Kitautolu, pea tohi ʻi he ngataʻanga ʻe tahá Puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní. Hiki e Ko e Halá ʻi lalo ʻi he foʻi halá, pea fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he hala ʻoku fakatau mei he feituʻu ʻe taha ki he feituʻu ʻe taha.

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e Fakamoʻuí ko e Halá? (Mahalo ʻe tali ʻa e kau akó ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Fakamoʻuí e founga ke moʻui ai kae lava ke hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá mo e founga ke moʻui taau ai ke nofo ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní.)

Hiki ʻa e Ko e Moʻoní mo e Ko e Moʻuí ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he “Ko e Halá.”

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e Moʻoní? (Ko Ia ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻoni kotoa pē peá Ne moʻui haohaoa ʻaki ʻa e moʻoni kotoa pē.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e Moʻuí? (ʻOkú ne fakafaingofuaʻi ke tau ikunaʻi ʻa e mate fakaesinó pea toetuʻu mo ha sino taʻe-faʻamate pea ke ikunaʻi ʻa e mate fakalaumālié ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ko Ia “ko e maama ʻa ia ʻoku ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku foaki ʻa e moʻuí ki he ngaahi meʻa kotoa pē” [T&F 88:13].)

Hiki ʻa e Ko Sīsū Kalaisi ʻi lalo ʻi he fakatātā ʻo e halá ʻi he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e “Ko e Halá.”

  • Fakatatau ki he meʻa kuo tau aleaʻí, te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e ʻuhinga ʻo e lea ʻa e Fakamoʻuí “ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, ka ʻiate au”? (Sione 14:6). (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha moʻoni hangē ko ʻení: Te tau toki lava pē ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e muimui ʻi Hono halá.)

  • Ko e hā ʻe hoko kapau te tau feinga ke muimui ʻi ha hala ʻoku ʻikai ko e hala ʻo e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lōleni E. Kōpilisi ʻo e Kau Fitungofulú: Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he meʻa ʻe hoko kapau te tau feinga ke muimui ʻi ha hala ʻoku ʻikai ko e hala ʻo e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Elder Lawrence E. Corbridge

“ʻOku taha pē ʻa e hala ki he fiefiá mo e fiemālié. Ko Ia ʻa e Halá. ʻOku fakavalevale ke foua ha hala kehe ʻo tatau ai pē ha toe faʻahinga hala kehe. …

“…Ko ʻetau fili ke muimui ki he ʻEikí pea maʻu Hono mālohí mo e melinó, māmá, ʻiló, loto falalá, tatakí, ʻofá mo e fiefiá pe ko ʻetau ʻalu ʻi ha hala ʻoku kehe ʻo fononga toko taha—ʻo ʻikai maʻu ʻEne poupoú, ʻikai maʻu Hono mālohí, ʻikai ha tataki ʻi he fakapoʻulí, puputuʻú, veiveiuá, loto-mamahí mo e ongoʻi liʻekiná. Pea ʻoku ou fehuʻi ai, ko e fē nai e hala ʻoku faingofua angé? …

“ʻOku taha pē ʻa e hala ki he fiefiá mo e fiemālié. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Halá” (“Ko e Halá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 34, 36).

  • Fakatatau kia ʻEletā Kōpilisi, ko e hā ʻe hoko ʻo kapau he ʻikai ke tau muimui ʻi he hala ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā ʻe hoko ʻo kapau te tau muimui ʻi he hala ʻo e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻa ia naʻe tāpuekina ai kinautolu ʻi he muimui he hala ʻo e Fakamoʻuí. Kole ki ha niʻihi toko siʻi ʻo kinautolu ke vahevahe ʻenau aʻusiá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 14:7–14 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ʻAposetoló ko e taha ʻo ʻEne ngaahi taumuʻa ʻi he hāʻele mai ki he māmaní ke fakahā e natula moʻoni ʻo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi Heʻene ngaahi leá mo e ngāué. Naʻá Ne talaʻofa foki ki Heʻene kau ʻAposetoló te nau maʻu ha mālohi ke fai ha ngaahi ngāue lahi.

