Laipelí
Lēsoni 29: Mātiu 25:14–46


Lēsoni 29

Mātiu 25:14–46

Talateú

ʻI hono akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá fekauʻaki mo ʻEne Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí ʻi he Moʻunga ʻo e ʻŌlivé, naʻá Ne fakahoko ai ʻa e talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití. Naʻá ne toe fakamatalaʻi foki te Ne fakamavahevaheʻi ʻa e kakai angatonú mei he kau angahalá ʻi he taimi te Ne toe hāʻele mai aí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 25:14–30

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá ʻa e talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití

Kimuʻa pea kamata e kalasí, tuku ha koini ʻe nima ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e loki akó pea koini ʻe ua ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Faʻo leva ha koini kehe ʻe valu ʻi ho kató.

Ke kamata e lēsoní, fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau omi ki muʻa ʻi he kalasí ʻo tokoni atu ke fakatātaaʻi ʻa e talanoa fakatātā naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ko ha konga ʻo ʻEne fakahinohino ʻo kau ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 25:14–18 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he meʻa naʻe maʻu ʻe he tamaioʻeiki takitaha pea mo e meʻa naʻá ne fai ʻaki iá.

  • Ko e hā naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene tamaioʻeiki takitaha? (Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi talēniti ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení ko e lahi ia ʻo ha paʻanga. Toʻo ʻa e koini ʻe valu mei ho kató, pea ʻoange ʻa e nima ki he tokotaha ako ʻe taha, ua ki he tokotaha ako hono hokó, pea taha ki he tokotaha ako hono tolú.)

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he tamaioʻeiki takitaha ki he paʻanga ne ʻoange kiate iá?

Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako mo e koini ʻe nimá ke ne ʻomi mo ha toe koini ʻe nima mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí. Kole ki he tokotaha ako mo e koini ʻe uá ke ne ʻomi mo ha toe koini ʻe ua mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí. Fakaafeʻi ʻa e tokotaha akó mo e koini ʻe tahá ke fūfuuʻi pe fakangalingali ke tanu ʻa e koiní.

Kole ki he kau akó ke fakafoki atu ʻa e koiní kiate koe pea nau tangutu ki lalo. Hiki ʻa e ngaahi ʻelemēniti ko ʻeni ʻo e talanoa fakatātaá ʻi he palakipoé (kae ʻikai kau ai ʻa e fakaʻuhinga ʻi he ngaahi haʻí):

Ko e ʻEiki ʻo e kau tamaioʻeikí (Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí)

Ko e kau tamaioʻeikí (Ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí)

Ko e ngaahi talēnití (ko e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi mafai ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākongá)

  • Ko e hā nai ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻo e talanoa fakatātaá? (Fakamatalaʻi ange ne maʻu mo fakatupulaki e niʻihi ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi mafai ʻoku tau maʻu ʻi he moʻui fakamatelié ʻi heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié Ko e hā nai ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻo e talanoa fakatātaá?

  • Fakatatau ki he Mātiu 25:15, ko e hā naʻe kehekehe ai ʻa e mahuʻinga ʻo e paʻanga ne foaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki takitaha? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakamahinoʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻo fakatatau ki heʻene faʻa faí” ki he foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu takitaha ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e malava ʻoku tau fie maʻú ʻo fakatatau mo hotau ngaahi tūkungá.)

Lau leʻolahi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ai:

  • Ko e tamaioʻeiki fē ʻokú ke ongoʻi ʻoku hangē ko koé, ko e tokotaha mo e talēniti ʻe nimá, talēniti ʻe uá, pe talēniti ʻe tahá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 25:19–21 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki naʻá ne maʻu ʻa e talēniti ʻe nimá.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki ʻuluakí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga hono fakanofo koe ke hoko ko e “pule ki he meʻa lahi” mo “hū … ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeikí” (Mātiu 25:21) ki hono fakahoko hotau tufakanga fakalangí mo hono maʻu e moʻui taʻengatá mo e Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa e tamaioʻeiki ʻuluakí? (Ko e taha eni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó: Kapau te tau ngāue faivelenga ʻaki e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi mafai kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, te tau lava leva ʻo fakahoko hotau tufakanga fakalangí mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha founga te tau lava ke fakaʻaongaʻi faivelenga ai ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi mafai kuo foaki mai ʻe he ʻEikí maʻatautolú?

