Laipelí
Lēsoni 133: Taitusi


Lēsoni 133

Taitusi

Talateú

ʻI he tohi ʻa Paula kia Taitusi, ko ha taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻi Kelití, naʻe naʻinaʻi ʻa Paula kiate ia ke fakaʻaongaʻi e tokāteline totonú ke akoʻi mo fakatonutonu ʻa e niʻihi kehé. Naʻe faleʻi foki ʻe Paula ʻa Taitusi ke akoʻi e Kāingalotú ke hoko ko ha ngaahi sīpinga angatonu, ke maʻu ha ʻamanaki lelei ki he huhuʻí ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ke hokohoko atu ʻi he ngaahi ngāue leleí. (Fakatokangaʻi ange: ʻI he teuteu ki he lēsoni ko ʻení, mahalo ʻe ʻaonga ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he seektruth.lds.org.)

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Taitusi 1

Ko e naʻinaʻi ʻa Paula kia Taitusi ke fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline totonú ke akoʻi mo fakatonutonu ʻaki e Kāingalotu mo e niʻihi kehe ʻi Kelití

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha taimi ne nau fanongo ai ki ha lea ha taha ʻo fakafepaki ki he Siasí pe ko hono ngaahi tokāteliné.

  • Ko e hā ha founga totonu ke taukaveʻi ai e Siasí mo hono ngaahi tokāteliné ʻi he taimi ʻoku lea fakafepaki ai ha taha ki aí?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako e tohi ʻa Taitusí ʻe tokoni ke nau ʻilo e founga ke taukaveʻi totonu ai e Siasí mo hono ngaahi tokāteliné ʻi he taimi ʻoku lea fakafepaki ai ha taha ki aí.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻa e motu ko Kelití ʻi he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá.” Fakamatalaʻi ange ʻi he fakaʻosinga ʻo e moʻui ʻa Paulá, naʻá ne fai ha tohi kia Taitusi, ʻa ia naʻe hoko ko ha taki ʻo e Siasí ʻi Kelití. Naʻe fakaului ʻe Paula ʻa Taitusi ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa, pea hili hono papitaisó naʻá ne ngāue mo Paula ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe. Naʻe poupuʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ʻi heʻene tohí, mo faleʻi ia fekauʻaki mo hono uiuiʻí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Taitusi 1:1–6 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakamoʻoni ʻa Paula ki he ʻamanaki lelei naʻá ne maʻu ki he moʻui taʻengatá koeʻuhí ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ʻi he maama fakalaumālié. Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe Paula naʻá ne fekauʻi ʻa Taitusi ki he motu ko Kelití ke fokotuʻutuʻu fakalelei ʻa e Siasí ai. Ko e taha e ngaahi fatongia ʻa Taitusí ke ui ha kau tangata ke hoko ko e kau pīsope.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Taitusi 1:7–8 ʻo kumi e ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha pīsopé. Mahalo te ke fie poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha pīsopé? (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e fai ki hono lotó ke paongataʻa pe hīkisia pea ʻoku ʻuhinga ʻa e “koloa ʻulí” ki he paʻanga ʻoku maʻu ʻi he founga taʻefaitotonú pe ngaahi ʻuhinga taʻeangatonú.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke maʻu ʻe he kau pīsopé e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Taitusi 1:9. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ha ʻulungaanga ʻe taha ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau pīsopé. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “akonaki totonú” ki he tokāteline moʻoní.

  • Ko e hā ha ʻulungaanga ʻe taha ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau pīsopé?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “puke ke maʻu” e folofola ʻa e ʻOtuá?

