Laipelí
Lēsoni 44: Luke 2


Lēsoni 44

Luke 2

Talateú

Naʻe fononga ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihema, ʻa ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. Naʻe talangofua ʻa e kau tauhi-sipí ki he fakahinohino ʻa ha ʻāngelo ke fekumi ki he valevale ko Sīsuú, hili iá pea nau fakahā ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú ki he niʻihi kehé. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Simione ʻa Sīsū ʻi he temipalé, pea naʻe vahevahe ʻe ʻAna ʻene fakamoʻoní kuo ʻaloʻi ʻa e Huhuʻí. Naʻe tupulaki ʻa Sīsū ʻi he “potó … mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Luke 2:1–20

Ko e ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihemá

Fakakaukau ke ʻai ke hivaʻi ʻe he kalasí ʻa e “Fiefia ki Māmani” (Ngaahi Himí, fika 110) pe ko ha himi Kilisimasi ʻe taha ko ha konga ʻo e fakataha lotú.

ʻĪmisi
Joseph and Mary Travel to Bethlehem

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko e Fononga ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihemá (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 29; vakai foki LDS.org). Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he lahi ʻo ʻenau ʻilo ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí.

Ke teuteuʻi e kau akó ke nau ako e Luke 2:1–20, fakaafeʻi kinautolu ke nau fai e kiʻi sivi moʻoni-pe-hala ko ʻení. (Kimuʻa he kalasí, teuteuʻi ha tatau ʻo e kiʻi siví maʻá e tokotaha ako takitaha.)

ʻĪmisi
handout, true-false quiz

Kiʻi Sivi Moʻoni–Hala (Luke 2:1–20)

Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí Fuakava Foʻoú—Lēsoni 44

  • ___ 1. Naʻe ʻalu ʻa Mele mo Siosefa ki Pētelihema ke totongi e tukuhaú.

  • ___ 2. Naʻe pau ke fononga ʻa Mele mo Siosefa ʻi he maile ʻe 27 (kilomita ʻe 44) mei Nasaleti ki Pētelihema.

  • ___ 3. Naʻe fakatoko ʻe Mele ʻa e valevale ko Sīsuú ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú koeʻuhí he naʻe fonu ʻa e fale tali-fonongá.

  • ___ 4. Naʻe muimui ʻa e kau tauhisipí ʻi he fetuʻú ki he ʻaiʻangakai ʻo e manú naʻe tokoto ai ʻa Sīsuú.

  • ___ 5. Makehe meia Mele mo Siosefa, ko e fuofua kakai ne lekooti ke mamata kia Sīsuú ko e kau tauhi-sipí.

  • ___ 6. Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló ki he kau tauhi-sipí ke ʻoua te nau tala ki ha taha e meʻa kuo nau mamata ki aí.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi tali ki he kiʻi siví ʻi heʻenau ako e Luke 2.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 2:1–5. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe fononga ai ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihemá.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakaava ki he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 11, “Ko e Fonua Tapú ʻi he Taimi ʻo e Fuakava Foʻoú,” ʻoku ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá Kole ki he kau akó ke kumi ʻa Nasaleti mo Pētelihema ʻi he mapé pea fakaʻaongaʻi e kií ʻo fakafuofuaʻi e mamaʻo ne fononga ai ʻa Siosefa mo Melé. Hili e tali ʻa e kau akó, fakamatalaʻi ange ko e mamaʻo ʻo e maile ʻe 85–90 (kilomita ‘e 137–145) ʻi he vahaʻa ʻo Nasaleti mo Pētelihemá naʻe mei ʻaho ʻe fā ki he nima ke lue, pea mahalo ʻe lōloa ange kia Siosefa mo Mele koeʻuhí ko e tūkunga ʻo Melé.

