Laipelí
Lēsoni 64: Sione 5


Lēsoni 64

Sione 5

Talateú

Naʻe kau atu ʻa e Fakamoʻuí ki ha kātoanga (mahalo ko e kātoanga Lakaatú) ʻi Selusalema pea fakamoʻui ha tangata vaivai ʻi he ano vai ʻo Petesetá. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻokú Ne fakafofongaʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kakaí ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne fakamatalaʻi foki e kau fakamoʻoni kehe na nau fakamoʻoni ki Hono faka-ʻOtuá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 5:1–30

Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata vaivai ʻi he ʻaho Sāpaté pea mo akoʻi fekauʻaki mo Hono vā fetuʻutaki mo e Tamaí

ʻĪmisi
broken pot

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e kongokoknga ʻo ha hina pe peleti mafahifahi (pe te ke lava ʻo tā ha fakatātā ʻo ha peleti mafahifahi ʻi he palakipoé)

Kole ki he kau akó ke hiki honau nimá kapau kuo nau ʻosi maumauʻi ha meʻa mamafa pe mahuʻinga. Fakamatalaʻi ange ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku tau mahuʻinga lahi. Neongo iá, koeʻuhí ko ʻetau ngaahi filí pe ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻe ʻi ai ha taimi te tau ongoʻi mamahi ai pe hangē ʻoku siʻi hotau mahuʻingá.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ala ongoʻi mamahi fakalaumālie, fakatuʻasino pea fakaeloto ai ha taha? (Hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha moʻoni ʻi heʻenau ako e Sione 5:1–9 ʻe lava ke tokoni ke fakafiemālieʻi kitautolu mo ʻomi ha ʻamanaki lelei ʻi heʻetau ongoʻi mafasiá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 5:1 ʻaki hono fakamatalaʻi ange hili e malanga ʻa Sīsū ʻi Kālelí, naʻá Ne fononga ki Selusalema ke fai ha kātoanga ʻo e kau Siú, mahalo ko e kātoanga ʻo e Lakaatú. Lolotonga ʻEne ʻi Selusalemá, naʻá Ne ʻalu ki ha anovai ofi ki he temipalé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 5:2–4. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi pe ko hai naʻe fakatahataha takatakai ʻi he anovaí.

  • Ko e kakai fēfē naʻe fakatahataha mai ki he anovai ʻo Petesetá? (Fakamahinoʻi ange ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi foʻi lea mahaki tokolahi, kui, pipiki, mo e maté [veesi 3] ʻa e kakai naʻe puke, vaivai, pe faingataʻaʻia fakaesino ʻi ha founga pē.)

  • Ko e hā naʻe tatali ki ai ʻa e kakai faingataʻaʻia ko ʻení? (Fakamatalaʻi ange mahalo naʻe ʻi ai ha vaitupu naʻe tafe ki he anovaí ʻo ne fakatupu ʻa e fukahi vaí ke ngaueue, ʻa ia naʻe maʻu ai ha fakafiemālie ki he mamahi ʻo e kakaí ni [vakai, Bible Dictionary in the LDS English version of the Bible, “Bethesda”].)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Bruce R.McConkie

“ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻi ai ha faʻahinga ivi fakamoʻui ʻi he anovai ʻo Petesetá. Ka ko ha foʻi talatupuʻa ʻataʻatā pē ʻa e faʻahinga fakakaukau ko ia naʻe ʻalu hifo ha ʻāngelo ʻo ueʻi ʻa e ngaahi vaí, koeʻuhí ʻe fakamoʻui ʻa e tokotaha ʻe fuofua hū ki ai hili iá. ʻOku ʻikai hoko ʻa e mana ʻo e fakamoʻuí ʻi he faʻahinga founga pehē” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:188).

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Makongikī fekauʻaki mo e tui naʻe ʻai ʻe he ʻāngeló ʻa e vaí ke fakamoʻui ʻa e fuofua tokotaha ʻe hifo ki aí?