Sione 14:15–31

Ko e akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló e founga ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa kiate Iá

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻofa ai.

  • ʻOkú ke fakahaaʻi fēfē hoʻo ʻofá ki he tokotaha ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 14–15, pea kole ki he kalasí ke kumi e meʻa naʻe talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló ke nau fai ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa kiate Iá.

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló, ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa kia Sīsū Kalaisí? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku tau fakahā ʻetau ʻofa kia Sīsū Kalaisí ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú.)

ʻOmi ki he kalasí ha ngaahi laʻipepa ʻoku hiki ai ha ngaahi fekau (hangē ko e talangofua ki he Lea ʻo e Potó, totongi vahehongofulú, mo hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní). Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke omi ki muʻa he kalasí. Fakahinohinoʻi ʻa e tokotaha takitaha ke toʻo ha laʻipepa, lau leʻolahi ʻa e fekaú, pea fakamatalaʻi ange e founga ʻoku fakangofua ai kitautolu ʻi hono tauhi e fekau ko iá ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa kia Sīsū Kalaisí. Hili iá, fakaafeʻi kinautolu ke foki ko honau nofoʻangá

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto pe ʻoku fakahaaʻi lelei fēfē ʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Poupouʻi kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí ʻaki hono tauhi lelei ange ha fekau ʻe taha pe lahi ange ʻe ngali faingataʻa kiate kinautolú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 14:16–17, 26. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló.

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “Fakafiemālie ʻe taha” ʻi he veesi 16 ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Koeʻuhí naʻe hoko ʻa e Fakamoʻuí ko ha fakafiemālie ki Heʻene kau ʻAposetoló lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní, naʻá Ne ui ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e fakafiemālie ʻe tahá.

  • Fakatatau ki he Sione 14:16–17, 26, ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní maʻatautolú? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi lea pē ʻanautolu. ʻE lava ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, akoʻi mai e ngaahi meʻa kotoa pē, mo fakamanatu mai e meʻa kotoa pē.)

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hono fakafiemālieʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻokú Ne akoʻi koe? Ko e fē ha taimi kuó Ne tokoniʻi ai koe ke ke manatuʻi ha ngaahi meʻá?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau fie tokoni toko siʻi ke vahevahe e meʻa ne nau hikí.

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Sione 14:18–23.

  • Fakatatau ki he veesi 21 mo e 23, ʻe tāpuakiʻi fēfē kitautolu kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Kapau te tau tauhi e ngaahi fekaú, ʻe ʻiate kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e ʻiate kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí? (ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he hā fakataautaha mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi [vakai T&F 130:3].)

Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmita ʻoku ui e Laumālie Māʻoniʻoní ko e ʻUluaki Fakafiemālié, ka ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakafiemālie hono Uá. Ke maʻu ia ko e Fakafiemālie hono Uá, kuo pau ke tau tomuʻa fakatupulaki ʻetau tui kiate Iá, fakatomala, papitaiso, maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, mo feinga ke moʻui angatonu mo tauhi ki he ʻOtuá. Kapau te tau fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe faifai pea tau “maʻu e laumālie ʻo Sīsū Kalaisi ke ʻiate [kitautolu], pe hā mai kiate [kitautolu] mei he taimi ki he taimi, … pea ʻe fakaava ʻa e ngaahi meʻa-hā-mai ʻo e langí kiate [kitautolu], pea ʻe akoʻi [kitautolu] ʻe he ʻEikí mata ki he mata” (ʻi he History of the Church, 3:380–81). ʻE fakahoko ʻa e talaʻofá ni ʻo fakatatau ki he finangalo mo e taimi ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 88:68).

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Sione 14:27, ʻo kumi e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló.

