Laipelí
Lēsoni 48: Luke 7:18–50


Lēsoni 48

Luke 7:18–50

Talateú

Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Sīsū ʻa Sione Papitaiso mo fakamoʻoni naʻe teuteu ʻe Sione ʻa e halá ki Heʻene ngāue fakafaifekaú. Lolotonga e maʻu meʻatokoni ʻa Sīsū mo Saimone ko e tangata Fālesí, naʻe fakahaaʻi ʻe ha fefine loto fakatomala ʻene tuí mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Luke 7:18–35

Ko e fakahīkihikiʻi ʻe Sīsū ʻa Sione Papitaiso mo fakamoʻoni ki he misiona ʻo Sioné

Fakaafeʻi e kau akó ke ngāue tautau toko ua, pea ʻoange ki he hoa takitaha ha laʻipepa. Kole ki he ngaahi hoá ke hiki mei he manatú ha ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo Sione Papitaiso ʻi he lahi taha te nau lavá ʻi ha miniti ʻe taha. Hili e miniti ʻe tahá, kole ki he kau akó ke lau ʻa e lahi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻi heʻenau laʻipepá.

  • Ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻe fiha fekauʻaki mo Sione Papitaiso naʻá ke lava ʻo hikí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakahā ki he kalasí ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ne nau hikí.

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha sinoʻi musie lōloa mo ha tupenu molū. Fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke akoʻi e kakaí fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo Sione Papitaisó. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 7:24–26. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū kau kia Sione Papitaiso lolotonga ʻene fakamatala ki ha musie mo e tupenu moluú.

  • Naʻe kehe fēfē ʻa e Sione Papitaiso mei ha sino pe muka ʻo e musié? (Naʻe tuʻu maʻu mo taʻeueʻia ʻa Sione Papitaiso ʻi heʻene fakamoʻoní mo hono fakahoko hono misioná, ʻo ʻikai hangē ko ha sinoʻi musié ke luluʻi pe puhi ʻe he havilí.)

ʻĪmisi
John the Baptist teaching

Ko e Malanga ʻa Sione Papitaisó

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā fekauʻaki mo Sione Papitaisó pea fehuʻi ange:

  • Naʻe kehe fēfē ʻa Sione Papitaiso meiate kinautolu ʻoku “kofu ʻaki ʻa e kofu molū” mo nofo tuʻumālie “ʻi he fale ʻo e ngaahi tuʻí” (veesi 25)? (Naʻe nofo ʻa Sione Papitaiso ʻi he toafá pea tui e teunga ne ngaohi ʻaki e fulufuluʻi kāmeli, ʻa ia naʻe fefeka ʻaupito. Naʻe feinga pē ʻa Sione Papitaiso ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai fekumi ki he fakafiemālie fakatuʻasinó.)

  • Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe Sīsū kau kia Sione Papitaiso ʻi he veesi 26?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e fatongia makehe ʻo Sione Papitaisó, fakamatalaʻi ange naʻe lea ʻaki ʻe Sīsū ha kikite kuo tohi ʻi he taʻu ʻe laungeau kimuʻa pea toki lea ki ha “fakamelomelo” te ne “teuteu ʻa e hala ʻi he ʻao [ʻo e Mīsaiá]” (Malakai 3:1). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 7:27–28, pea kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e founga ne makehe ai ʻa Sione Papitaiso ʻi he kau palōfitá.

  • Ko e hā e fatongia makehe mo mahuʻinga naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Sione Papitaiso ke fakahokó? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko Sione Papitaiso ʻa e palōfita naʻe tomuʻa fakanofo ke teuteu ʻa e halá mo papitaiso ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.)

  • Naʻe teuteuʻi fēfē ʻe Sione Papitaiso ʻa e hala ki he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakamatalaʻi ange naʻe lea ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo e Luke 7:28:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Naʻe lau ko Sīsuú ko e siʻi taha Ia ke ʻi ai haʻane totonu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku [ngalingali] ko e siʻi taha Ia ke nau tui ki ai ko ha palōfita; ʻo hangē ko ʻEne folofolá—‘Ko ia ʻoku lau ko e siʻi taha ʻiate kimoutolú ʻoku lahi ia ʻia Sione—ʻa ia ko Au ia’” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 94).