  • ʻOkú ke pehē naʻe fēfē ʻa e meʻa ne hoko ʻi he anovaí, ʻi he ʻamanaki ʻa ha fuʻu kakai tokolahi ke fakamoʻui kinautolu ʻi he fuofua hifo ki aí?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi hono lau leʻolahi mei he Sione 5:5–7. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tokotaha ne mamata e Fakamoʻuí naʻe tokoto ʻi he veʻe anovaí.

ʻĪmisi
Christ Healing the Sick at Bethesda

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko hono Fakamoʻui ʻe [Kalaisi] ʻa e Mahakí ʻi Petesetá (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 42; vakai foki LDS.org).

  • ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe he ngaahi vēsí ni ʻa e tangata naʻe mamata ki ai e Fakamoʻuí?

Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Sione 5:8–9, ʻo kumi e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he tangatá. Kole ange ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú. Fakaafeʻi kinautolu ke fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea “kuo moʻui ʻa e tangatá” (veesi 9).

Hiki e foʻi lea Petesetá ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ʻe lava pē ke liliu ʻa e foʻi lea Petesetá ko e “fale ʻo e ʻaloʻofa” (Bible Dictionary in the LDS English version of the Bible, “Bethseda”). Hiki ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e Petesetá ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ko e ʻaloʻofá ko e manavaʻofa pe angaʻofa. Ko e ngāue maʻongoʻonga taha ʻo e ʻaloʻofá kuo fakahokó ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā naʻe feʻunga ai ʻa e hingoa Petesetá ki he feituʻu ko ʻení, tautefito ki he hili hono fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tangatá ni?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tau tatau kotoa ai mo e tangata ko ʻeni ʻi he veʻe anovai ʻo Petesetá?

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei hono fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tangatá ni? (Neongo mahalo ʻe kehekehe hono fakamatalaʻi ʻe he kau akó, fakapapauʻi ke fakamamafaʻi ange ʻe lava ke tau moʻui ʻi he mālohi mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Melili J. Patemani naʻá ne ʻomi e fakakaukaú ni lolotonga ʻene hoko ko e Pīsope Pulé. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he ngaahi founga ʻe lava ke ʻai ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau moʻuí:

ʻĪmisi
Elder Merrill J. Bateman

“Hangē pē ko e fie maʻu ʻe he tangata pipiki ʻi he Anovai Petesetá ha taha ʻoku mālohi angé ke fakamoʻui iá (vakai, Sione 5:1–9), ʻoku pehē ʻetau fakafalala ki he ngaahi mana ʻo e fakalelei ʻa Kalaisí kapau ʻe moʻui ai hotau laumālié mei he mamahí, mo e angahalá. … ʻOku fakaleleiʻi ʻa e loto mafasiá pea fetongi ʻe he nongá ʻa e loto hohaʻá mo e loto mamahí, ʻo fakafou ʻia Kalaisi” (“The Power to Heal from Within,” Ensign, May 1995, 13).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakamoʻui ai kitautolu ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí? (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻe lava ke fakamoʻui kitautolu ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui ka hokó.)

  • Ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá mo e fakamoʻuí ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ha taimi kuo nau fakamoʻoniʻi ai pe ongoʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻe he mālohi, ʻaloʻofa, pe manavaʻofa ʻa Sīsū Kalaisí pe ko ha taha kehe ne ongoʻi mamahi, ʻo tatau ai pē pe fakalaumālie, fakatuʻasino, pe fakaeloto. Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻaloʻofa mo manavaʻofa ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí …

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he founga te nau fakakakato ai e fakamatala ko ʻení. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi talí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 5:10–16 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe toki maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tangatá kimui ange ʻi he temipalé pea faleʻi ia ke “ʻoua naʻa toe faiangahala” (Sione 5:14). ʻI he taimi naʻe toki ʻilo ai ʻe he kau taki ʻo e kau Siú naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e tangatá ʻi he ʻaho Sāpaté, ne nau fakatangaʻi mo feinga ke tāmateʻi ʻa e Fakamoʻuí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 5:17–18. Kole ki he kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi ha ʻuhinga ʻe taha naʻe ʻita ai ʻa e kau taki faka-Siú ʻia Sīsuú.

Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí e kau taki faka-Siú ʻo hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he veesi 17, naʻá Ne fakahoko e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hono fakamoʻui ʻa e tangatá. Naʻe akoʻi leva ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo Hono vā fetuʻutaki ki he Tamaí.

  • Fakatatau ki he veesi 18, ko e hā e ʻuhinga ʻe taha naʻe ʻita ai ʻa e kau taki faka-Siú ʻia Sīsuú? (Naʻa nau tui naʻe halaia ʻa Sīsū ʻi he fie-ʻOtuá koeʻuhí ko ʻEne pehē ko e ʻOtuá ʻa ʻEne Tamaí pea pehē ai ʻoku tuʻunga tatau mo e ʻOtuá.)

Hiki e fehuʻi ko ʻení he palakipoé: Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki Hono vā fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní? Vahevahe tautau toko ua ʻa e kau akó. Fakaafeʻi e hoa takitaha ke lau leʻolahi fakataha e Sione 5:19–22, 26–27, 30. Fakaafeʻi kinautolu ke kumi e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa naʻa nau maʻú. Fakamatalaʻi fakanounou ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻí ʻaki hono hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku fakafofongaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Tamai Hēvaní pea mo feinga ke talangofua ki Hono finangaló ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú Ne faí. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fai ʻa e meʻa tatau.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻoku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha fakafofonga haohaoa ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú Ne faí?

Sione 5:31–47

Naʻe akonaki ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kau fakamoʻoni tokolahi ne nau fakamoʻoniʻi ʻa Hono faka-ʻOtuá

ʻOmi ki he kalasí ha foʻi nati fō siʻi ʻoku kei maʻu hono ngeʻesí (ʻe sai pē foki ha foʻi piini). Puke ʻa e foʻi natí ke ʻoua naʻa lava ʻa e kau akó ʻo sio ki ai. Fakamatalaʻi ange ʻokú ke puke ha meʻa ʻoku teʻeki ke mamata ai e mata ʻo e tangatá. Kole ki he kau akó ke hiki honau nimá kapau ʻoku nau tui kiate koe. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻoku veiveiua pe ʻoku moʻoni ʻeni ke fili ha niʻihi ʻo e kau akó ke sio ki he meʻa ko iá. Fakaʻaliʻali ki he kau ako ko ʻení e meʻa ko iá, pea fakaafeʻi kinautolu ke fakahā ki he kalasí pe ʻoku ke tala ʻa e moʻoní.

  • ʻOku fakamālohia fēfē e moʻoni ʻo ha faʻahinga meʻa ʻi he lahi hake ʻi he toko tahá ʻa e fakamoʻoní?

Fakaʻaliʻali ki he kalasí e foʻi natí, pea fakamatalaʻi ange e founga kuo teʻeki ke mamata ai e mata ʻo e tangatá ʻi he kakano ʻo e foʻi natí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 5:31. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki Heʻene fakamoʻoni ki Hono vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e veesi 31 mo e 32: “[Kapau te u fakamoʻoni pē kiate au, ʻoku moʻoni ʻeku fakamoʻoní. He ʻoku ʻikai te u toko taha pē]” (Joseph Smith Translation, John 5:32–33). Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Siú ne nau maʻu mo ha kau fakamoʻoni makehe mei Haʻaná.

Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: Sione 5:32–35; Sione 5:36; Sione 5:37–38; Sione 5:39; Sione 5:45–47. Vahe e fakamoʻoni fakafolofola takitaha ki ha tokotaha ako ʻe taha pe lahi ange. Kole ange ke nau lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea kumi ki ha kau fakamoʻoni kehe fekauʻaki mo e faka-ʻOtua ʻa Sīsuú. Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻai ha lisi ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení ʻaki hono fakaafeʻi kinautolu ke hiki e meʻa ʻoku nau maʻú he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e fakamoʻoni fakafolofola kuo vahe angé.

Fakamatalaʻi ange neongo e lahi ʻo e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe ʻikai tui ʻa e kau taki faka-Siú ki he faka-ʻOtua ʻa Sīsuú. Fakamahinoʻi ange ʻi he lea ko ia ʻa Sīsū ʻi he veesi 39 ki he folofolá naʻá Ne pehē, “Koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá.”