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku nau pehē ʻe hoko ko e tūkunga ʻoku taau ki he ʻaloʻi ʻo e Tupuʻanga mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 2:6–7. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e ngaahi tūkunga ʻo hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

  • Neongo ʻa e tuʻunga mahuʻinga makehe ʻo Sīsū ko e ʻAlo Pē Taha ʻo e ʻOtuá ne Fakatupu ʻi he kakanó, ko e hā ʻa e ngaahi tūkunga ʻo Hono ʻaloʻí?

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Luke 2:8–14. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e founga naʻe fakahā ai hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló. Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Hā ʻa e ʻĀngeló ki he kau Tauhisipí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 31; vakai foki he LDS.org).

ʻĪmisi
The Angel Appears to Shepherds
  • Fakatatau ki he veesi 10, ko e hā ʻe lava ke tau aʻusia koeʻuhí naʻe ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé: Koeʻuhí naʻe fāʻeleʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, te tau lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia lahi.)

ʻI he hokohoko atu e kau akó ke ako e Luke 2, fakaafeʻi kinautolu ke kumi ʻo e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻilo ki he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻa e fiefiá ki he niʻihi kehé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Luke 2:15–20. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e founga naʻe tali ʻaki ʻe he kau tauhisipí ki he pōpoaki ʻa e ʻāngeló.

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi e founga ʻo e tali ʻa e kau tauhisipí ki he pōpoaki ʻa e ʻāngeló? (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi kupuʻi lea “ke tau ō ʻeni” ʻi he veesi 15 mo e “naʻa nau omi fakavave” ʻi he veesi 16.)

  • Ko e hā naʻe maʻu ʻe he kau tauhisipí ha fakamoʻoni ki ai koeʻuhí he naʻa nau talangofua ki he pōpoaki ko ʻení?

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he kau tauhisipí hili ʻenau maʻu ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe vahevahe ai ʻe he kau tauhisipí mo e niʻihi kehé e meʻa ne nau aʻusiá?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatalá ni fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau maʻu haʻatau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí? (ʻI hono fakaʻaongaʻi pē ʻenau leá, ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni tatau mo ʻení: ʻI heʻetau maʻu ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau loto holi ke vahevahe ʻetau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha taimi ne nau ongoʻi ai ha loto holi ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Poupouʻi kinautolu ke fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e holi ko iá. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí.

Luke 2:21–39

Ko e fakahā ʻe Simione mo ʻAna ko Sīsū ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Luke 2:21–24 ʻaki hono fakamatalaʻi ange hili hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú, naʻe fakahā Ia ʻe Mele mo Siosefa ʻi he temipalé ʻo fakatatau mo e fono ʻo e kau Siú (vakai, ʻEkesōtosi 13:2). Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko ua ʻa e valevale ko Sīsuúʻi he temipalé he ʻaho ko iá ko e Mīsaiá. Fakaafeʻi e kau talavou ʻi he kalasí ke lau fakalongolongo ʻa e fakamatala kia Simioné ʻi he Luke 2:25–32. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “tatali ki he fiemālieʻanga ʻo ʻIsilelí” ʻi he veesi 25 ke tatali ki he haʻu ʻa e Mīsaiá.) Fakaafeʻi e kau finemuí ke lau fakalongolongo e fakamatala ʻo ʻAna ʻi he Luke 2:36–38 (pea kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “valungofulu mā fā” ʻi he veesi 37 ko e 80). ʻI he lau ʻe he kau akó ʻenau ngaahi veesi ne vahe angé, fakaafeʻi ke nau kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ení:

  • Naʻe ʻomi fēfē ʻe he ʻilo ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ha fiefia ki he tokotahá ni?

  • Ko e hā e founga naʻá ne fakamoʻoniʻi ai ʻa Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
Simeon Reverencing the Christ Child

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha talavou ke tuʻu, ʻo fakamatalaʻi fakanounou ʻa e fakamatala naʻá ne laú pea lipooti ʻene tali ki he ngaahi fehuʻi kimuʻá. Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Fakaʻapaʻapa ʻa Simione ki he Valevale ko Kalaisí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 32; vakai foki LDS.org).

