Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: Sione 11–15 (ʻIuniti 15)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Sione 11–15 (ʻIuniti 15)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakanounou ʻo e Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Sione 11–15 (ʻIuniti 15) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha pē e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha ngaahi tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni siʻi pē. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e fie maʻu ʻa hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Sione 11)

ʻI he lau e kau akó fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi mei he maté, naʻa nau ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo fili ke ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí lolotonga hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Toetuʻú mo e Moʻuí. Kapau te tau tui kia Sīsū Kalaisi, te tau lava ʻo maʻu e moʻui taʻengatá. Kapau te tau fili ke ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí lolotonga hotau ngaahi fangataʻaʻiá, ʻe fakapapauʻi mo fakalahi leva ʻetau tui kiate Iá.

ʻAho 2 (Sione 12)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení kau ki hono tākai ʻe Mele, ko e tokoua ʻo Māʻata mo e tuofefine ʻo Lāsalosí, ʻa e vaʻe ʻo Sīsuú mo e hū ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ikuna ki Selusalemá. Ne nau ako foki fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi Selusalemá. Naʻe ako ʻe he kau akó e ngaahi moʻoni ko ʻení mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí: ʻOku ʻikai fakatupu pē ʻe he ngaahi maná ʻataʻatā ke tau tui kia Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke taʻofi kitautolu ʻi heʻetau tokanga lahi ange ke fakafiemālieʻi e niʻihi kehé ʻi he fakahōifua ki he ʻOtuá, mei heʻetau fakahaaʻi tauʻatāina ʻetau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Kapau te tau tui kia Sīsū Kalaisi, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau nofo ʻi he fakapoʻuli fakalaumālié.

ʻAho 3 (Sione 13)

ʻI he lau ʻe he kau akó e fakamatala ʻo hono fufulu ʻe he Fakamoʻuí e vaʻe ʻo e kau ʻAposetoló, naʻa nau ako e ngaahi moʻoni ko ʻení: Te tau fiefia ange ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻI heʻetau feʻofaʻaki ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolú, ʻe ʻilo ʻe he niʻihi kehé ko ʻEne kau ākonga kitautolu.

ʻAho 4 (Sione 14–15)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi akonaki naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló kimuʻa pea kamata ʻEne feilaulau fakaleleí. Ne nau ako ai te tau toki lava pē ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e muimui ʻi Hono halá. Ne nau ako foki ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa kia Sīsū Kalaisí ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafiemālieʻi kitautolu, akoʻi kitautolu, mo fakamanatu mai e meʻa kotoa pē. ʻI he ako e kau akó fekauʻaki mo e vainé mo e ngaahi vaʻá, ne nau ʻilo ai kapau te tau tauhi e ngaahi fekaú, te tau nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo maʻu ha fiefia kakato.

Talateú

ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó e meʻa kuo pau ke nau fai ke foki hake ai ki he Tamai Hēvaní. ʻIkai ngata aí, ʻi hono toe vakaiʻi ʻe he kau akó e faleʻi ʻa e ʻEikí naʻe lekooti ʻi he Sione 14, te nau lava ʻo fakakaukau ki he founga te nau muimui lelei ange ai ʻi he hala ʻo e Fakamoʻuí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 14:1–14

Ko e akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne Kau ʻAposetoló ʻi he founga ke toe foki hake ai ki he Tamai Hēvaní

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha mape ʻo homou koló pea fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻa e feituʻu ʻoku nau lolotonga ʻi aí ʻi he mapé. Kumi ʻi he mapé ha feituʻu kehe ʻoku ʻilo ʻe he kau akó. Kole ange ke nau hiki hifo ʻi ha laʻipepa ʻa e founga ke fononga ai mei he feituʻu ʻoku nau lolotonga ʻi aí ki he feituʻu ko iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako pe ongo tamaiki ako ke vahevahe e meʻa ne na hikí.

Hiki ʻa e Puleʻanga Fakasilesitialé ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi fakahinohino te nau ʻoange ki ha taha ʻoku fie ʻilo e founga ke aʻu ai ki he puleʻanga fakasilesitialé.

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻa nau ako ha moʻoni ʻi heʻenau ako e Sione 14 ʻi heʻenau lēsoni fakaʻahó ʻe lava ʻo tokoni ke nau ʻilo e founga ke foki hake ai ki he Tamai Hēvaní pea hū ki he puleʻanga fakasilesitialé. Fakamatalaʻi ange te nau ako lahi ange ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo e moʻoni ko iá.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e Sione 14, fakamanatu ange naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne Kau ʻAposetoló ʻa e kātoanga Lakaatú ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema. Hili ʻa e kātoanga Lakaatú, naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻe vavé ni pē ʻEne mavahe meiate kinautolú (vakai, Sione 13:33).