  • Fakatatau ki he veesi 9, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke piki maʻu e kau pīsopé ki he folofola ʻa e ʻOtuá? (Ke malava ʻo ngāue ʻaki ʻa e tokāteline moʻoní ke poupouʻi e niʻihi kehé ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí pea ke fakafepakiʻi ʻa e “kau lea koví.” Ko e taha lea koví ko ha taha ia ʻoku lea fakafepaki pe fakaʻikaiʻi ha fakakaukau [ʻi he tūkungá ni, ko e moʻoni ʻo e ongoongoleleí]. ʻE lava ke fakatou hoko e kāingalotú mo e kakai teʻeki kau ki he Siasí ko e kau lea kovi.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai, hangē ko e kau pīsopé, ke piki maʻu ki he folofola ʻa e ʻOtuá? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau piki maʻu ki he folofola ʻa e ʻOtuá, te tau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline moʻoní ke poupouʻi e niʻihi kehé ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ke fakafepakiʻi ʻa kinautolu ʻoku fakafepakiʻi iá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he mālohi ʻoku maʻu ʻe he tokāteline moʻoní ʻi hono tokoniʻi e niʻihi fakafoʻituituí ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“ʻI he mahino ʻa e tokāteline moʻoní, ʻokú ne hanga ʻo liliu ʻa e fakakaukaú mo e ʻulungāngá.

“ʻE vave ange e liliu ʻo e ʻulungāngá ʻi hono ako ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻi hono fai ha ako ki he ʻulungāngá. … Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mau fuʻu fakamamafaʻi ai ʻa hono ako ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí” (“Little Children,” Ensign Nov. 1986, 17).

  • Fakatatau kia Palesiteni Peeka, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ako mo ʻilo e tokāteline moʻoní?

Vahevahe e kalasí ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe tolu. Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke ngāue fakataha ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea hiki ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. Fakakaukau ke hiki e ngaahi fehuʻí he palakipoé.)

  1. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke mateuteu ai ke akoʻi e tokāteline moʻoní kae lava ke tau poupouʻi e niʻihi kehé ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí? (Vakai, ʻAlamā 17:2–4.)

  2. Ko e hā ha ngaahi sīpinga mei he folofolá ʻo e ngaahi taimi naʻe akoʻi ai ʻe ha taha ʻa e tokāteline moʻoní ki ha taha naʻá ne fakahaaʻi e veiveiuá pe tāufehiʻá ki he Siasí pe ko hono tokāteliné? (Fakakau ai ha sīpinga ʻe taha pe lahi ange ʻo ha taimi naʻe fakatomala ai ha taha koeʻuhí naʻe akoʻi kiate ia e tokāteline moʻoní.)

  3. Ko e fē ha taimi ne tokoni ai hono ako e tokāteline moʻoní ke fakalotoʻi koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ke moʻui kakato ange ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ke lipooti ʻenau talí ki he kalasí. Hili ʻenau lipōtí, fakamatalaʻi ange neongo ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tokāteline moʻoní ke poupouʻi e niʻihi kehé ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo fakafepakiʻi ʻa kinautolu ʻoku fakafepaki ki he Siasí, ka he ʻikai maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e moʻoní. Koeʻuhí ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e tauʻatāina ke filí, te nau lava ʻo fili ke tali pe fakafisingaʻi ʻa e tokāteline moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi veesi fakataukei folofola kuo nau ako ʻi he taʻu ní.

  • Ko e fē e veesi fakataukei folofola ʻe lava ʻo tokoni tautautefito ke poupouʻi e niʻihi kehé ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

  • Ko e fē veesi fakataukei folofola ʻe lava ʻo tokoni ke fakafepakiʻi ʻa kinautolu ʻoku fakafepaki ki he Siasí?

Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau ako maʻuloto e ngaahi veesi fakataukei folofola mahuʻingá kae lava ke nau mateuteu ke akoʻi e tokāteline moʻoní ki he niʻihi kehé.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Taitusi 1:10–16 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Paula ʻa Taitusi naʻe fie maʻu ke fakafalala e kau pīsopé ki he tokāteline moʻoní he naʻe tokolahi e kau kākā mo e kau akonaki loi ʻi honau lotolotongá. Naʻá ne faleʻi ʻa Taitusi ke valokiʻi ʻa e kau akonaki loí kae lava ke nau liʻaki ʻenau ngaahi fehalākí, pea nau “haohaoa ʻi he tuí” (veesi 13). Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe Paula ʻoku tala ʻe kinautolu ʻoku kākāʻí ʻoku nau ʻilo ʻa e ʻOtuá kae fakaʻikaiʻi Ia ʻi heʻenau ngaahi ngāué.

