Laipelí
Lēsoni 128: 1 Tesalonika 3–5


Lēsoni 128

1 Tesalonika 3–5

Talateú

Naʻe loto e ʻAposetolo ko Paulá ke fakamālohia e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Tesaloniká. Naʻá ne akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e Toetuʻu ʻa e kau pekiá ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí pea akoʻi ange e founga ke teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Tesalonika 3–4:12

Ko e holi ʻa Paula ke fakamālohia e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Tesaloniká

ʻOange ki he kau akó ha tatau ʻo e kiʻi sivi moʻoni–hala ko ʻení fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, pea kole ange ke nau fili e tali moʻoni pe hala ofi ki he fehuʻi takitaha:

ʻĪmisi
handout

1 Tesalonika 3–5

Tohi lēsoni ʻa e Faiako Seminelí ʻi he Fuakava Foʻoú—Lēsoni 128

  • M / H 1. He ʻikai ke toetuʻu e Kāingalotu faivelenga ʻoku nau mate kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngauá kae ʻoua kuo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e Nofo Tuʻí.

  • M / H 2. ʻE tuʻu hake e Kāingalotu faivelenga ʻoku nau moʻui ʻi he Hāʻele ʻAngauá ke fakafeʻiloaki kia Kalaisi ʻi Heʻene hāʻele maí.

  • M / H 3. ʻE fakaʻohovaleʻi ʻe he Hāʻele ʻAngaua Maí ʻa e tokotaha kotoa ʻo hangē ha kaihaʻa ʻi he poʻulí.

Fakamatalaʻi ange he ʻikai te ke ʻoange e ngaahi tali ki he kiʻi siví he taimí ni, ka ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau akó e ngaahi tali totonú lolotonga e lēsoni ʻo e ʻaho ní. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau ako e 1 Tesalonika 3–5.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe tuli ʻa Paula, Sailosi, mo Tīmote ʻe he kau taki faka-Siú mei he koló hili hono malangaʻi e ongoongoleleí ʻi ha kiʻi taimi nounou ʻi Tesaloniká (vakai, Ngāue 17:5–15). Naʻe fekauʻi atu ʻe Paula ʻa Tīmote kimui ange ki Tesalonika ke vakaiʻi e kau papi ului foʻoú pea fakamālohia ʻenau tuí. ʻOku tau ako ʻi he 1 Tesalonika 3:1–7, naʻe lipooti ʻe Tīmote kia Paula naʻe kei faivelenga pē e Kāingalotú neongo ʻenau foua e fakatangá. Ngalingali ne lipooti foki ʻe Tīmote ne ʻi ai ha ngaahi fehuʻi lahi ʻa e Kāingalotú fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fai ʻe Paula ʻene tohi ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 3:9–10. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe Paula naʻá ne lotua lolotonga ʻene mavahe mei he Kāingalotu ʻi Tesaloniká.

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Paula naʻá ne lotua lolotonga ʻene mavahé?

  • Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai e kupuʻi lea ko e “fakakakato ʻa ia ʻoku toe ʻi hoʻomou tuí” ʻi he veesi 10? (Naʻe loto ʻa Paula ke fakamālohia e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Tesaloniká.)

Fakamatalaʻi ange ko e founga ʻe taha ne feinga ʻa Paula ke fakamālohia ʻaki e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Tesaloniká ko e tokoni ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e founga ke teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 3:11–13. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe ʻamanaki ʻa Paula ʻe fai ʻe he ʻEikí maʻá e Kāingalotú ke teuteuʻi kinautolu ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā naʻe ʻamanaki ʻa Paula ʻe fai ʻe he ʻEikí ke teuteuʻi e Kāingalotú ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 4:1. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe naʻinaʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká ke faí ke teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā naʻe naʻinaʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká ke fai ke teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

Vahe ki he tokotaha ako takitaha ʻi he kalasí ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení (fakatatau mo e lahi hoʻo kalasí, mahalo ʻe vahe ʻa e fakamoʻoni fakafolofola tatau ki ha niʻihi toko lahi ange he toko tahá): 1 Tesalonika 4:2–5; 4:6–8; 4:9–12. Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻenau ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ne vahe angé pea tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení (mahalo te ke fie hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé):

  • Ko e hā naʻe naʻinaʻi ʻe Paula ke fai ʻe he Kāingalotú ke fakahōifua ki he ʻEikí?

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē hono moʻui ʻaki e akonaki ko iá ke nau mateuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ke lipooti ʻenau talí ki he kalasí.

1 Tesalonika 4:13–18

ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻo kau ki he Toetuʻu ʻa e kau pekiá ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Hāʻele ʻAngauá (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 66; vakai foki LDS.org).