Fakamatalaʻi fakanounou e Luke 2:33–35 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe tāpuakiʻi foki ʻe Simione ʻa Mele mo Siosefa.

Fakaafeʻi ha finemui ke tuʻu, ʻo fakamatalaʻi fakanounou ʻa e fakamatala naʻá ne laú, pea lipooti ʻene tali ki he fehuʻi kimuʻá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻa e fiefiá ʻi he ʻilo naʻe ʻaloʻi mai ʻa e Fakamoʻuí. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻoku nau ongoʻi fiemālie ʻi hono fai iá ke vahevahe mo e kalasí ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Luke 2:39 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe foki ʻa Mele, Siosefa, mo Sīsū ki Nāsaleti hili ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó.

Luke 2:40–52

Ko e ako ʻa e tamasiʻi ko Sīsuúʻi he temipalé

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi heʻenau pea ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha tafaʻaki ʻe taha te nau loto ke fakalakalaka ai. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ʻoku ongoʻi fiemālie ke fai iá ke vahevahe ʻenau talí mo e kalasí. (Fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua ʻe vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakatāutaha pe fakafoʻituitui.)

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻi hoʻo kei ʻi he toʻu tupú ʻi he ʻilo pe naʻe fēfē ʻa Sīsū ʻi Heʻene kei siʻí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau maʻu ʻa e kiʻi fakamatala fakaikiiki siʻisiʻi pē kau ki he kei siʻi ʻa Sīsuú, ka ʻe lava ke hoko ʻa kinautolu naʻe lekōtí ko ha tāpuaki mo ha tataki maʻongoʻonga kiate kitautolu ʻi heʻetau feinga ke fakaleleiʻi kitautolú. ʻI hono ako ʻe he kau akó e toenga ʻo e Luke 2, fakaafeʻi kinautolu ke kumi e ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni ke tau ʻiloʻi e ngaahi tafaʻaki ʻoku totonu ke nofotaha ai ʻetau tokangá ʻi heʻetau feinga ke fakaleleiʻi kitautolú.

ʻĪmisi
Jesus Praying with His Mother

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Lotu ʻa Sisū mo ʻEne Faʻeé (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 33; vakai foki LDS.org). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻʻa e Mōsese 1:39. Kole ange ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe Luke ʻa e kei tupu haké ʻa Sīsuú. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e tupú ke lahi pe tupulaki. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Luke 2:41–47. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi Hono taʻu 12.

  • Ko e hā naʻe nofo ai ʻa Sīsū ʻi he temipalé? (Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e konga ʻo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 2:46 ʻoku maʻu ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ʻo kumi e founga ʻoku fakamahinoʻi ai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá e meʻa ʻa Sīsū naʻe fai ʻi he temipalé mo e founga ʻoku feʻunga lelei ange ai ʻa e fakamahino ko ʻení mo e fakamatala ki he meʻa naʻe hokó ʻi he Luke 2:47.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Luke 2:48–50. Kole ki he kau akó ke muimuiʻi hono laú pea kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū kia Mele mo Siosefa ʻi he taimi naʻá na ʻilo ai Iá.

Ka ʻikai kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Luke 2:48–50, te ke fie huluʻi e “Young Jesus Teaches in the Temple” (2:30) mei he The Life of Jesus Christ Bible Videos, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he LDS.org.

  • Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe Sīsū kia Mele mo Siosefa ʻi he taimi naʻá na ʻilo ai Iá?

  • Ko e hā ʻoku fakahā ʻe he fakamatalá ni ʻo fekauʻaki mo e ʻilo ʻa Sīsū ki Hono tuʻunga totonú pea mo Hono ʻulungāngá ʻi Heʻene kei talavoú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Luke 2:51–52. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e ngaahi founga naʻe tupu ai ʻa Sīsuú.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “[fakalahi] ʻa e potó”? (Fakatupulaki ʻa e potó.) Ke tupulaki ʻi he “lahí”? (Fakatupulaki fakatuʻasino.) Ke tupulaki ʻi hono “ʻofeina ʻe he ʻOtuá”? (Fakatupulaki fakalaumālie.) Ke tupulaki ʻi he “ʻofeina ʻe he … tangatá”? (Fakatupulaki fakasōsiale.)