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Luke 7:29–35 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe tui ʻa e tokolahi ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú, ka naʻe fakasītuʻaʻi ʻe he kau Fālesi mo e kau taukapo naʻe ʻi aí ʻEne ngaahi akonakí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ne nau fakasītuʻaʻi ʻa e moʻoní ʻo tatau ai pē pe naʻá Ne akoʻi ia pe ko Sione Papitaiso.

Luke 7:36–50

Lolotonga e maʻu meʻatokoni ʻa Sīsū mo Saimone ko e tangata Fālesí, ʻoku fufulu ʻe ha fefine ʻa e vaʻe ʻo Sīsuú ʻaki hono loʻimatá

Hiki e fehuʻi ko ʻení he palakipoé: ʻE lava nai ke fakamolemoleʻi au?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi taimi kuo nau fifili ai pe ʻe lava ke fakamolemoleʻi kinautolu. Fakaafeʻi kinautolu ke kumi e ngaahi moʻoni ʻokú ne tali e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau hoko atu ʻenau ako e Luke 7.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga mo e kakano ‘o e Luke 7:36–50, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala fakanounou mo e fakamatala ko ʻení:

Naʻe fakaafeʻi ʻa Sīsū ʻe ha tangata Fālesi ko hono hingoá ko Saimone ki ha kātoanga kai ʻi hono ʻapí. ʻI he faʻahinga kātoanga kai ko ʻení, ʻe tangutu takatakai ʻa e kau fakaafé ʻi ha fakamolū ʻi ha tēpile māʻulalo pea fakaloloa honau vaʻé mei he tēpilé. Naʻe fakangofua ʻe he anga fakasōsiale fakafonua ʻo e ʻahó ke tānaki ʻe he kakai faingataʻaʻiá ʻa e toenga kaí mei he ngaahi kātoanga kaí. Ko ia ai, naʻe ʻikai ngali kehe ke hū ʻa e kakai taʻe fakaafeʻí ki he ʻapí lolotonga ha kātoanga kai (vakai, James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 261).

Ke tokoni ke toe mahino ki he kau akó ʻa e kakano ʻo e Luke 7:36–50, fakakaukau ke huluʻi e vitiō “Come unto Me” (11:34), ʻoku maʻu ʻi he LDS.org. Te ke lava ʻo huluʻi e konga ʻo e foʻi vitioó ʻokú ne ke fakaʻaliʻali e maʻu meʻatokoni ʻa Sīsū mo Saimone ko e tangata Fālesí (kamata ʻi he 4:17). Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú ʻi heʻenau folofolá, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ʻi he haʻu ha taha ne ʻikai fakaafeʻi ki he ʻapi ʻo Saimoné lolotonga e kātoanga kaí. Taʻofi fakataimi e vitioó hili e pehē ʻe Sīsū, “ʻOku totonu hoʻo mahaló” (Luke 7:43) (taimi 7:24).

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Luke e fefine naʻe fakamatala ki ai ʻi he Luke 7:37?

  • Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he fefiné ʻa ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí? (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ko e “puha ʻalapasita ʻo e loló” ko ha foʻi hina fonu ʻi he lolo namu lelei fakataungataʻa.)

  • Ko e hā naʻe fakakaukau ki ai ʻa Saimone ʻi heʻene mamata ki he meʻa naʻe fai ʻe he fefiné?

Ke toe vakaiʻi e talanoa fakatātā naʻe akoʻi ʻe Sīsuú, kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 7:40–43. Fakaafeʻi e kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū kia Saimoné.

Hiki ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé:

Tokotaha fakamoʻua mei aí =

Tokotaha fakamoʻua ʻoku moʻua ʻi he tēnali ʻe 50 =

Tokotaha fakamoʻua ʻoku moʻua ʻi he tēnali ʻe 500 =

Fakamatalaʻi ange ko e tokotaha fakamoʻua mei aí, ko ha taha ia ʻokú ne foaki ʻa e paʻangá; ko e tokotaha ʻokú ne nō paʻangá ko ha tokotaha fakamoʻua. ʻOku loto ʻa e tokotaha fakamoʻuá ke totongi fakafoki e tokotaha fakamoʻua mei aí pe ʻe ʻalu ki he fale fakapōpulá. Kole ki ha tokotaha ako ke fakamatalaʻi fakanounou e talanoa fakatātaá ʻi he lea pē ʻaʻaná.

  • Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tokotaha fakamoʻua mei aí? (Tohi e Sīsū Kalaisi ʻi he palakipoé ofi ki he “Tokotaha fakamoʻua mei aí.”)

  • Ko e fē ʻi he kau fakamoʻuá te ne lava ʻo fakafofongaʻi e fefiné, pea ko fē te ne lava ʻo fakafofongaʻi ʻa Saimone ko e tangata Fālesí? Ko e hā hono ʻuhingá? (Tohiʻi ʻa e Saimone ko e tangata Fālesí ʻi lalo ʻi he “Tokotaha fakamoʻua ʻoku moʻua he tēnali ʻe 50” mo e Fefine ʻi lalo ʻi he “Tokotaha fakamoʻua ʻoku moʻua he tēnali ʻe 500.”)

Fakamatalaʻi ange lolotonga e kuonga ʻo Sīsuú naʻe angamaheni pē ki he tokotaha ʻokú ne fai e fakaafé ke fakalāngilangiʻi ʻene kau fakaafe ʻiloá ʻi hono fai e ngaahi ngāue angaʻofa hangē ko e ʻuma kiate kinautolu ʻi he fakafeʻiloakí, ʻoange ʻa e vai ke fufulu honau vaʻé, pea tākai honau ʻulú ʻaki e loló (vakai, James E. Talmage, Jesus the Christ, 261).

Hoko atu ʻa e foʻi vitiō ʻi he taimi 7:25 pea taʻofi ia hili e pehē ʻe Sīsū, “ʻAlu ʻi he fiemālie” (Luke 7:50) (taimi 8:52). Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Luke 7:44–47. Kole ki he kalasí ke sio ki he anga hono tauhi ʻe Saimone ʻa Sīsuú ʻo fakafehoanaki ki he anga hono tauhi Ia ʻe he fefiné mo e anga ʻena takitaha ongoʻi kau kia Sīsuú.

  • Fakatatau ki he veesi 44–47, ko e hā ha ngaahi faikehekehe ʻi he anga hono tauhi ʻe Saimone ʻa Sīsuú mo e anga hono tauhi Ia ʻe he fefiné pea mo ʻena takitaha ongoʻi fekauʻaki mo Sīsuú? (Hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he saati ʻi he palakipoé.)

ʻI he ʻosi hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻiló, ʻoku totonu ke hangē ʻa e sātí ko ʻení:

Tokotaha fakamoʻua mei aí = Sīsū Kalaisi

Tokotaha fakamoʻua ʻoku moʻua ʻi he tēnali ʻe 50Saimone ko e tangata Fālesí

Naʻe ʻikai ke ne foaki ha vai kia Sīsū ke fufulu ai Hono vaʻé

Naʻe ʻikai ke ne ʻuma kiate Ia

Naʻe ʻikai ke ne tākai ʻaki Ia ʻa e loló

ʻOfa siʻisiʻi pē ʻiate Ia

Tokotaha fakamoʻua ʻoku moʻua ʻi he tēnali ʻe 500Fefine

Fufulu Hono vaʻé ʻaki hono ngaahi loʻimatá mo holoholo ʻaki ia hono louʻulú

ʻUma ki Hono vaʻé

Tākai Hono vaʻé ʻaki e lolo

ʻOfa lahi ʻiate Ia

  • Ko e hā e tāpuaki naʻe maʻu ʻe he fefiné mei he Fakamoʻuí?

Fakamahinoʻi ange ʻi hono fakafehoanaki ʻa Saimone ki he tokotaha fakamoʻua ʻoku moʻua ʻi he tēnali ʻe 50, naʻe fokotuʻu mai ʻe he Fakamoʻuí naʻe fie maʻu foki ʻe Saimone ha fakamolemole ki heʻene ngaahi angahalá.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Luke 7:47–50, pea kole ange ke nau kumi e meʻa naʻe malava ai ke maʻu ʻe he fefiné ni ʻa e fakamolemolé.

