Laipelí
Lēsoni 127: 1 Tesalonika 1–2


Lēsoni 127

1 Tesalonika 1–2

Talateú

Naʻe tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká hili hono ʻilo ne nau faivelenga ki he ongoongoleleí lolotonga e fakatangá. Naʻá ne fakamālōʻia kinautolu ʻi heʻenau faivelengá mo e loto fiemālie ke akoʻi e ongoongoleleí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula e ʻuhinga naʻá ne malanga ai ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Tesalonika 1

ʻOku fakamālōʻia ʻe Paula e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ʻi heʻenau faivelenga ʻi he faingataʻá

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi aʻusia lelei kuo nau maʻu lolotonga e feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi, mahalo te tau aʻusia ʻi heʻetau feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako e 1 Tesalonika 1–2 ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau feinga ke vahevahe e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ke ʻiloʻi ʻa Tesalonika ʻi he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá,” ʻoku ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo kau ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká:

Ko e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ko ha niʻihi ia ʻo e kau fuofua ʻIulope ne papi ului ki he Siasí. Naʻe fuofua malanga ʻa Paula, Sailosi, mo Tīmote ki ai lolotonga e fononga fakafaifekau hono ua ʻa Paulá ka naʻe tuli kinautolu mei he koló ʻe ha niʻihi ʻo e kau taki faka-Siú (vakai, Ngāue 17:5–15). Ne hoko atu hono fakatangaʻi e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ʻo aʻu pē ki he taimi ne ʻosi mavahe ai ʻa Paula mo hono ngaahi hoa ngāué. Naʻe fai ʻe Paula kimui ange ʻene tohi ki he Kāingalotú ke poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fehangahangai mo e fakatangá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 1:2–4. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga ne fiefia ai ʻa Paula ʻi he Kāingalotu ʻi Tesaloniká.

  • Ko e hā naʻe fiefia ai ʻa Paula ʻi he Kāingalotu ʻi Tesaloniká?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 1:5–6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe malanga ʻaki ʻe Paula ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ʻi Tesaloniká lolotonga ʻene ʻaʻahi kimuʻá.

  • Fakatatau ki he veesi 5, ko e hā e founga naʻe malanga ʻaki ʻe Paula e ongoongoleleí ki he kakai ʻi Tesaloniká? (ʻAki e folofola mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: Fakaafeʻi e kalasí ke fakafanongo ki he meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai e folofola mo e mālohi ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Elder Bruce R.McConkie

“ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe ua ʻi he ongoongolelei moʻoní: Ko e Folofolá, mo e Mālohí. ʻE lava ʻe ha taha pē ʻo maʻu e folofolá; ʻoku maʻu fakamāmani lahi e ngaahi tohi kuo hiki aí. Ka kuo pau ke maʻu ʻa e mālohí mei he ʻOtuá; kuo pau ke ʻoatu ia kiate kinautolu ʻoku tauhi ʻa e fonó ʻo fakatatau ki Hono finangalo ʻo malava ai ke nau maʻu iá.

“Ko e folofola ʻo e ongoongoleleí ʻa e fakamatala kuo lea ʻaki pe tohi e meʻa kuo pau ke fai ʻe he tangatá ke fakamoʻui kinautolú. …

“Ka ʻoku toki hoko pē ʻa e fakamoʻui moʻoní ʻi he taimi ʻoku maʻu mo fakaʻaongaʻi ai e mālohi ʻo e ʻOtuá; pea ko e mālohi ko ʻení ko e mālohi ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:42–43).

  • Fakatatau kia ʻEletā Makongikī, ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai e folofola ʻo e ongoongoleleí? ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e mālohi ʻo e ongoongoleleí?

