Laipelí
Lēsoni 49: Luke 8–9


Lēsoni 49

Luke 8–9

Talateú

Naʻe hokohoko atu ʻa e Fakamoʻuí ke ngāue ʻi Kāleli, ʻi he feituʻu naʻá Ne kikiteʻi ai ʻEne pekiá mo e Toetuʻú. Naʻe fononga ʻa Sīsū ki Selusalema ʻi Heʻene mavahe mei Kālelí, ke fakakakato Hono misiona fakamatelié. Naʻe loto ʻa Sēmisi mo Sione ʻi Samēlia, ke ʻohifo ha afi mei langi ke tutu ha kiʻi kolo Samēlia ne nau faksītuʻaʻi ʻa Sīsū, ka naʻá Ne akoʻi ʻEne kau ākongá naʻá Ne haʻú ke fakamoʻui ʻa e kakaí, kae ʻikai ke fakaʻauha kinautolu. Naʻe akonaki foki ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākonga moʻoní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Luke 8:1–9:56

Ko e fakahoko ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi maná, akoʻi ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi talanoa fakatātaá, pea fononga ki Selusalema

Hiki e ngaahi tūkunga ko ʻení ʻi he palakipoé, pe tohi kinautolu takitaha ʻi ha laʻipepa mavahe. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke lau leʻolahi kinautolu.

  1. Ko e taimi ʻokú ke kole fakalelei ai ki ho tokouá pe tuongaʻané ke tokoni atu ke fakamaʻa e felé, ʻokú ne angakovi ʻo talaatu ke ke fai pē ʻe koe.

  2. Lolotonga hono palani ha ʻekitivitī ʻa e akó, ʻoku fakaangaʻi mo kataʻi ʻe ha kaungā-ako tokosiʻi, ha fakakaukau ʻokú ke vahevahe.

  3. ʻI hoʻo vahevahe e ongoongoleleí mo ha kaungāmeʻá, ʻokú ne tala atu ʻoku ngali kehe e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí.

  • Te ke ongoʻi fēfē ʻi he ngaahi tūkunga takitaha ko ʻení? ʻE fēfē nai hoʻo talí?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Luke 8–9 te ne lava ʻo tataki kinautolu ʻi heʻenau ongoʻi ʻita ʻi he ngaahi tōʻonga pe lea ʻa e niʻihi kehé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala fakanounou ʻo e vahe ʻo Luke 8–9. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku lekooti ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Fakamatalaʻi ange koeʻuhí naʻa nau ako fakaikiiki ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ko ʻení ʻi he ngaahi lēsoni ʻo Mātiu mo Maʻaké, ʻe nofotaha e lēsoni ko ʻení ʻi he Luke 9:51–62.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 9:51, pea kole ki he kalasí ke kumi e potu naʻe fili e Fakamoʻuí ke ʻalu ki aí. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “ke maʻu hake ai ia ki ʻolungá” ki he ofi e Hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí.

  • Ko e fē naʻe fili ʻe he Fakamoʻuí ke ʻalu ki aí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga hono fai maʻu pē ha meʻá ke fai ia ʻi ha founga kuo fakapapauʻi pe taʻe toe veiveiua. Kimuʻa aí, kuo kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻe lavakiʻi, fakamamahiʻi, pea tutuki Ia ʻi Selusalema (vakai, Mātiu 20:17–19; Luke 9:44).

  • Ko e hā ʻoku fakahā ʻe he loto fakapapau ʻa e Fakamoʻuí ke ʻalu ki Selusalema neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻeni fekauʻaki mo Hono ʻulungāngá?

Fakamahinoʻi ange naʻe fakaofi atu ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá ki ha kiʻi kolo Samēlia lolotonga ʻenau fononga ki Selusalemá. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke taufetongi hono lau leʻolahi e Luke 9:52–54, pea kole ki he kalasí ke kumi e tali ʻa e kau Samēliá ʻi heʻenau ʻilo naʻe fie hū ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá ki honau koló.

  • Naʻe fakafeangai fēfē ʻa e kau Samēliá ʻi heʻenau ʻilo naʻe fie hū ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá ki honau koló?