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 27 mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo tau ʻiloʻi ʻi he lēsoni ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e melino ʻoku foaki ʻe he Fakamoʻuí mo e melino ʻoku foaki ʻe he māmaní?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 14:28–30 mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sione 14:30 (ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá) ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻoku totonu ke nau fiefia koeʻuhí he ʻoku ʻamanaki ke Ne mavahe meiate kianautolu ke foki ki he Tamai Hēvaní. Naʻá Ne fakahā foki kiate kinautolu ʻoku ʻikai maʻu ʻe Sētane ha mālohi kiate Ia koeʻuhí kuó Ne ikunaʻi ʻa e māmaní. Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki he kau ʻAposetoló ʻe lava ke kei tākiekina kinautolu ʻe Sētane koeʻuhi he ʻoku teʻeki ke nau fakakakato ʻenau ngāue ʻi he māmaní.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Sione 14:31, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke ʻilo ʻe he māmaní.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke ʻilo ʻe he māmaní?

  • Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne ʻofa ki he Tamai Hēvaní?

Ke fakaʻosi, fakaafeʻi e kau akó ke fakamoʻoni ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he lēsoni ko ʻení ʻi heʻenau feinga ke foki hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Sione 14:6

Ke tokoni ki he kau akó ke nau ako maʻuloto e Sione 14:6, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ʻi he fakamatala fakalahi ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Sione 14:15

Ke tokoni e kau akó ke nau ako maʻuloto ʻa e Sione 14:15, fakaafeʻi kinautolu ke hiki ʻa e veesi ko ʻení ʻi ha laʻipepa. Kole ange ke nau toutou hiki ʻa e veesi ko ʻení kaeʻoua kuo nau maʻuloto ia. Fakaafeʻi leva kinautolu ke fakaʻaliʻali ʻa e laʻipepa ko ʻení ʻi ha feituʻu te ne fakamanatu ange ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa ki he ʻEikí ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 14:6. “Ko au ko e halá, moʻoní, pea mo e moʻuí.”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e muhuʻinga ʻo e Sione 14:6 pea mo e ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi “ko e halá, moʻoní, mo e moʻuí”:

“Ko Ia ʻa e Halá ʻo hoko ai ʻiate Ia mo fakafou ʻiate Ia ʻa e fakamoʻuí; naʻá Ne pehē ‘‘oku ‘ikai haʻu ha tangata ‘e taha ki he Tamaí, kae ‘iate au.’ (Sione14:6.) Ko Ia ʻa e Moʻoní koeʻuhí ko ia ʻa e sino mo e ʻata ʻo e ʻulungaanga māʻoniʻoni ko iá. ( ʻAlamā 5:48.) Pea ko Ia ʻa e Moʻuí, koeʻuhí ʻoku fakatefito ʻiate Ia ʻa e maama ʻo e moʻuí; tuku kehe kiate Ia mo Hono mālohí he ʻikai ha meʻa moʻui; ʻo kapau te Ne toʻo ʻa e maama ʻo e moʻuí, ʻe ikuna leva ʻa e maté; pea ka naʻe taʻeʻoua Ia he ʻikai foki mo ha moʻui fakamatelie, pe moʻui taʻengata, ʻa ia ko ha moʻui nāunauʻia taʻe ngata” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 832).

Sione 14:9–12 “Ko ia kuó ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita e ʻuhinga ʻo e lea ʻa e Fakamoʻuí “Ko ia kuó ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí”:

“Ko Sīsū Kalaisi ko [e] ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea e ‘tatau moʻoni’ ia ʻo ʻEne Tamaí (Hepelū 1:3). Naʻe ʻi he māmaní ko ha tangata, ko ha tangata haohaoa, pea ne tali ai ki ha fehuʻi naʻe fai ange ʻo pehē: ‘Ko ia kuó ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí’ (Sione 14:9). ʻE lava ʻataʻatā pē ʻe he foʻi talí ni ʻo veteki ʻa e palopalema ʻa ha ʻatamai ʻoku fifili mo fakamātoato. Ko hono aofangatukú, ʻoku faingataʻa ke taʻe tali ʻeni, he kapau ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko e tatau moʻoni ia (ʻo fāitatau moʻoni) ʻo ʻEne Tamaí ha fōtunga ʻo e tangatá; he ko e fōtunga pē ia ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ngata pē ʻi Heʻene ʻi he moʻui fakamatelié, ka ki muʻa foki ʻi he teʻeki ʻaloʻi mai ki māmaní, pea ʻi he hili foki ʻEne toetuʻú. Ko e fōtunga ʻeni naʻe maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló, ko ha ongo tangata, ʻi heʻena hā ki he talavou taʻu hongofulu mā fā ko Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene ʻuluaki mata meʻa-hā-maí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 389–90).