  • Fakatatau ki he veesi 6, ko e hā naʻe fai ʻe he kakai Tesaloniká hili hono akoʻi kiate kinautolu e ongoongoleleí ʻaki e folofola mo e mālohi ʻo e ʻOtuá? (Naʻa nau hoko ko e kau muimui ʻo e ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí.)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he veesi 5–6 ko ha tefitoʻi moʻoni? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki e folofola mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, te tau lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau hoko ko e kau muimui ʻo e ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke teuteuʻi kitautolu ke akoʻi e ongoongoleleí ʻaki e folofola mo e mālohi ʻo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 1:7–9. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ha toe meʻa kehe naʻe fai ʻe he Kāingalotu ʻi Tesaloniká hili ʻenau maʻu ʻa e ongoongoleleí.

  • Ko e hā mo ha toe meʻa kehe naʻe fai ʻe he Kāingalotu ʻi Tesaloniká hili ʻenau maʻu ʻa e ongoongoleleí? Naʻe kaunga fēfē ʻenau sīpingá ki he kakai kehe ne tui ʻa ia ne nau feohí?

  • Ko e hā ʻa e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻetau sīpingá.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau ʻakó ʻa e moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“Ko e founga lelei taha ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻoku fakafou ia he faʻifaʻitakiʻangá. Kapau te tau moʻui ʻo fakatatau mo ʻetau tui fakalotú, ʻe fakatokangaʻi ia ʻe he kakaí. Kapau ʻoku malama mei heʻetau moʻuí ʻa e fofonga ʻo Sīsū Kalaisí [vakai, ʻAlamā 5:14], kapau ʻoku tau moʻui fiefia mo nofo melino ʻi he māmaní, ʻe fie ʻilo leva e kakaí ki hono ʻuhingá. Ko e taha ʻo e ngaahi malanga maʻongoʻonga taha kuo fai kau ki he ngāue fakafaifekaú ko e foʻi fakakaukau mahinongofua ko ʻeni naʻe lea ʻaki ʻe Sangato Falanisisi ʻo ʻĀsisí: ‘Malanga ʻaki e ongoongoleleí he taimi kotoa pē, pea ka ʻaonga, fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea’ [ʻi he William Fay mo Linda Evans Shepherd, Share Jesus without Fear (1999), 22]” (”Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,“ Ensign pe Liahona, Mē 2011, 77).

  • Ko e hā ha founga ʻe lava ʻo hoko ai ha sīpinga ko ha founga lelei ange ke vahevahe ʻaki e ongoongoleleí ʻi he fakamatala pē kau ki he ongoongoleleí?

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe ha sīpinga ʻa ha taha ke ke tali e ongoongoleleí pe moʻui kakato ange ʻaki e ongoongoleleí?

1 Tesalonika 2

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula e founga naʻá ne tokoniʻi ai mo hono ngaahi hoá ʻa e kakai ʻi Tesaloniká

Fakamatalaʻi ange naʻe hili hono fakamālōʻia ʻe Paula e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ʻi heʻenau sīpinga angatonú, naʻá ne fakamanatu ange ʻa ʻene ʻofa kiate, mo e sīpinga naʻá ne tā ʻi heʻene malangaʻi kimuʻa e ongoongoleleí kiate kinautolú.

Hiki e fakamoʻoni fakafolofola mo e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

1 Tesalonika 2:1–13

  • Ko e hā ha ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e sīpinga māʻoniʻoni naʻe tā ʻe Paula mo hono ngaahi hoá ki he kakai Tesaloniká?