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatalá ni? (ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau akó, tohi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau ngāue ʻaki ʻetau tuí ʻaki hono fakahaaʻi ʻetau ʻofa mo e mateaki ki he ʻEikí, te tau lava ʻo maʻu ʻEne fakamolemolé. ʻI heʻetau maʻu e fakamolemole ʻa e ʻEikí, ʻoku fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e holi ke ʻofa mo tauhi kiate Ia ʻo lahi ange.)

  • Ko e hā te tau loto holi ai ke ʻofa mo tauhi ki he Fakamoʻuí ʻo lahi ange ʻi heʻetau maʻu ʻEne fakamolemolé?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau takitaha lau leʻolahi ha palakalafi mei he lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“ʻOku lahi ʻa e faikehekehe ʻi he tuʻunga taau mo e angatonu fakatāutahá. ʻOku kei hoko pē ʻa e fakatomalá ko ha tāpuaki kiate kitautolu kotoa. ʻOku tau takitaha fie maʻu ke ongoʻi ʻa e toʻukupu ʻaloʻofa ʻo e Fakamoʻuí, ʻo fakafou mai ʻi he fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.

“ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe kole mai ke u feʻiloaki mo ha tangata naʻe moʻui ʻi ha vahaʻataimi ʻi he tuʻunga faiangahalá, kimuʻa peá ma feʻiloakí. Naʻe ʻikai ke ne toe hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, koeʻuhí ko e ngaahi fili taʻefakapotopoto naʻá ne fakahokó. Kuo fuoloa ʻene foki mai ki he Siasí pea fai mālohi hono tauhi e ngaahi fekaú, ka naʻe moʻua hono lotó ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne faí. ʻI heʻeku fakataha mo iá, naʻá ku ongoʻi ʻene mā mo ʻene loto lavea ʻi heʻene maumauʻi ʻene ngaahi fuakavá. Hili ʻema ʻinitaviú, naʻá ku hilifaki hoku ongo nimá ʻi hono ʻulú ʻo u foaki ange ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kimuʻa ke u puʻaki ha foʻi leá, naʻá ku ongoʻi ha ivi mālohi ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo hono fakamolemoleʻi iá. Naʻá ma fāʻofua he ʻosi ʻa e tāpuakí pea ʻikai toe fakapulipuliʻi ʻe he tangatá ni ʻene tangí.

“ʻOku ou ofo ʻi he mafao mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá mo e ʻofa ki he tokotaha fakatomalá, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi e siokitá ʻi he angahala ne liʻakí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku malava pea vēkeveke ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. ‘Oku ’ikai ha angahala ʻe taʻe lava ke fakamolemoleʻi, tuku kehe ʻa kinautolu tokosiʻi ʻoku nau fili ke lohiakiʻi e laumālié hili ʻenau ʻiloʻi hono kakató. Ko ha faingamālie fakaofo kiate kitautolu takitaha ke tau tafoki mei heʻetau ngaahi angahalá pea haʻu kia Kalaisi. Ko e fakamolemole fakalangí, ko e taha ia ‘o e ngaahi fua melie taha ‘o e ongoongoleleí, toʻo atu ʻo e halaiá mo e mamahí mei hotau lotó pea fetongi kinautolu ‘aki ‘a e fiefia mo e fiemālie ʻo e konisēnisí” (“Fakatomala … Koeʻuhí Ke u Fakamoʻui ʻa Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 40–41).

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha taimi ne nau aʻusia ai ʻa e fakamolemole ʻa e ʻEikí. Kole ange ke nau fakalaulauloto ki heʻenau fakakaukaú mo e anga ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí.

Vakai ki he fehuʻi ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi pe te nau tali fēfē kapau ʻe fehuʻi ange ʻe ha taha, “ʻE lava nai ke fakamolemoleʻi au?”