ʻĪmisi
The Second Coming

Fakamatalaʻi ange naʻe maʻu hala ʻe he Kāingalotu ʻi Tesaloniká ha ngaahi konga pau ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí. Naʻa nau hohaʻa he ʻikai lava ke aʻusia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Tesaloniká kuo pekiá e ngaahi tāpuaki ʻo e Hāʻele ʻAngauá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 4:13–14, 16. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e Kāingalotu faivelenga ʻoku nau mate kimuʻa e Hāʻele ʻAngauá. Fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula e foʻi lea ko e mohe ke ʻuhinga kiate kinautolu kuo pekiá.

  • Ko e hā e moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e Kāingalotu faivelenga ʻoku nau mate kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngauá? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE toetuʻu e Kāingalotu faivelenga ne nau mate kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngauá ʻi he toe hāʻele mai ʻa Kalaisí.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā e kupuʻi lea “ko kinautolu foki ʻoku mohe ʻia Sīsuú, ʻe ʻomi ʻa kinautolu fakataha mo ia ʻe he ʻOtuá” ʻi he veesi 14? (ʻE ʻalu hake e Kāingalotu faivelenga ʻoku toetuʻu ʻi he Hāʻele ʻAngauá ke fakafetaulaki kia Sīsū Kalaisi pea te nau ʻalu hifo mo Ia ʻi he nāunau [vakai, T&F 88:97–98].)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 4:15, 17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e Kāingalotu faivelenga te nau moʻui ʻi he toe hāʻele mai ʻa Kalaisí. Fakamatalaʻi ange ʻoku liliu ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻo e veesi 15 ʻa e fakaʻosinga ʻo e vēsí ke pehē, “he ʻikai taʻofi ʻe kinautolu ʻoku moʻui ʻi he hāʻele mai ʻa e ʻEikí, ʻa kinautolu ʻoku mohe ʻo tali ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí.” Fakamatalaʻi ange ʻoku liliu ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻo e veesi 17 ʻa e fakaʻosinga ʻo e vēsí ke pehē, “Pea ʻe ʻalu hake fakataha ʻa kinautolu ʻoku moʻuí ki he ngaahi ʻaó mo kinautolu ʻoku talí ke fakafetaulaki ki he ʻEikí ʻi he ʻataá; pea ko ia te tau fakataha ʻo taʻe ngata mo e ʻEikí.”

  • Ko e hā e moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e Kāingalotu faivelenga ʻe moʻui ʻi he Hāʻele ʻAngauá? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE tuʻu hake e Kāingalotu faivelenga ʻoku moʻui ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí ke fakafetaulaki kia Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene hāʻele maí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e 1 Tesalonika 4:18, ʻo kumi e meʻa naʻe ʻamanaki ʻa Paula ʻe fai ʻe he Kāingalotú hili e fanongo ki he ngaahi moʻoni ko ʻení fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngauá. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā ha fakafiemālie ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi tokāteline ko ʻení fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Maí?

1 Tesalonika 5

ʻOku akoʻi ʻe Paula ki he kāingalotu ʻi Tesaloniká e founga ke teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 5:1–3. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he ongo talanoa fakatātā naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻaki e taimi ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā ʻa e ongo talanoa fakatātā naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻaki e taimi ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí? (“Ko ha kaihaʻa ʻi he poʻulí” [veesi 2] mo “ha fefine feitama” ʻoku langá [veesi 3].)

Fakamatalaʻi ange ʻoku faʻa haʻu “fakafokifā mo taʻe ʻi ai ha fakatokanga” ʻa e kaihaʻa he poʻulí (Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:54).

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātā ʻa Paula ʻo ha kaihaʻa ʻi he poʻulíʻo kau ki he Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātā ʻa Paula ʻo ha fefine ʻoku langaá ʻo kau ki he Hāʻele ʻAngaua Maí?

Hili hono tali ʻe he kau akó e ngaahi fehuʻi kimuʻá, mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo kau ki he talanoa fakatātā ʻo ha fefine ʻoku langaá: “ʻOku ʻikai te ne ʻilo ʻa e houa pe ko e miniti ʻe haʻu ai ʻa e pēpeé, ka ʻoku ʻi ai pē ʻene fakafuofua ki he taimí” (Doctrinal New Testament Commentary, 3:54). Fakatefito ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení, te tau lava foki ʻo fakakaukau ki he founga ʻoku meimei tatau ai e ngaahi faingataʻa kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí mo e mamahi ʻi he taimi langaá. Ka ʻoku hangē pē ko e fakaʻofoʻofa e aʻu mai ʻa e pēpeé, ʻe pehē pē e fakaʻofoʻofa ʻa e Hāʻele ʻAngauá ki he kau angatonú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 5:4–6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga he ʻikai ʻohovale ai e Kāingalotu faivelengá ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā he ʻikai ʻohovale ai e Kāingalotu faivelengá ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko e “fānau ʻa e māmá”? (ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea “fānau ʻa e māmá” ʻi he veesi 5 ki he kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí kuo “liʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻo e poʻulí” [Loma 13:12], maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea te nau mateuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí [vakai, T&F 106:4–5].)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “tau leʻo pea tau fakapotopoto”? (1 Tesalonika 5:6).