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e 1 Tesalonika 2:1–13 kae muimui ki ai e kalasí. Pe, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke fekumi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻi ha ngaahi kulupu iiki, tauhoa, pe fakafoʻituitui kae ʻikai fakaafeʻi e kau akó ke lau leʻolahí. Kole ki he kau akó ke kumi ha ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e sīpinga māʻoniʻoni ne tā ʻe Paula mo hono ngaahi hoá ki he kakai Tesaloniká. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke haʻu ki he palakipoé ʻo hiki ha foʻi lea ʻe taha pe ua pe ngaahi kupuʻi lea naʻa nau ʻiloʻi. Kole ange ke nau fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke tataki ai ʻe he ngaahi lea pe kupuʻi ko iá ʻetau feinga ke tā ha sīpinga māʻoniʻoni ki he niʻihi kehé.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 1 Tesalonika 2:14–18 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe pehē ʻe Paula naʻe fakatangaʻi e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ʻi heʻenau tali e ongoongoleleí. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú naʻá ne feinga ke toe ʻaʻahi ange kiate kinautolu ka naʻe “taʻofi” ia ʻe he filí (veesi 18).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 2:19–20. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ko ʻene “ʻamanaki leleí, pe fiefiá, pe … [nēkeneká]” (veesi 19).

  • Ko e hā naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ko ʻene “ʻamanaki leleí, pe fiefiá, pe … [nēkeneká]”?

  • Ko e hā nai ha founga ʻe hoʻata mai ai ʻi he ʻamanaki lelei, fiefia, mo e nēkeneka ʻa Paulá ʻa e ʻamanaki lelei, fiefia, mo e nēkeneka ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻiloʻi he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he founga te nau lava ai ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he lea kau ki aí mo hono tā ha sīpinga angatonu fakatouʻosí. Fakaafeʻi foki kinautolu ke ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku nau maʻú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Tesalonika 1:1, 3. “ʻOtua ko ʻetau Tamaí, mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí”

Naʻe faʻa kamata ʻe Paula ʻene ngaahi tohí ʻaki hono fakahaaʻi e ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí fakatouʻosi, ʻo fakapapauʻi ʻa e tokāteline ko ia ʻoku sino mavahevahe ʻa e Tamaí mo e ʻAló.

1 Tesalonika 1:4. Ko “homou fili ʻe he ʻOtuá”

ʻOku ʻuhinga e foʻi lea fili ʻi he 1 Tesalonika 1:4 ki hono fili ʻe he ʻEikí ʻo fakatatau ki he moʻui taau ʻi he maama fakalaumālié ke lau fakataha mo Hono kakai ʻo e fuakavá. “ʻOku foaki ki he kakai [kuo filí] ha ngaahi tāpuaki mo e fatongia makehe koeʻuhí ke nau lava ʻo tāpuakiʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Filí,” scriptures.lds.org).

1 Tesalonika 1:6–9. “Ne mou hoko ai ko e kau fakaʻilonga ki he kakai tui kotoa pē”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ʻuhinga naʻe fiefia ai ʻa Paula ʻi he Kāingalotu ʻi Tesaloniká:

“Naʻe fiefia ʻa Paula ʻi he foʻi moʻoni ko ia ko e meʻa naʻá ne fakahā ki he kakai Tesaloniká naʻe ʻikai ko ha ngaahi lea taʻeʻuhinga kiate kinautolu, he naʻa nau fakafanongo mo tokanga lahi, pea naʻe ʻomi ʻe he meʻa naʻe akoʻi kiate kinautolú ha holi lahi ki he māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí. … Naʻe fiefia ʻa Paula naʻe maʻu ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he nēkeneka mo e fiefia pehē, neongo e ngaahi faingataʻa lahi. Ko hono fakaʻosí, naʻá ne fakatokangaʻi e meʻa ne pau ko e tumutumu ʻo ʻenau lavameʻá—ne nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakalaumālie ki honau kaungāʻapí kotoa pea naʻe ʻalu atu meiate kinautolu e folofola ʻa e ʻEikí ki he niʻihi kehe he feituʻu kotoa pē, ʻo ope atu ʻi honau ngaahi feituʻú. Naʻe fakamālō ʻa Paula kiate kinautolu ʻi heʻene fakahaaʻi ange ko e fē pē ha feituʻu ne fononga ai, ne fakamatala ange ʻe he kakaí ʻo kau ki heʻenau ngaahi ngāue lelei fakaofó mo e tui ki he ʻOtuá” (“There Am I in the Midst of Them,” Ensign, May 1976, 56–57).