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki hono fakamoʻoniʻi ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke fakamolemoleʻi kitautolu kapau te tau ngāue ʻaki e tui kiate Iá mo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakamanatu ʻo e Fakataukei Folofolá

Ke tokoni ke toe fakamanatu ʻe he kau akó e ngaahi veesi fakataukei folofola ʻe nima kuo nau ako ʻo aʻu mai ki he taimí ni ʻi he kalasí, mahalo te ke fie ʻoange ha kiʻi sivi nounou. ʻOange ʻa e ngaahi foʻi lea mahuʻinga mei he meʻa fakaʻilonga tohi ʻi he seminelí, pea kole ki he kau akó ke tohi ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofola fekauʻakí. Vakai ki he fakamatala fakalahi ʻo e tohi lēsoni ko ʻení ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Luke 7:18–20. Naʻe veiveiua nai ʻa Sione Papitaiso pe ko Sīsū ʻa e Mīsaiá?

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha tali mahino ki he fehuʻi ko ʻení:

“ʻOku ʻikai fakatonuhiaʻi ha fakamahamahalo naʻe taʻepau pe veiveiua ʻa e fakakaukau ʻa e Papitaisó, ʻo kau ki he tuʻunga totonu mo e misiona ʻa e ʻEikí. Ko hono moʻoní, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻIlaiase naʻe tuku pōpula mo muʻomuʻa mai ʻi hotau ʻEikí ʻa e founga ko ʻení ke fakalotoʻi ʻene kau ākongá ke liʻaki ia pea muimui ʻia Sīsū.

“Naʻe ʻilo ʻe Sione ko hai ʻa Sīsū; naʻe ʻikai veiveiua ʻa e Papitaisó ʻo hangē ko ha musie ʻi he matangí. … Naʻe hoko ʻa e ngāue ko ʻeni ʻo hono fekauʻi ʻene kau ākongá kia Sīsuú ko ha fakamoʻoni maʻongoʻonga fakaʻosi ia ʻi he tafaʻaki ʻa Sioné ko Sīsū ʻa e Lami ʻo e ʻOtuá, he naʻe ʻiloʻi ʻe he Papitaisó ʻi he mamata tonu ʻene kau ākongá ki he ʻEikí mo fanongo ki heʻene ngaahi akonakí, he ʻikai te nau toe tatali kae muimui ʻi he maama lahi angé” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:261–62).

Naʻe mahino kia Sione Papitaiso ha foʻi moʻoni mahuʻinga naʻe toe fakaongo mai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Kuo pau ke tau takitaha maʻu haʻatau fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí. He ʻikai lava ke tau maʻu ia mei ha taha kehe” (“A Testimony of Christ,” Ensign pe Liahona, Mar. 2005, 3).

Luke 7:20–22. Ko e hā ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí e ngaahi maná?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi e fatongia ʻo e ngaahi maná ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí:

“Ko e maná … ʻoku ʻomi ia ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e Kāingalotú, pea ke fakamālohia mo fakapapauʻi ʻa e tui ʻa kinautolu ʻoku ʻofa, manavahē, mo tauhi ki he ʻOtuá” (Discourses ʻo Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 341).

Luke 7:24–28. “ʻIate kinautolu ʻoku fanauʻi ʻe he fefiné ʻoku ʻikai ha palōfita lahi hake ʻia Sione Papitaiso”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ʻuhinga naʻe pehē ai ʻe Sīsū ko Sione Papitaiso ʻa e palōfita maʻongoʻonga tahá:

“ʻUluakí. Naʻe fakafalala kiate ia ha misiona fakalangi ke ne teuteu ʻa e hala ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Ko hai ha toe taha naʻe fai ki ai ha falala pehē kimuʻa pe kimui ai? Hala ʻatā ha taha.

“Uá. Naʻe fakafalala kiate ia ʻa e misiona mahuʻingá, pea naʻe fie maʻu ke ne fakahoko hono papitaiso ʻo e Foha ʻo e Tangatá. Ko hai ha toe taha naʻá ne ʻa e langilangi ke fai ia? Ko hai ha toe taha naʻá ne maʻu ʻa e faingamālie mo e langilangi ko iá? Ko hai naʻá ne taki hifo ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki he vai ʻo e papitaisó, mo ne maʻu ʻa e faingamālie ke mamata ki he maliu hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tatau ʻo e lupé, pe ko e fakaʻilonga ʻo e lupé, ko e fakamoʻoniʻi ia ʻo e ngāue ko iá? …