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká fekauʻaki mo e founga ke teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí? (Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé, ʻo ngāue ʻaki e ngaahi lea ʻa e kau akó: Kapau te tau faivelenga mo tokanga ki he ngaahi fakaʻilonga kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, te tau mateuteu leva ʻi Heʻene toe hāʻele maí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá, pea kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he founga te tau lava ai ʻo teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí:

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

“ʻOku fonu e māmaní ʻi he fakatamakí mo e faingataʻá. ʻOku fakaʻau ke fefeka e loto ʻo e tangatá. ʻOku tau mamata ki he ngaahi fakaʻilongá ʻo hangē ko ʻetau mamata ki he kamata ke failau ʻa e ʻakau ko e fikí; pea ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ofi mai ʻa e taimi ko ʻení, ʻoku taau mo au pea mo koe mo e kakai kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní, ke tokanga ki he ngaahi lea ʻa Kalaisí, ki Heʻene kau ʻaposetoló pea leʻo, he ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻahó pe houá” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:52–53).

  • Fakatatau kia Palesiteni Sāmita, te tau lava fēfē ʻo teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí?

Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi e ngaahi fakamatala moʻoni–hala mo e ngaahi tali naʻa nau hiki ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí.

  • Fakatefio ʻi he ngaahi moʻoni kuó ke ako he lēsoni ko ʻení, te ke liliu ha taha hoʻo ngaahi talí? (Ngaahi Talí: [1] Hala, [2] Moʻoni, [3] Hala.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 1 Tesalonika 5:7–22 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe toe faleʻi ʻe Paula e Kāingalotú ʻi he founga ke teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e 1 Tesalonika 5:12–22 ʻo kumi e meʻa naʻe faleʻi ʻe Paula ke fai ʻe he Kāingalotú ke teuteuʻi kinautolu mo e niʻihi kehé ke feʻiloaki mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene hāʻele ʻAngaua Maí. Poupouʻi e kau akó ke fili ha faleʻi ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu. Fakaafeʻi e kau akó ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. (Mahalo te ke fie hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha faleʻi mei he 1 Tesalonika 5:12–22 ʻoku mahuʻinga kiate koe?

  • ʻE lava fēfē ʻo tokoni hono moʻui ʻaki e faleʻi ko ʻení ke ke mateuteu mo e niʻihi kehé ki he Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • Te ke poupouʻi fēfē ha taha ke fakaʻaongaʻi ʻa e faleʻi ko ʻení ʻi he moʻui fakaʻahó?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke lipooti ʻenau talí ki ha kaungāako.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Tesalonika 5:23–24. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe Paula ʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻa Hono Kāingalotu faivelengá ʻi heʻenau teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā ʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻa Hono Kāingalotu faivelengá ʻi heʻenau teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi he lēsoni ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke teuteu faivelenga ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Tesalonika 4:17. “Toʻo hake fakataha”

“ʻOku pehē ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, 1 Tesalonika 4:17: ‘Pea ʻe ʻau hake fakataha ʻa kinautolu ʻoku moʻuí, ki he ngaahi ʻaó mo kinautolu ʻoku talí, ke fakafetaulaki ki he ʻEikí ʻi he ʻataá; pea ko ia te tau nofo ʻo taʻe ngata mo e ʻEikí’ ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kau Kalisitiane tokolahi ʻa e foʻi lea vēkeveke (mei he foʻi lea faka-Latina ʻoku ʻuhinga ke ‘toʻo hake’) ʻi he taimi ʻoku ʻuhinga ai ki he taimi ʻe ʻalu hake ai e kau māʻoniʻoní ke feʻiloaki mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene hāʻele maí” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00]450).