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Sione 14:1–5. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ke tokoni ke fakafiemālieʻi kinautolú.

Fakamatalaʻi ange ʻoku pehē ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 14:3, “[Pea kapau te u ʻalu, teu teuteu ha potu moʻomoutolu, peá u toe foki mai, ʻo maʻu ʻa kimoutolu kiate au; koeʻuhí ko e potu te u ʻi aí, te mou ʻi ai foki.]”

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló ke tokoni ke fakafiemālieʻi kinautolú?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e kupuʻi lea “ʻi he fale ʻo ʻeku Tamaí ʻoku ai ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻoku lahi” (Sione 14:2)?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he meʻa naʻá ne pehē ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kupuʻi leá.

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“[Ko e lea] ‘ʻI he fale ʻo ʻeku Tamaí ʻoku ai ʻa e ngaahi nofoʻanga lahi’ … ʻoku totonu ke pehē—‘ʻI he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí ʻoku ʻi ai ha ngaahi puleʻanga lahi,’ koeʻuhí ke mou hoko ko e kau ʻea-hoko ʻo e ʻOtuá mo kaungā ʻea-hoko fakataha mo au. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi nofoʻanga ai moʻonautolu ʻoku talangofua ki ha fono fakasilesitialé, pea ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi nofoʻanga kehe moʻonautolu ʻoku ʻikai ke nau talangofua ki he fonó, ki he tangata takitaha ʻo fakatatau mo hono tuʻunga” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 251–52).

Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke tohiʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi foʻi lea puleʻanga mo e ngaahi puleʻanga ʻi heʻenau folofolá ʻi ʻolunga he ongo foʻi lea fale mo e nofoʻanga ʻi he Sione 14:2.

  • Ko e ngaahi akonaki fē ʻi he Sione 14:1–4 naʻe mei fakafiemālie ki he kau ʻAposetoló?

  • Fakatatau ki he veesi 5, naʻe fēfē e tali ʻa Tōmasi ki he akonaki ʻa e Fakamoʻuí naʻe ʻiloʻi ʻe Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e hala ki he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 14:6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa Sīsū ki he fehuʻi ʻa Tōmasí. Fakamanatu ange kiate kinautolu ko ha veesi fakataukei folofola ʻeni.

  • Naʻe tali fēfē ʻe Sīsū ʻa e fehuʻi ʻa Tōmasí?

Tā ha foʻi hala ʻi he palakipoé. Tohiʻi ʻi he ngataʻanga ʻe taha ʻo e halá Kitautolu, pea tohi ʻi he ngataʻanga ʻe tahá e Puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní. Hiki e Ko e Halá ʻi lalo ʻi he foʻi halá, pea fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he hala ʻoku fakatau mei he feituʻu ʻe taha ki he feituʻu ʻe taha.

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e Fakamoʻuí ko e Halá? (Mahalo ʻe tali ʻe he kau akó ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Fakamoʻuí e founga ke moʻui maau ai ke hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá mo e founga ke moʻui taau ai ke nofo ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní.)

Hiki ʻa e Ko e Moʻoní mo e Ko e Moʻuí ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he “Ko e Halá.”

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e Moʻoní? (Ko Ia ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻoni kotoa pē peá Ne moʻui haohaoa ʻaki ʻa e moʻoni kotoa pē.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e Moʻuí? (ʻOkú ne fakafaingofuaʻi ke tau ikunaʻi ʻa e mate fakaesinó pea toetuʻu mo ha sino taʻe-faʻamate pea ke ikunaʻi ʻa e mate fakalaumālié ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ko Ia “ko e maama ʻa ia ʻoku ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku foaki ʻa e moʻui ki he ngaahi meʻa kotoa pē” [T&F 88:13].)

Hiki ʻa e Ko Sīsū Kalaisi ʻi lalo ʻi he fakatātā ʻo e halá ʻi he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e “Ko e Halá.”

  • Fakatatau ki he meʻa kuo tau aleaʻí mo e meʻa naʻá ke ako ʻi he lēsoni fakaʻahó, te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e ʻuhinga ʻo e lea ʻa e Fakamoʻuí “ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au”? (Sione 14:6). (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha moʻoni hangē ko ʻení: Te tau toki lava pē ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e muimui ʻi Hono halá.)