(Sione 14:12. “Pea te ne fai mo ia ʻoku lahi haké; koeʻuhí ko ʻeku ʻalu ki heʻeku Tamaí”

Mahalo ʻe fakatupu puputuʻu ke lau ko kinautolu ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí te nau fai ha ngaahi ngāue lahi ange ʻi he meʻa naʻá Ne faí. Ka neongo iá, ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Lectures on Faith ʻoku mahino lelei ange ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi heʻene fakafehokotaki mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 17:20–24:

“ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi leá ni ʻi hono fakatahaʻí, ha fakamatala mahino ʻi he meʻa ʻoku lava ʻomi ʻe he leá ki he tuʻunga ʻo e kau māʻoniʻoni nāunauʻiá—ʻa e ngaahi ngāue naʻe fai ʻe Sīsū naʻe totonu ke nau faí, mo e ngaahi ngāue lahi ange ʻi he ngaahi ngāue naʻá ne fai ʻi honau lotolotongá naʻe totonu ke nau faí, pea koeʻuhí ko ʻene ʻalu ki he Tamaí. ʻOku ʻikai ke Ne pehē mai ʻoku totonu ke nau fai ʻa e ngaahi ngāué ni he taimí ni; ka ʻoku totonu ke nau fai ha ngaahi ngāue lahi ange, koeʻuhí he naʻá Ne ʻalu ki he Tamaí. … Ko e ngaahi ngāue lahi ange naʻe totonu ke fai ʻe kinautolu ne tui ki Hono huafá naʻe totonu ke fai ia ʻi he taʻengatá, ʻi he feituʻu naʻe hāʻele ki aí mo e feituʻu ʻoku totonu ke nau mamata ai ki Hono nāunaú” (Lectures on Faith [1985], 77–78).

Sione 14:16–23, 26; 15:26; 16:7. Ko e “Fakafiemālié” ko ha hingoa ia ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo Sīsū Kalaisi

Naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

“ʻOku ʻi ai ha ongo Fakafiemālie ʻoku lau ki ai. Ko e taha ko e Laumālie Māʻoniʻoní, tatau mo ia naʻe ʻomi ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí, pea ʻoku maʻu ia ʻe he Kāingalotu kotoa pē hili ʻa e tuí, fakatomalá, mo e papitaisó. …

“Ko e Fakafiemālie ʻe taha ʻoku lau ki aí ko ha kaveinga fakamānako lahi ia, pea mahalo naʻa mahino ki ha niʻihi toko siʻi ʻo e toʻu tangata ko ʻení. Hili e tui ha tokotaha kia Kalaisi, fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, pea papitaiso ki he fakamolemoleʻi ʻo ʻene ngaahi angahalá mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, (ʻi he hilifaki ʻo e nimá), ʻa ia ko e ʻuluaki Fakafiemālié, pea tuku ke ne hokohoko atu ke fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻi he fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, pea moʻui ʻaki ʻa e folofola kotoa pē ʻa e ʻOtuá, pea he ʻikai fuoloa kuo folofola ʻa e ʻEikí kiate ia, Foha, ʻe hakeakiʻi koe. ʻI he fakamoʻoniʻi kakato ia ʻe he ʻEikí, pea ʻilo ʻoku fakapapau ʻa e tangatá ke tauhi kiate Ia ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki kotoa pē, pea ʻe ʻilo leva ʻe he tangatá ʻoku fakapapauʻi hono uiuiʻí mo fili ia, pea ʻe hoko ia ko hono faingamālie ke maʻu ʻa e Fakafiemālie ʻe taha ʻa ia kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú, ʻo hange ko ia ʻoku lekooti ʻi he fakamoʻoni ʻa Sioné, ʻi he vahe 14, mei he veesi 12 ki he 27” (ʻi he History of the Church, 3:380).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Heʻene hoko ko e ʻUluaki Fakafiemālié:

“Kuo hoko ʻa Sīsū ko honau Fakafiemālie ʻi he kotoa ʻo e taimi ne nau fakataha aí; kuó Ne folofola ʻaki ʻa e melinó ki honau laumālié; pea omi kiate Ia ʻa kinautolu naʻe mafasia ʻi he lotomamahi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmaní ʻo maʻu ha fiemālie ki honau laumālié. Naʻá ne fakafiemālieʻi ʻa e uitoú pea hoko ko ha tamai ki he tamai maté. Naʻe hiki hake ʻe Heʻene ngaahi leá ʻa e laumālie naʻe tuí ki ha tuʻunga foʻou ʻo e nongá mo e melinó. Ko ʻeni ʻokú Ne mavahe, ka te Ne ʻomi ha Fakafiemālie ʻe taha—ko e Laumālie Māʻoniʻoní—ke nofo mo e faivelengá ʻo taʻengata.

“ʻOku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e ʻuluaki Fakafiemālie, ki he kakai kotoa pē tuku kehe ʻa kinautolu ne fanongo ki Hono leʻó ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku lea ʻaki ʻe he mēmipa ko ʻeni ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻa e melinó ki he laumālie ʻo e kau māʻoniʻoní ʻi he kuonga kotoa pē. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ‘ʻa e meʻafoaki ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi faivelenga kiate Iá, kae pehē ki he kuonga muʻá ʻo hangē ko e kuonga naʻe totonu ke Ne fakahā ai Ia ki he fānau ʻa e tangatá’ (1 Nīfai 10:17), pea, pehē foki, ki he ngaahi kuonga ka hoko maí. Ko e Laumālie Ia ʻo e moʻoní—hangē foki ko Kalaisí—ka he ʻikai lava ke maʻu ʻe he māmaní ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí he ʻikai ʻafio ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi faletapu taʻe-maʻa” (Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 4:74–75).

Sione 14:26. ʻOku kehe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei he Maama ʻo Kalaisí

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e faikehekehe ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Maama ʻo Kalaisí:

“ʻOku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Laumālie ʻokú ne fakafonu ʻa e fuʻu ʻatā lahi faú pea ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e Laumālie ʻe taha ko ʻení [ko e maama ʻo Kalaisí] ʻoku ʻikai filifili mānako ia pea ʻikai hano lahi pe fuo; ʻoku haʻu ia mei he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló pea ʻoku ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. ʻOku totonu ke tau lea ki he Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tokotaha ʻo hangē ko ‘ia’ mo e Laumālie ʻe taha ko ʻení ‘ko ia,’ neongo koe taimi ʻoku tau lave ai ki he mālohi pe meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe lava pē ke tau pehē ‘ko ia.’

“… Ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá pea ko ha Laumālie ia ʻo hangē ko ia kuo akoʻi kiate kitautolu ʻi heʻetau fakahā fakaonopōní. ʻOku fakaʻaongaʻi tatau pē ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení: Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá, Laumālie ʻo e ʻEikí, Laumālie ʻo e Moʻoní, Laumālie Māʻoniʻoní, Fakafiemālié; ʻoku nau ʻuhinga kotoa pē ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku faʻa lahi foki hono ngāue ʻaki ʻo e ngaahi lea tatau ki he Laumālie ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ui foki ko e Maama ʻo e Moʻoní, Maama ʻo Kalaisí, Laumālie ʻo e ʻOtuá, mo e Laumālie ʻo e ʻEikí; ka ko e ngaahi meʻa mavahevahe mo kehekehe. “… ʻOku lahi ʻa e puputuʻú koeʻuhí ʻoku teʻeki ke mahino lelei ia ki hotau ʻatamaí” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:49–50).