  • Naʻe fēfē e fakafeangai ʻa Sēmisi mo Sione ki he taʻe fakakaumeʻa mo e fakasītuʻaʻi ʻe he kakai Samēliá ʻa e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe tōtuʻa ai e fakafeangai ʻa e kakai he ʻaho ní ki he ngaahi fakamamahi mo e faikovi mei he niʻihi kehé? (Vakai ki he ngaahi tūkunga ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní, pea kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki ha ngaahi founga ʻe tōtuʻa ai e fakafeangai ʻa ha taha ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Luke 9:55–56. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e tali ʻa e Fakamoʻuí kia Sēmisi mo Sioné. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOku ʻikai siʻi te mo ʻilo ʻa e anga ʻo homo lotó” (veesi 55), naʻá Ne fokotuʻu maí naʻe ʻikai fenāpasi ʻa e kole ʻa Sēmisi mo Sioné mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá ka naʻe fenāpasi ange ia mo e laumālie ʻo Sētané, ʻa ia ʻokú ne ueʻi hake ʻa e ʻitá ʻi he loto ʻo e kakaí (vakai, 3 Nīfai 11:29–30).

  • Naʻe kehe fēfē ʻa e tali ʻa e Fakamoʻuí ki hono fakafisingaʻi ia ʻe he kau Samēliá mei he tali ʻa Sēmisi mo Sioné?

  • Ko e hā e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí te ne lava ʻo tataki kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faikoví? (ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau akó, hiki he palakipoé ha moʻoni tatau mo e meʻá ni: ʻOku tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau fili ke tali ki he faikoví ʻi he faʻa kātaki mo e kātaki fuoloá.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakamanatuʻi ʻa e ngaahi tūkungá ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní.

  • Ko e hā e fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko ʻi he fili ke ʻita ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení?

  • Te tau lava fēfē ʻo muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he tūkunga takitaha?

  • Ko e hā nai ha founga ʻe tāpuekina ai kitautolu ʻi heʻetau fili ke tali ki he faikoví ʻi he faʻa kātaki mo e kātaki fuoloá?

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki ha meʻa naʻe hoko ne nau fili ai ke ʻita ʻi ha lea pe tōʻonga ʻa ha taha. Poupouʻi kinautolu ke muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fili ke tali ki he faikoví ʻi he faʻa kātaki mo e kātaki fuoloá.

Luke 9:57–62

Ko e ako ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākonga moʻoní

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí, pea ʻoange ha fanga kiʻi meʻa iiki ʻe 20 ki he 30 (hangē ko e fanga kiʻi kula). Fakahinohinoʻi e tokotaha akó ke lau fakalongolongo ʻa e fanga kiʻi meʻá. Lolotonga ʻene fai iá, kole ki he kalasí ke vakai pe te nau lava ʻo fakahalaʻi ʻa e laú ʻi hono tohoakiʻi e tokanga ʻa e tokotaha akó. Fakapapauʻi ke ke lava ʻo mapuleʻi ʻa e kau akó ʻi heʻenau feinga ke tohoakiʻi e tokanga ʻa e tokotaha akó. Fakahinohinoʻi kinautolu ke nau tangutu pē, pea fakatokanga ange ke ʻoua te nau tolo ha meʻa pe ala ki he tokotaha ako ʻoku laú.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tatau ai e lau ha ngaahi meʻa lolotonga hono tohoakiʻi e tokangá mo e feinga ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí?

Fakamālō ki he tokotaha ako naʻá ne lau ʻa e ngaahi meʻá, pea fakaafeʻi ia ke tangutu ki lalo. ʻI he hokohoko atu ʻa e kau akó ke ako e Luke 9, fakaafeʻi ke nau fakakaukau pe te tau ikunaʻi fēfē ʻa e ngaahi ivi tākiekina te ne tohoakiʻi pe taʻofi kitautolu mei he muimui ki he Fakamoʻuí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 9:57. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe ha tangatá kia Sīsū ʻi Heʻene fononga mo ʻEne kau ākongá ki Selusalemá.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he tangatá ni ki he Fakamoʻuí naʻá ne loto fiemālie ke faí?

Hiki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Ke hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí, …

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 9:58, pea kole ki he kalasí ke kumi e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he tangata naʻe loto ke muimui kiate Iá. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he kupuʻi lea “ʻoku ʻikai ʻi he Foha ʻo e tangatá ha potu ke tokoto ai hono ʻulú” fekauʻaki mo e tōʻonga moʻui ʻa e Fakamoʻuí? (Naʻe fononga maʻu pē ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá. Mahalo naʻe ʻikai fiemālie ʻenau ngāue fakafaifekaú pe faingofua.)

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Luke 9:59–60, ʻo kumi e tali ʻa e tangata hono uá ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke muimui kiate Iá.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ke fai ʻe he tangatá ni kimuʻa pea muimui ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā nai ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he foʻi lea tomuʻa (veesi 59) kau ki he tangatá ni?