Taitusi 2

Ko e faleʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ke akoʻi e Kāingalotu ʻi Kelití ke moʻui ʻaki ʻa e tokāteline moʻoní

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Taitusi 2:1. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ha toe meʻa kehe naʻe fakahinohinoʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ke fai ʻaki e tokāteline moʻoní.

  • Ko e hā ha toe meʻa kehe naʻe fakahinohinoʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ke fai ʻaki ʻa e tokāteline moʻoní? (Akoʻi ia ki he Kāingalotu ʻi Kelití.)

Hiki e ngaahi foʻi lea ko ʻení he palakipoé: Kau Tangata, Fafine, Kau Finemui, mo e Kau Talavou.

Fakaafeʻi e kau finemui ʻi he kalasí ke lau fakalongolongo e Taitusi 2:3–5 ʻo kumi e faleʻi ʻa Paula fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke moʻui ai e kau fafine matuʻotuʻa angé fēfē mo e meʻa ʻoku totonu ke nau akoʻi ki he kau fafine kei talavou angé. Fakaafeʻi e kau talavoú ke lau fakalongolongo e Taitusi 2:2, 6–8 ʻo kumi e faleʻi ʻa Paula kau ki he founga ʻoku totonu ke moʻui ai e kau tangata matuʻotuʻa mo kei talavou angé.

Fakatokangaʻi ange: Kapau ʻe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e “talangofua ki honau ʻunohó” ʻa e kakai fefiné (veesi 5), te ke lava ʻo vakai ki he nāunau ʻi he lēsoni ki he ʻEfesō 5–6.

  • Fakatatau kia Paulá, ʻoku totonu ke moʻui fēfē ʻa e kakai tangata matuʻotuʻa angé? kakai fafine matuʻotuʻa angé? kau finemuí? kau talavoú? (Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó he palakipoé ʻi lalo he ʻuluʻi fakamatala fekauʻaki mo iá, pe kole ki he kau akó ke haʻu ki he palakipoé ke hiki ʻenau ngaahi talí. Mahalo ʻe fie maʻu ke ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻe niʻihi. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻuhinga e anga fakapotopotó ke nonga pe fakamātoato, ʻoku ʻuhinga e fakapotopotó ke mapuleʻi kita, pea ʻoku ʻuhinga e maʻu e anga fakamotuʻá ke anga fakaʻapaʻapa.)

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ke ke fakahā koe ʻi he meʻa kotoa pē ko e fakaʻilonga ʻo e ngāue lelei”? (veesi 7). (Ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.)

  • Fakatefito ʻi he faleʻi ʻa Paula kia Taitusí, ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: ʻOku totonu ke hoko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he niʻihi kehé.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha mēmipa matuʻotuʻa ange ʻi honau uōtí pe koló ʻa ia kuo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo e līʻoa ki aí. Kole ki ha kau ako tokosiʻi ke nau vahevahe ʻo kau ki he tokotaha ne nau fakakaukau ki aí pea fakamatalaʻi e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he sīpinga ʻo e tokotaha ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke fili ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ne hiki he palakipoé pea fokotuʻu ha taumuʻa ke fakaʻaongaʻi lelei ange ai e ʻulungaanga ko iá ʻi heʻenau moʻuí kae lava ke faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi heʻenau sīpinga leleí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Taitusi 2:9–10 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ke akoʻi e kāingalotu ʻo e Siasí naʻe ngāue ko e kau tamaioʻeikí ke faitotonu mo loto lelei ʻi heʻenau ngaahi fengāueʻaki mo honau ngaahi ʻeikí. ʻE lava ke fakaʻapaʻapa e kāingalotu ko ʻeni ʻo e Siasí ki he ʻEikí mo tā ha sīpinga lelei ki honau ngaahi ʻeikí, ʻi heʻenau faitotonú mo loto leleí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Taitusi 2:11–15. Kole ki he tokotaha akó ke toe lau mo e Joseph Smith Translation, Titus 2:11 (ʻi he Titus 2:11, footnote b). Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻoku malava ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kakai kotoa pē mo e meʻa naʻe fai ʻe Kalaisi maʻatautolu kotoá.

  • Ko e hā ʻoku malava ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kakai kotoa pē?