Fakamahinoʻi ange mahalo naʻe lāunga ʻa e tamaioʻeiki hono uá ʻi heʻene mamata kuo maʻu ʻe he tamaioʻeiki ʻuluakí ha ngaahi talēniti ʻe nima ka ko e ua pē naʻá ne maʻú. Ka naʻá ne fakaʻaongaʻi faivelenga ʻa e ngaahi talēniti ne foaki ange maʻaná.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 25:22–23. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki naʻá ne maʻu e talēniti ʻe uá.

  • Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki naʻá ne maʻu e talēniti ʻe uá.

  • Neongo ne foaki ʻe he ʻEikí ha mahuʻinga paʻanga kehekehe ki he ongo ʻuluaki tamaioʻeikí, ʻokú ke pehē ko e hā ne na maʻu fakatouʻosi ai ʻa e tali tatau mei heʻena ʻEikí?

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa kinautolu ne fakatomala pea muimui ʻia Nīfaí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí kapau te tau fakaʻaongaʻi faivelenga e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi mafai kuó Ne foaki mai kiate kitautolú, ʻo tatau ai pē pe ko e fiha ʻoku tau maʻú pe ko e hā kinautolu. ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau akó, tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.

Kole ki he kalasí ke nau fakalaulauloto pe kuo nau ongoʻi nai ha taimi ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e mālohi ʻoku maʻu ʻe ha taha kehe ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú. Tuhu ki he tefitoʻi moʻoni naʻá ke toki tohi ʻi he palakipoé.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau lava ʻo fakamanatuʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku lahi mo lelei ange ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻoku maʻu ʻe ha taha kehe ʻi meʻa ʻoku tau maʻú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Quentin L. Cook

“Ko e tupulaki ʻi hotau ngaahi talēnití ʻa e meʻafua lelei taha ʻo ʻetau fakalakalaka fakatāutahá. … ʻOku pau ke hanga ʻe hono fakafehoanaki ʻo e ngaahi tāpuakí ʻo tulia ʻa e fiefiá. He ʻikai lava ke tau loto houngaʻia mo meheka ʻi he taimi tatau. Kapau ʻoku tau fie maʻu moʻoni ke maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea maʻu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká, ʻoku totonu ke tau fiefia ʻi hotau ngaahi tāpuakí mo loto houngaʻiá” (“Rejoice!” Ensign, Nov. 1996, 29, 30).

  • ʻE founga fēfē haʻatau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi mafai kuo foaki mai ʻe he ʻEikí maʻatautolú?

ʻOange ki he kulupu takitaha ha laʻipepa, pea kole ange ke tohi honau hingoá ʻi he konga ki ʻolungá. Fakaafeʻi kinautolu ke ʻoange ʻenau laʻi pepá ki he tokotaha ako ʻoku tangutu honau tafaʻakí. Kole ki he kau akó ke hiki ha meʻafoaki pe poto ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e tokotaha ʻoku hiki hono hingoá ʻi he konga ki ʻolunga ʻo e laʻipepá. Fakahinohinoʻi kinautolu ke hokohoko atu hono paasi takai ʻenau ʻū laʻipepá ʻi he lokí pea hiki e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa te nau malava kuo nau fakatokangaʻí.

Hili ha taimi siʻi, kole ki he kau akó ke fakafoki ʻa e laʻipepá ki he tokotaha ʻoku haʻana iá. ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau lau fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa te nau malava ne fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻiate kinautolú. Hili iá pea kole kiate kinautolu ke hiki ʻi heʻenau ngaahi laʻipepá ha tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha founga ‘e taha te ke lava ke fakaʻaongaʻi ai ha taha ʻo ngaahi meʻafoaki ʻokú ke maʻú ke paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí?

Fakamahinoʻi ange ʻoku kau ʻi he talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití ha ngaahi fakatokanga fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa te tau malava kuo foaki kiate kitautolú. Fakaafeʻi ha niʻihi e kau ako ke taufetongi ʻi hono lau ʻa e Mātiu 25:24–30. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe tali ʻa e ʻeikí ki he tamaioʻeiki naʻá ne fūfuuʻi ʻa e talēnití. Hili hono lau e veesi 27, fakamatalaʻi ange ko efakalahí ʻoku ʻuhinga ia ki he tupu (ko e paʻanga hū mai ʻoku maʻu mei hono fakahū pe nō atu ʻo e paʻangá).

  • Ko e hā naʻe fūfū ai ʻe he tamaioʻeiki fakaʻosí ʻa ʻene talēnití? Ko e hā e founga tali ʻa e ʻeikí ki he fili ʻa e tamaioʻeiki ko ʻení?