  • Ko e hā ʻa e tui hala naʻe fakamahinoʻi ʻe Sīsū ki he kau Siú? (Fakamatalaʻi ange naʻe tui ʻa e kau Siu tokolahi ʻi he kuonga ʻo Sīsuú ʻe lava ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi hono ako pē ʻo e folofolá. Ne ʻikai ke mahino kiate kinautolu ko e taumuʻa ʻo e folofolá ke tataki kinautolu kia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne pehē, ko hono moʻoní, “ʻOku mou pehē ʻoku mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, kae fekumi ʻi he folofolá, he ʻoku nau fakamoʻoni kiate au.”)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 5:40. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ke fai ʻe he kau Siú ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

  • Neongo naʻe ako ʻe he kau Siú ʻa e folofolá, ko e hā ne nau fakafisi ke fai naʻá ne mei tokoniʻi kinautolu ke taau ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá?

  • Fakatatau ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 39 mo e 40, ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá? (Tokoniʻi e kau akó ke ʻilo ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Te tau toki lava pē ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he haʻu kia Sīsū Kalaisí. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakamanatu ki he kau akó ʻoku kau ʻi he moʻui taʻengatá ʻa e hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo nofo taʻe ngata mo e kau mēmipa taau hotau fāmilí ʻi Hono ʻaó.

  • ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke haʻu kia Sīsū Kalaisí? (Ko e haʻu kia Kalaisi ke ngāue ʻaki e tui kiate Iá, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, pea talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e haʻu kia Sīsū Kalaisí ki hono maʻu e moʻui taʻengatá?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he kau fakamoʻoni ʻoku lisi ʻi he palakipoé ha taha ke haʻu ki he Fakamoʻuí.

  • Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe ha taha ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻeni kia Sīsū Kalaisí ke ke haʻu kiate Ia?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he meʻa te nau fai ke haʻu kakato ange ai ki he Fakamoʻuí koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoniʻi e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Sione 5.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 5:17–47. “ʻOku kei ngaué ni ʻa ʻeku Tamaí, pea ʻoku ou ngāue foki”

Fakatatau kia ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he kau taki faka-Siú ʻoku lekooti ʻi he Sione 5:17–47 “ʻoku hoko ia ko e malanga kakato taha ʻi he folofolá ʻi he tefito mahuʻinga ʻo e vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 208).

Naʻe akonaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakamatala fakatokāteline ʻi he ʻaho 30 ʻo Sune 1916:

“Naʻe lea mo ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he huafa ʻo e Tamaí; pea fakatatau ki he mālohi, mafai, mo e tuʻunga fakaʻotua naʻe lave ki aí ʻoku tatau ʻEne ngaahi leá mo e ngāué mo e Tamaí” (“The Father and the Son: A Doctrinal Exposition by the First Presidency and the Quorum of the Twelve Apostles,” Ensign, Apr. 2002, 17).

Sione 5:29. Ko e Toetuʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá

Lolotonga e fakalaulauloto ki he Sione 5:29, naʻe maʻu ʻe he Pālofita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻa e meʻa-hā-mai naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76. Naʻe ʻoange ʻe he meʻa-hā-mai ko ʻení kiate kinaua ha mahino lahi ange fekauʻaki mo e Toetuʻú pea mo e palani ʻo e fakamoʻuí (vakai, T&F 76:11–19).

Sione 5:39. “Kumi lahi ʻi he folofolá; … ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú”

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻI he ikuʻangá, ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonu ʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí—tui ʻokú Na moʻui; tui ki he palani ʻo ʻetau Tamaí ki heʻetau moʻui taʻe-faʻamaté mo e moʻui taʻengatá; tui ki he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku lava ai ke fakahoko ʻa e palani ko ʻeni ʻo e fiefiá; tui ki hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo e tui ki he ʻiloʻi ʻko e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá [Ne] fekaú’ (Sione 17:3)” (“Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 34)