1 Tesalonika 5:19. “ʻOua naʻa fuʻifuʻi ʻa e Laumālié”

“ʻI he fakaʻosinga ʻo e 1 Tesaloniká, naʻe fai ʻe Paula ha ngaahi faleʻi ʻaonga ʻo kau ki he founga ke teuteu ai ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí (vakai, 1 Tesalonika 5:6–23). Naʻe kole ʻe Paula ki he Kāingalotú ko ha konga ʻo ʻene faleʻí, ke ‘ʻoua naʻa fuʻifuʻi ʻa e Laumālié’ (1 Tesalonika 5:19). ʻOku ʻuhinga e fuʻifuʻi ʻa e Laumālié ke taʻofi pe fakafeʻātungiaʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha moʻui ha taha (vakai foki, ʻEfesō 4:30–31). Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā [ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá] kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻekitivitī te ne tuli ʻa e Laumālié meiate kitautolú, kae lava ke fiefia ʻi he takaua ʻo e Laumālié:

“‘Kapau ʻoku fakamavaheʻi kitautolu ʻe ha meʻa ʻoku tau fakakaukau, mamata, fanongo pe fakahoko, mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku totonu leva ke taʻofi ʻetau fakakaukau, mamata, fanongo pe fakahoko e meʻa ko iá. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku mavahe e Laumālie Māʻoniʻoní meiate kitautolu ʻi he meʻa naʻe fakataumuʻa ke ne fakafiefiaʻi kitautolú, ta ko e moʻoni leva ʻoku ʻikai feʻunga e faʻahinga fakafiefia ko iá kiate kitautolu. Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke nofo ʻa e Laumālié ʻi ha meʻa ʻoku taʻefeʻunga, taʻe-maau, pea taʻe-taau, ta ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko e meʻa totonu ia maʻatautolú. Koeʻuhí he ʻoku tau tuli e Laumālie ʻo e ʻEikí he taimi ʻoku tau kau ai he ngahi ʻekitivitī ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau siʻakí, ko ia ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa totonu ia maʻatautolú.

“‘… ʻI heʻetau fonu mahuohua ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻoku totonu ke tau feinga ke ʻiloʻi e taimi ʻoku hoko mai ai e ngaahi ueʻí mo e ngaahi ivi tākiekina pe meʻa ʻoku hoko ʻokú ne fakatupu ke tau mavahe mei he Laumālie Māʻoniʻoní’ (‘That We May Always Have His Spirit to Be with Us,’ Ensign pe Liahona, May 2006, 30)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], (00) 451).

1 Tesalonika 5:20–21. “ʻAhiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; puke ke maʻu ʻa ia ʻoku leleí”

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, kuo naʻinaʻi mai ke tau vakaiʻi fakalelei pea ke ʻahiʻahiʻi (pe siviʻi) e ngaahi meʻa ʻoku tau lau, fanongo, pe kuo akoʻi maí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita te tau lava ʻo siviʻi ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kuo tau lau, fanongo, pe akonekina ki ai kitautolú ʻaki hano fakafehoanaki ia ki he ngaahi akonaki ʻo e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi folofolá (vakai, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:203). Kapau ʻoku ʻikai fenāpasi e meʻa ʻoku tau lau, fanongo, pe akonekina ki ai kitautolú mo e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he folofolá pe ko e ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí “ʻo fakatatau ki heʻenau fenāpasi mo e … ngaahi folofolá,” ʻoku tau maʻu leva e fatongia ke fakafisingaʻi ʻa ia ʻoku ʻikai moʻoni (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, 3:203). Kapau ʻoku moʻoni ia, ʻoku tau maʻu leva e fatongia ke moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ko iá.

1 Tesalonika 5:22. “Taʻofi ʻa kimoutolu mei he matamata kovi kotoa pē”

“Naʻe akoʻi ʻe Paula e Kāingalotú ke fakaʻehiʻehi mei he ‘[fōtunga]’ kotoa pē ʻo e koví, pe ʻi hono fakalea ʻe tahá, mei he ‘faʻahinga kotoa pē’ ʻo e koví. Kuo fakaʻaongaʻi foki ʻe he kau ʻōfisa ʻo e Siasí ʻa e 1 Tesalonika 5:22 ke akoʻi ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻai ke hangē ʻoku tau fai ha meʻa ʻoku koví. Hangē ko ʻení, naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi [ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí] ʻo pehē: ‘ʻOku ou tapou mālohi kiate kimoutolu, kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga veiveiua ʻi homou ʻatamaí pe ʻoku tonu pe hala ha faʻahinga ʻulungaanga fakatāutaha, ʻoua ʻe fai ia. Ko e fatongia ʻo e kau palōfita ʻa e ʻOtuá ke akoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai fakaikiiki mai e momoʻi meʻa mo e kihiʻi ʻulungaanga kotoa pē ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Kapau ʻoku tau feinga taʻetūkua ke fakaʻehiʻehi ʻo ʻikai ngata pē mei he koví ka ko e fōtunga moʻoni ʻo e koví, te tau ngāue ʻiate kitautolu pē pea ʻikai fakakounaʻi’ (‘The Devil’s Throat,’ Ensign pe Liahona, May 2003, 51). Naʻe fai ʻe Paula ha faleʻi tatau ʻi he 1 Kolinitō 8:9–13” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], (00) 451).