  • Fakatefito ʻi he veesi 52, te ke fakamatalaʻi fēfē ha tefitoʻi moʻoni te ne lava ʻo tataki kitautolu ʻi he muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Te tau lava ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú ʻi hono maʻu ʻo e potó pea ʻi he tupulaki fakatuʻasino, fakalaumālie mo fakasōsialé.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakatupulaki ʻi he ngaahi tafaʻaki takitaha ʻe fā ko ʻení? (Koeʻuhí ke tau hoko ko ha kakai potupotutatau.)

  • Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo feinga ke muimui he sīpinga ʻa Sīsuú ʻaki haʻo tupulaki ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ʻení?

Tohi ʻa e ʻuluʻitohi ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau akó ke hiki ia ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá: Fakaʻatamai, Fakatuʻasino, Fakalaumālie, mo e Fakasōsiale. Kole ki he kau akó ke hiki ʻi lalo ʻi he ngaahi faʻahinga takitaha ko ʻení ha taumuʻa ki heʻenau fakalakalaka fakatāutahá. Poupouʻi e kau akó ke ngāue fakatatau ki he ngaahi taumuʻa ko ʻení. Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ʻiloʻi ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní.

(ʻOku peheni ʻa e ngaahi tali ki he kiʻi siví: 1. Moʻoni; 2. Hala; 3. Moʻoni; 4. Hala; 5. Moʻoni; 6. Hala.)

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakamanatu ʻo e Fakataukei Folofolá

ʻOku tokoni hono toutou laú ke manatuʻi ʻe he kau akó ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e veesi fakataukei folofolá. Fakaʻaongaʻi e ngaahi kaati fakataukei folofolá, pe ʻai ke faʻu ʻe he kau akó haʻanau kaati ʻaki hano hiki e ngaahi foʻi lea mahuʻingá pe ngaahi ʻuhingá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e kātí pe laʻi pepá pea ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Vahevahe e kau akó ke nau tauhoa. Kole ange ke nau fesiviʻiʻaki, ʻo fakaʻaongaʻi e ʻū kātí. Fakaafeʻi e kau akó ke toutou ngāue ʻaki e ngaahi kaati ko ʻení ke siviʻi kinautolu mo e niʻihi kehé. Mahalo te ke fie fakaʻaongaʻi e ngaahi tokoni ʻi he kātí ke fai ʻa e ʻekitivitī lova kumi folofolá mo e kalasí (vakai ki he “lova kumi folofolá” ʻi he fakamatala fakalahí ʻo e tohi lēsoni ko ʻení).

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Luke 2:7. “Pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻa e tama ko hono olopoʻou”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo e ngaahi tūkunga ʻo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí:

“ʻOku fakaofo kiate kitautolu ʻa e pau ke ʻaloʻi e ʻAlo moʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻa Sihova ʻo e kuonga muʻá, ki he māmani fakamatelie ko ʻení ʻi he tūkunga maʻulalo tahá. Naʻe mei māʻulalo feʻunga pē ha fale tali fononga, ka naʻe ʻikai ko ha fale tali fononga ia. Ka ko ha ʻaiʻanga kai ia ʻo e manú, pea naʻe toko ʻa e pēpē valevalé ʻi he mohuku ʻo ʻaiʻanga kai maʻá e fanga monumanú. Neongo ʻení, ko e afeitaulalo lahi angé ʻa e tali ko ia ʻe Sīsū ke ʻaloʻi ia ki he māmaní ʻi ha faʻahinga tūkunga pē, tatau ai pē pe naʻe ʻaloʻi Ia ʻi ha tūkunga lelei mo māʻolunga tahá. ʻOku tau ofo fakataha mo Paula, ʻi he ‘fekau [ʻe he ʻOtuá] hono ʻAlo ʻoʻoná ʻi he tatau ʻo e kakano angahalá’ [Loma 8:3]—ke Ne hoko ai ko ha pēpē; peá Ne hoko ai ko ha tamasiʻi, pea hoko leva ko ha tangata ʻo kātekina ʻa e ‘ngaahi ʻahiʻahi, mo e mamahi fakaesino, ʻa e fiekaiá, fieinuá, mo e ongosiá’ [Mōsaia 3:7] pea pehē ki he maté.