  • Ko e hā ʻe hoko kapau te tau feinga ke muimui ʻi ha hala ʻoku ʻikai ko e hala ʻo e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lōleni E. Kōpilisi ʻo e Kau Fitungofulú: Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he meʻa ʻe hoko kapau te tau feinga ke muimui ʻi ha hala ʻoku ʻikai ko e hala ʻo e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Elder Lawrence E. Corbridge

“Ko e Sīsū Kalaisi ʻa e Halá. Ko Ia ʻa e Māmá mo e Moʻuí, Maá mo e Vaí, ko e Kamataʻangá mo e Ngataʻangá, ko e Toetuʻú mo e Moʻuí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ko e Moʻoní, pea mo e Halá.

“ʻOku taha pē ʻa e hala ki he fiefiá mo e fiemālié. Ko Ia ʻa e Halá. ʻOku fakavalevale ke foua ha hala kehe ʻo tatau ai pē ha toe faʻahinga hala kehe. …

“ʻOku ʻikai faingataʻa ʻa e hala ʻo e ʻEikí. ʻOku faingataʻa ʻa e moʻuí, kae ʻikai ko e ongoongoleleí. ‘ʻOku totonu ke ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē’ [2 Nīfai 2:11], ʻi he feituʻu kotoa pē, maʻá e tokotaha kotoa pē. ʻOku faingataʻa ʻa e moʻuí kiate kitautolu kotoa, ka ʻoku toe faingofua pē foki ʻa e moʻuí. ʻOku ua pē ʻetau filí. Ko ʻetau fili ke muimui ki he ʻEikí pea maʻu Hono mālohí mo e melinó, māmá, ʻiló, loto falalá, tatakí, ʻofá mo e fiefiá pe ko ʻetau ʻalu ʻi ha hala ʻoku kehe ʻo fononga toko taha—ʻo ʻikai maʻu ʻEne poupoú, ʻikai maʻu Hono mālohí, ʻikai ha tataki ʻi he fakapoʻulí, puputuʻú, veiveiuá, loto-mamahí mo e ongoʻi liʻekiná. Pea ʻoku ou fehuʻi ai, ko e fē nai e hala ʻoku faingofua angé? …

“ʻOku taha pē ʻa e hala ki he fiefiá mo e fiemālié. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Halá” (“Ko e Halá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 34, 36).

  • Fakatatau kia ʻEletā Kōpilisi, ko e hā ʻe hoko ʻo kapau he ʻikai ke tau muimui ʻi he hala ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā ʻe hoko ʻo kapau te tau muimui ʻi he hala ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā e founga ‘a e Fakamo‘uí? (Kapau ʻe fie maʻu, fakamanatu ki he kau akó ʻoku kau ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí ʻa hono fakatupulaki e tui kiate Ia mo e Tamai Hēvaní; fakatomalá; maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, hangē ko e papitaisó mo e ngaahi ouau fakatemipalé; pea mo e kātaki ki he ngataʻangá ʻi he tui mo e talangofua.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻa ia naʻe tāpuekina ai kinautolu ʻi he muimui he hala ʻo e Fakamoʻuí. Kole ki ha niʻihi tokosiʻi ʻo kinautolu ke vahevahe ʻenau aʻusiá.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau pe ʻoku lelei fēfē ʻenau muimui ʻi he hala ʻo e Fakamoʻuí. Kole ange ke nau fakakaukau ki ha hala ʻe taha ʻe lelei ange ai ʻenau muimui ki he Fakamoʻuí mo fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahoko ʻa e ngāue ko iá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 14:7–14 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ʻAposetoló ko e taha ʻo ʻEne ngaahi taumuʻa ʻi he hāʻele mai ki he māmaní ke fakahā e natula moʻoni ʻo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi Heʻene ngaahi leá mo e ngāué. Naʻá Ne talaʻofa foki ki Heʻene kau ʻAposetoló te nau maʻu ha mālohi ke fai ha ngaahi ngāue lahi.

ʻIuniti Hoko (Sione 16–21)

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau fakakakato ʻenau ako e Kosipeli ʻa Sioné: Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe Sīsū ki Heʻene faʻeé lolotonga ʻEne tautau ʻi he kolosí? Ko hai e fuofua tokotaha naʻe hā ki ai ʻa Sīsū Kalaisi hili ʻEne toetuʻú? Ko hai naʻe fakafisi ke tui ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé kuo toetuʻu ʻa Sīsuú? Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ki he meʻa ʻe lea ʻaki ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākonga ne nau hoko ko ha kau fakamoʻoni kiate Ia mo ʻEne Toetuʻú ka naʻe toe fili pē ke foki ki heʻenau ngaahi ngāue motuʻá kae ʻikai ko hono malangaʻi e ongoongoleleí. Kole ange ke nau kumi ʻi he ʻiuniti hokó e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ki he kau ākonga ko iá.