  • Fakatatau ki he veesi 12, ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he Kāingalotú ke maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he veesi 14 fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolú? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha moʻoni ʻoku meimei tatau mo ʻeni: Naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi Ia maʻatautolú koeʻuhí ke Ne lava ʻo huhuʻi mo fakahaohaoaʻi kitautolu. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi 14 ʻoku nau akoʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga e “kakai lelei” (veesi 14) ki he kakai mahuʻinga ʻa e ʻEikí, ʻa ia kuó Ne totongi huhuʻi kinautolú (vakai, 1 Pita 1:18–19; 2:9) pea fuakava ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, ʻEkesōtosi 19:5–6).

Taitusi 3

Ko e fakahā ʻe Paula kia Taitusi ʻa e meʻa kuo pau ke fai ʻe he Kāingalotu ʻi Kelití hili honau papitaisó

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Taitusi 3:1–2 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ke akoʻi e Kāingalotu ʻi Kelití ke talangofua ki he lao ʻo e fonuá, pea angavaivai mo angamalū ʻi honau ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Taitusi 3:3–8. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Paula fekauʻaki mo e founga naʻe liliu ia mo e Kāingalotu ʻi Kelití ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Fakatatau ki he veesi 3, naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Paula ia mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí kimuʻa pea nau ako fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

  • Fakatatau ki he veesi 5–6, ko e hā naʻá ne liliu e kakaí?

  • Fakatatau ki he veesi 7, ko e hā ʻe hoko ki he kakaí tupu mei he liliu ʻoku fakahoko ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he founga kuo nau liliu ai koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā ne faleʻi ʻe Paula ke fai ʻe he Kāingalotú hili ʻenau liliu mo papitaisó?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Taitusi 3:9–15 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe faleʻi ʻe Paula e Kāingalotú ke fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi mo e kakai fakafekikí. Naʻe kole foki ʻe Paula ke ʻaʻahi mai ʻa Taitusi kiate ia ʻi Masitōnia.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻiloʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Taitusi 1–3. Ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he fehangahangai mo e ngaahi fehuʻi faingataʻá

“ʻOku ʻikai ngali kehe pe kovi ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e kau ʻako ʻo e ongoongoleleí fekauʻaki mo e tokāteline, hisitōlia, pe tuʻunga ʻo e Siasí ʻi he ngaahi meʻa fakasosialé. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻʻOku fakanatula pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi. … ʻOku tokosiʻi pē ha kāingalotu ʻo e Siasí, kuo teʻeki ai ke nau fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi vivili pe pelepelengesi, ʻi ha taimi’ (‘Haʻu ʻo Kau mo Kimautolu,’ Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 23). Ko ia, ʻoku mahuʻinga ke ako ʻe he kau faiakó ki he founga ke tali totonu ʻaki e ngaahi fehuʻi ʻa e kau akó. Kuo akoʻi ʻe ʻEletā Paula V. Sionisoni ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē, ʻKo ʻetau founga akoʻi ʻo e kau ako ʻoku loto veiveiuá ʻoku mahuʻinga ia ki he founga te nau fili ke tali aí’ (‘Ko Ha Sīpinga ki hono Ako ʻo e Ngaahi Meʻa Fakalaumālié’ [fakamafola fakasatelaite ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú, 7 ʻAokosi 2012]). ʻI he taimi ʻoku muimui ai ʻa e kau faiakó ki he founga ʻo e fakafanongó, fakamoʻoní, mo toe vakaiʻí, ʻoku nau tokoni ange ai ke tauhi ʻe he kau akó ʻa e tuí mo maʻu e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí” (seektruth.lds.org).

Taitusi 2:1–12. Ko e ola ʻo e “akonaki haohaoá”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he mahuʻinga hono akoʻi e tokāteline ʻo e ongoongoleleí ʻo pehē:

“ʻOku maʻu ʻe he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi leleí ha ivi tākiekina mālohi ange ki he ʻulungāngá ʻi he ngaahi laó. ʻI heʻetau akoʻi e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, te tau lava ʻo taau mo e fakamoʻoni mo e fakahinohino ʻa e Laumālié ke fakamālohia ai ʻetau faiakó” (“Gospel Teaching,” Ensign, Nov. 1999, 79).