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai fakahaaʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku hala ke tēngihia ha mate ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa ai pe fakahaaʻi ʻetau fakaʻapaʻapá ʻi ha meʻafakaʻeiki (vakai, T&F 42:45). Ka, naʻá Ne akoʻi ki he tangatá ni ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he tali ʻa e Fakamoʻuí ʻoku lekooti ʻi he veesi 60 kau ki he ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe ha ākonga moʻoní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 9:61–62. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he tangata hono tolú ke ne fai kimuʻa pea muimui ʻi he Fakamoʻuí.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ke fai ʻe he tangatá ni kimuʻa pea muimui ki he Fakamoʻuí?

  • Naʻe fēfē e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he tangatá ni?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā ʻo ʻetau piki ki he palaú pea ʻoua ʻe toe sio ki muí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitaá:

ʻĪmisi
President Howard W. Hunter

“Ke keli ha ʻotu [pe luo] hangatonu, ʻoku fie maʻu ke tukutaha e tokanga ʻa e tangata palaú ki ha meʻa pau ʻi muʻa ʻiate ia. ʻOkú ne ʻai ia ke nofo maʻu ʻi he hala moʻoní. Ka neongo ia, kapau ʻe ʻohovale peá ne sio ki mui ke sio ki he hala kuó ne fononga mai aí, ʻe lahi ange hono ngaahi faingamālie ke hē mei he halá. Ko hono olá ʻoku pikopiko mo tungotunga ʻa e ngaahi luó. … Kapau ʻoku he ʻikai tukutaha hotau iví ki mui kae ki muʻa ʻiate kitautolu—ki he moʻui taʻengatá mo e fiefia ʻo e fakamoʻuí—ko e moʻoni te tau maʻu ia” (“Am I a ‘Living’ Member?” Ensign, May 1987, 17).

  • Ko e hā e founga ʻoku tatau ai e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ko ʻetau piki ki ha palaú pea ʻikai sio ki muí?

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e Fakamoʻuí ko ha sīpinga ʻo e meʻa naʻá Ne akoʻi ʻoku hā ʻi he veesi 62? (“Naʻá ne fakahangatonu hono fofongá ke ʻalu ki Selusalema” [Luke 9:51] ke fakakakato ʻa e misiona kuo tuku kiate Ia ʻe he Tamai Hēvaní, pea naʻe ʻikai ke Ne sio ki mui.)

Vakai ki he fakamatala taʻekakato ʻi he palakipoé.

  • Fakatefito ʻi he meʻa kuo tau ako mei he Luke 9:57–62, te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ha foʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e meʻa ʻokú Ne fie maʻu mei Heʻene kau ākongá? (Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe. Hili ʻenau talí, fakakakato e fakamatala he palakipoé ke ne fakahaaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ha faʻahinga meʻa ke muʻomuʻa ʻi he muimui ʻiate Iá, kae lava ke tau hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi.)

  • Ko e hā ʻoku tau faʻa fakamuʻomuʻa ai ha ngaahi meʻa kehe ʻi hotau ngaahi fatongia ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“ʻOku maʻu ʻe Sētane ha meʻangāue mālohi ke fakaʻaongaʻi ʻi he kakai leleí. Ko hono tohoakiʻi e tokangá. Te ne ʻai ke fakafonu ʻe he kakai leleí ʻenau moʻuí ʻaki e ‘ngaahi meʻa leleí’ koeʻuhí kae ʻikai ha feituʻu ki he ngaahi meʻa mahuʻingá” (“First Things First,” Ensign, May 2001, 7).

Ke tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa te ne lava ʻo taʻofi kinautolu mei he muimui kakato ʻia Sīsū Kalaisí, tā ‘a e saati ko ʻení he palakipoé pea kole ki he kau akó ke hiki ia ki heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

Ko e ngaahi fatongia ʻo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi

Ngaahi meʻa mahuʻinga kehé

Vahevahe e kau akó ke nau tauhoa. Kole ange ke nau ngāue fakataha mo honau hoá ke hiki ʻi he sātí ʻa e ngaahi fatongia ʻo ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi (ʻa ia ʻe ala kau ai ʻa e faitotonú, tokoniʻi e niʻihi kehé, vahevahe e ongoongoleleí, fai e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, mo hono ʻohake ha fāmili). Kole ki he kau akó he hiki ʻi he fatongia takitaha ʻi honau sātí, ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻe ala fakamuʻomuʻa ʻe ha taha ʻi he fatongia ko iá.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke lipooti e meʻa naʻa nau hikí.

Poupouʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi sīpinga lelei ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki hono ʻeke ange:

  • Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki he fili ʻa ha taha ke tuku ki he tafaʻakí ha ngaahi taumuʻa kehe pe ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa kae lava ke muimui ki he Fakamoʻuí?

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he meʻa te nau lava ʻo fakaʻatā ke fakamuʻomuʻa ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí. Fakaafeʻi kinautolu ke hiki ha taumuʻa ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá ki he meʻa te nau fai ke fakamuʻomuʻa ange ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.

Mahalo te ke fie fakaʻosi e lēsoní ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke hivaʻi e himi “ʻEiki, Te u Muimui Atu” (Ngaahi Himí, fika 127) pe ko ha himi ʻe taha fekauʻaki mo e muimui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Luke 8:1–3. Naʻe tokoni mo tauhi ʻa e kau fafine faivelengá ki he Fakamoʻuí

Naʻe lekooti ʻe Luke ʻi he fononga ko ia ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Kau ʻAposetoló ʻi Kālelí, ʻo akoʻi ʻi he “kolo mo e potu kakai kotoa pē” ʻo e feituʻú (Luke 8:1), naʻe fononga foki ha kakai fefine tokolahi mo Ia. Ko e niʻihi ʻo e kau fafine ko ʻení kuo fakamoʻui kinautolu mei he ngaahi palopalema kehekehe; mahalo ko ha niʻihi ko e ngaahi uaifi ʻo e Kau ʻAposetoló. Naʻe hokohoko atu pē ha tokolahi ʻo e kau fafine tatau pē ko ʻení ke muimui ʻia Sīsū ʻo aʻu ki Heʻene pekiá mo e Toetuʻú (vakai, Luke 23:27, 49; 24:10; Sione 20:11–18).

Naʻe fakamamafaʻi ʻe he fakamatala ʻa Luke ki he kau fafine ne fononga holo mo Sīsuú ʻa e tokanga ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai kotoa pē, kau ai ʻa e kakai fefine—naʻe faʻa taʻe tokangaʻi ʻi he sosaieti faka-Siu ʻo e senituli ʻuluakí. Naʻe tokoni e kau fafine ko ʻení kia Sīsū mo ʻEne kau tamaioʻeikí kuo filí, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú.

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻa e tokanga ʻa e Fakamoʻuí ki he houʻeiki fafine kotoa pē pea kole ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi hotau kuongá ni ke tuʻu fakataha mo e kau Takí ʻi hono paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí:

“ʻOku pau ʻoku fakafiemālie kiate kimoutolu siʻi ngaahi tuofāfine ʻofeina ʻo Hono Siasí ke manatu naʻe fakahaaʻi ʻe he Sīsū tatau pē ko ʻení, ko hotau Fakamoʻui ʻi he Fakaleleí, ʻa ʻEne ʻofa mo e tokanga ki he kakai fefine ʻi Hono kuongá. Naʻá Ne fiefia hono fakafeʻao e kakai fefiné pea maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ofi ʻiate kinautolu. …

“ʻOku ʻi ai nai ha ʻuhinga ke fakakaukau ʻoku siʻisiʻi ʻEne tokanga mai ki he houʻeiki fafine ʻo e ʻahó ni? …

“Hangē pē ko e fie maʻu ʻe hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí e houʻeiki fafine ʻi Hono kuongá ko ha nima fakafiemālie, telinga fanongo, loto tui, sio angaʻofa, lea fakalotolahi, līʻoa—naʻa mo e taimi ʻo hono fakaʻalumá, mamahí, mo e maté—ʻoku pehē pē ʻemau fie maʻu, ki Heʻene kau tamaioʻeiki ʻi he Siasí fakakātoa, ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí, ke tuʻu mo kimautolu pea maʻamautolu ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e taʻau ʻo e kovi ʻoku tuʻunuku mai ke folo hifo kitautolú. Kuo pau ke tau tuʻu fakataha ʻi he faivelenga mo tuʻu maʻu ʻi he tuí ʻi hono fakafepakiʻi e kakai tokolahi ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau tataú. ʻOku hangē kiate au ʻoku fie maʻu lahi ke fakatahatahaʻi mai e kakai fefine ʻo e Siasí ke nau tuʻu fakataha mo tokoniʻi e kau Takí ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e taʻau ʻo e kovi ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú pea ʻi hono paotoloaki e ngāue ʻa hotau Fakamoʻuí” (“To the Women of the Church,” Ensign, Nov. 1992, 95–96).