“Tolú. Ko Sione pē ʻa e tauhi fakalao ki he meʻa ʻo e Siasí naʻe ʻi māmani ʻi he taimi ko iá, mo ne lolotonga maʻu ʻa e ngaahi kī ki he mālohí. Naʻe pau ke talangofua ʻa e kakai Siú ki heʻene ngaahi fakahinohinó pe te nau malaʻia, ʻi heʻenau fono pē ʻanautolú; pea naʻe fakahoko ʻe Kalaisi tonu pē ʻa e māʻoniʻoni kotoa ʻaki ʻEne talangofua ki he fono naʻá Ne ʻoange kia Mōsese ʻi he moʻungá, ʻo ne fakamamafaʻi ia mo ʻai ke fakaʻeiʻeiki, kae ʻikai ke Ne fakaʻauha. Naʻe maʻu ʻe he foha ʻo Sakaliá ʻa e ngaahi kií, mo e puleʻangá, mo e mālohí, ʻa e nāunaú mei he kakai Siú, ʻi he pani māʻoniʻoni mo e tuʻutuʻuni ʻa e langí, pea naʻe ʻai ʻe he ngaahi ʻuhingá ni ʻe tolu ke ne hoko ko e palōfita maʻongoʻonga taha kuo fāʻeleʻi ʻe ha fefine” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 93–94).

Luke 7:37–50. Ko e hā ʻoku tau ʻIlo fekauʻaki mo e fefiné?

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe haʻu e fefine ne lau ki ai ʻi he Luke 2:37–50 ki he Fakamoʻuí kuo ʻosi fakatomala mo holi ke fakahaaʻi ʻene ʻofá. ʻI he ʻuhinga ki he ʻofa naʻá ne fakahāʻí, naʻá ne pehē, “Ko e ngāue kotoa ʻeni mo e moihū ʻa ha fefine mateaki mo faivelenga naʻá ne faiangahala ka kuo fakamaʻa ia; ʻa ia naʻe tauʻatāina he taimí ni mei he mafasia lomekina ʻo e ngaahi faikovi lahi; kuó ne ʻaʻeva eni ʻi ha moʻui foʻou koeʻuhí ko e vaʻe ʻo ia naʻá ne ʻuma ki aí peá ne fakahaaʻi kotoa e ʻapasia mo e ʻofa fakaofo naʻe lava ke maʻu ʻe hono laumālié” (The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 2:200).

Luke 7:47–50. “Ko ‘ene angahala, ‘a ia ‘oku lahí ka kuo fakamolemole ia”

Naʻe ʻohake mo tali ʻe ʻEletā Seni M. Poueni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e fehuʻi ko ia pe ʻoku mamaʻo ha taha ʻoku holi ke maʻu ʻa e fakamolemolé mei heʻene malava ke maʻu ia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí:

“ʻOku malava ʻapē ke toe fakaleleiʻi ha moʻui ne tupu ʻi hono liʻakí haʻane tuifio fakataha mo e vevé ʻo ngali taʻe malava ai ke fakamolemoleʻi e tokotahá? Fēfē ʻa e tokotaha ʻoku feinga fakamātoato kae tā tuʻo lahi ʻene toutou tō pē ki he angahalá, ʻo ne ongoʻi ai he ʻikai pē ha founga ke tuku ai e tōʻonga moʻui taʻe hano ngataʻangá? Pe fēfē ʻa e taha kuo liliu ʻene moʻuí ka ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fakamolemoleʻi iá? …

“ʻOku ʻatā ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí kiate kitautolu kotoa. ʻOku taʻe-fakangatangata ʻEne Fakaleleí. ʻOku ʻaonga ia ki he tokotaha kotoa pē, naʻa mo koe. Te ne lava ʻo fakamaʻa, fakaleleiʻi, pea mo fakamāʻoniʻoniʻi koe. Ko e ʻuhinga ia ʻo e taʻefakangatangatá—ʻoku kānokato, kakato, fakalūkufua mo taʻe ngata” (“The Atonement Can Clean, Reclaim, and Sanctify Our Lives,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 33–34).