“Naʻe loto fiemālie fēfē nai ʻa Ia naʻe pule māʻolunga ʻi he ngaahi langí, ʻa e Tupuʻanga moʻoni ʻo e māmaní ke ʻaloʻi ʻʻi he anga ʻo e kakanó’ (1 Nīfai 11:18) pea ʻaʻeva ʻi [Hono tuʻunga toʻukupu kelekelé] (vakai, 1 Nīfai 17:39) ʻi he masivá, liʻekina mo ngaohikovia, pea kalusefai ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻEne moʻuí?” (“Ko e Afeitaulalo ʻa e ʻOtuá mo e Loto Fakatōkilalo ʻa e Tangatá” [fakataha lotu faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 7 ʻo Tīsema, 2014], lds.org/broadcasts).

Luke 2:19. “Naʻe faʻoa ʻe Mele ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ki hono lotó, ʻo fifili ki ai”

Neongo ʻoku mahuʻinga ke tau vahevahe ʻetau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé, ka naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku totonu ke tau vahevahe pē ʻetau ngaahi aʻusia toputapú ʻi hono ueʻi kitautolu ke fai iá:

“ʻOku ʻikai fakapotopoto ke hokohoko atu hono talanoaʻi e ngaahi aʻusia [fakalaumālie] ʻoku ngali kehé. ʻOku totonu ke maluʻi lelei kinautolu pea toki vahevahe pē ʻi hano ueʻi koe ʻe he Laumālié ke ke fakaʻaongaʻi ia ke tāpuekina ai ha niʻihi kehe. …

“Naʻá ku fanongo ki he tuʻo taha hono faleʻi ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻa e kau palesiteni fakamisioná mo honau uaifí …, ‘Ne u ʻiloʻi kapau te u lea fakamaʻamaʻa ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku toputapú, he ʻikai ke falala mai ʻa e ʻEikí kiate au.’

“ʻOku ou tui ʻoku totonu ke tau tauhi ʻa e ngaahi meʻá ni pea fakalaulauloto ki ai ʻi hotau lotó, hangē ko ia naʻe pehē ʻe Luke naʻe fai ʻe Mele ʻi he ngaahi meʻa fakalangi naʻe hoko ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsuú” (“The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 53).

Luke 2:47. “Ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo kiate iá, naʻa nau ofo ʻi heʻene potó mo ʻene tali ʻa e fehuʻí”

Naʻe akoʻi ʻeni ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kau ki he kei talavou ʻa Sīsū Kalaisí:

“ʻI heʻene kei tamasiʻí naʻá Ne maʻu e poto kotoa pē naʻe fie maʻu ke Ne lava ai ke pule mo puleʻi e puleʻanga ʻo e kau Siú, pea lava ʻo alea mo e kau toketā poletaki mo poto taha ʻo e laó mo e faka-ʻOtuá, pea ngaohi ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e foungá ke hangē ko e valé ʻi hono fakafehoanaki ki he poto naʻá Ne maʻú; ka naʻá Ne kei tamasiʻi pē, pea ʻikai mālohi fakatuʻasino ʻo aʻu ki hono maluʻi Iá; pea naʻe moʻulaloa ki he momokó, fiekaiá mo e maté” (History of the Church, 6:608).