Luke 9:54. Ko e afi mei langi ke tutu ʻa e kau Samēliá

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi fakaʻuhinga ne malava ʻi he kole ʻa Sēmisi mo Sione ke maʻu ʻa e mālohi ke ʻohifo e afi mei he langí ke tutu ʻa e kau Samēliá:

“Naʻe ʻiloʻi ʻe [Sēmisi mo Sione] kuo ʻohifo ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí—ko e Sīsū tatau pē ne na tuʻu ʻi hono ʻaó—ha afi mei he langí ʻi he lea ʻa ʻIlaisiaá ke tutu e ngaahi fili ʻo e palōfita fakakuongamuʻa ko iá. (2 Ngaahi Tuʻi 1.) Naʻá na ʻiloʻi foki ʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtua tatau pē ʻa e kau faiangahalá ʻaki ʻa e afi ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí. (Malakai 4:1.) Ko e meʻa ne teʻeki ke na akó, ʻi he ngaahi tūkunga ne ʻi ai hona kuongá ʻi he taimi ko iá … , naʻe pau ke ʻalu atu ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he manavaʻofa, faʻa kātaki, faʻa fakamolemole, mo e kātaki fuoloa. …

“… Neongo naʻe ʻikai ke na ʻilo hono tupuʻangá, ka naʻe tākiekina heni ʻa Sēmisi mo Sione ʻi heʻena fokotuʻú ʻe ha laumālie mei lalo kae ʻikai ko ha Laumālie mei he langí” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:440).

Luke 9:54–56. Ko e fili ke tali ki he faikoví ʻi he faʻa kātaki mo e kātaki fuoloa

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá te tau lava ʻo fili ke ʻoua te tau ʻita ʻi he ngaahi lea mo e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé:

“ʻOku holoki ʻetau tauʻatāina ke fili ki he totonú ʻi he tui ko ia ʻe lava ʻe ha taha pe ko ha meʻa ʻo ʻai ke tau ongoʻi mamahi, ʻita, loto mamahi, pe tauteá pea liliu kitautolu ki ha ngaahi meʻa ke ngāueʻi. Neongo ia, ʻi heʻetau hoko ko e kau fakafofongá, ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke ngāue mo fili ʻa e founga te tau tali ʻaki ki ha tūkunga fakatupu ʻita pe fakamamahi. …

“Ko e Fakamoʻuí ʻa e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo e founga ʻoku totonu ke tau tali ʻaki e ngaahi meʻa pe tūkunga ʻe malava ke fakamamahí” (“And Nothing Shall Offend Them,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 90).

Luke 9:60. “Tuku ke tanu ʻe he maté honau maté”

Ki ha fakakaukau ki he tali ʻa e Fakamoʻuí ki he tangata naʻe fie maʻu ke ʻuluaki tanu ʻene tamaí kimuʻa pea muimui ʻia Kalaisí, vakai ki he fakamatala ki he Luke 9:59–60 ʻi he New Testament Student Manual ([Church Educational System manual, 2014], 158).

Luke 9:62. Ko e muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea ʻoua ʻe toe sio ki muí

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻoku ʻuhinga ʻa e tuʻunga fakaākongá ke molomolo muivaʻe kakato ʻi he Fakamoʻuí:

“Ko kinautolu kuo nau ʻosi ʻalu hifo ki he vai ʻo e papitaisó mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kuo nau ʻosi fokotuʻu honau vaʻé ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá pea kuo nau liliu ke molomolomui-vaʻe maʻu pē mo faivelenga ʻi hotau Fakamoʻuí” (“Kau Māʻoniʻoni ʻi he Taimi kotoa Pē,” Ensign or Liahona, Sepitema 2013, 5).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻEtuate Tupe ʻo e Kau Fitungofulú naʻe ʻomi ʻe Sīsū ha sīpinga ʻo ʻene ʻuhinga ke tau piki ki he palaú pea ʻikai sio ki muí:

“Naʻe ʻafioʻi lelei ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e hala te Ne foua ki Ketesemani mo Kolokotá he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e kamataʻangá ki he ngataʻangá, ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, ʻʻOku ʻikai ha taha kuo ʻai hono nimá ki he huo tohó, kae sio ki mui, ʻe ʻaonga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ (Luke 9:62). ʻI he ʻafio mai ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻa e meʻa kuo tau faí pe ko e feituʻu kuo tau ʻi aí ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa e feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí” (“Sio Ki Muʻa pea Tui,” Ensign or Liahona, Nōvema 2013, 17).