  • Neongo naʻe ʻikai fakamoleki ʻe he tamaioʻeikí e paʻanga ʻa ʻene ʻeikí, ko e hā naʻe fehalaaki ʻi he ngāue ʻa e tamaioʻeiki ko ʻení?

  • ‘Okú ke pehē naʻe mei tali fēfē ʻa e ʻEikí ki he tamaioʻeikí kapau naʻá ne fakafoki mai ha talēniti ʻe ua?

  • Ko e hā naʻe hoko ki he talēniti ne foaki ʻe he ʻeikí ki he tamaioʻeikí? (Naʻe toʻo ia meiate ia pea foaki ia ki ha taha kehe.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sitālingi W. Sili ʻo e Kau Fitungofulú. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he ʻuhinga ʻoku mole ai ʻa e ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi mālohí meiate kitautolu kapau ʻoku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi kinautolu ki he leleí.

ʻĪmisi
Elder Sterling W. Sill

“Naʻe ʻikai hoko e mole ne hoko ki he [tamaioʻeiki hono tolú] koeʻuhí naʻá ne fai ha meʻa hala, ka koeʻuhí he naʻe hanga heʻene ilifiá ʻo taʻofi ia [mei] hono fai ha faʻahinga meʻa. Ka ko e founga ʻeni ʻoku mole lahi taha ai ʻo hotau ngaahi tāpuakí. …

“…ʻI he taimi ʻoku ʻikai malava ke fakaʻaongaʻi ʻe ha taha ʻa e ngaahi uoua ʻo hono umá ʻoku mole meiate ia hono mālohí. … ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakatupulaki ai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá, ʻoku mole leva ʻetau malava ke fai ha meʻa. ʻI he taimi ne ʻikai fakaʻapaʻapaʻi ai ʻe he kakai ʻo e ngaahi taʻu kuo hilí ʻa e lakanga Fakataulaʻeikí, ne toʻo ia meiate kinautolu. … ʻOku ʻikai tupulaki e ngaahi talēnití fakalaumālié, fakaʻatamaí pe fakaesinó ʻi hono tanu kinautolu ʻi he kelekelé” (The Law of the Harvest [1963], 375).

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he tamaioʻeiki naʻe fūfuuʻi hono talēnití? (Neongo ʻe lava ke fokotuʻu mai ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke taʻofi kitautolu ʻe he manavaheé mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi mālohi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí maʻatautolú. Kapau he ʻikai ke tau fakatupulaki mo fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi meʻa-foaki fakalaumālié ki he leleí, ʻe mole ia meiate kitautolu.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke taʻofi ai kitautolu ʻe he manavaheé ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi lelei hotau ngaahi meʻa-foakí mo e ngaahi mālohí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ne nau aleaʻí. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāue ʻaki ʻenau ngaahi meʻafoakí mo ia te nau malavá ke paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí.

Mātiu 25:31–46

Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa hono fakamavaheʻi ʻo e kau fai angahalá mei he kau māʻoniʻoní ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí.

ʻĪmisi
The Second Coming

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Hāʻele ʻAngauá (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 66; vakai foki LDS.org). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 25:31–33. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea kumi e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻi he māmaní hili ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā ʻe fai ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻi he māmaní hili ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • Ko e hā e fanga monumanu naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke fakafofongaʻi ʻa e kau fai angahalá? ʻA e kau māʻoniʻoní?

Vahevahe e kau akó ke nau tauhoa. Fakaafeʻi ha konga ʻo e ngaahi hoá ke lau leʻolahi fakataha ʻa e Mātiu 25: 34 – 40 pea fekumi ki he founga ʻe fakapapauʻi ai ʻe he ʻEikí ha tokotaha ko ha “sipi” (Mātiu 25:32–33). Fakaafeʻi e konga ʻe taha ʻo e ngaahi hoá ke lau leʻolahi fakataha ʻa e Mātiu 25:41–46, ʻo kumi e founga ʻe ʻilo ai ʻe he ʻEikí ha tokotaha ko ha “kosi” (Mātiu 25:32–33).

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e ngaahi hoá takitaha ke nau ngāue mo ha hoa ne na lau ha potufolofola kehe. Kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa ne nau laú mo aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi kulupú:

  • ʻOku fakafaikehekeheʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa ʻiate Ia (sipi) pea mo kinautolu ʻoku ʻikai fai pehē (fanga kosi)?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha mei he kulupu takitaha ke hiki ʻi he palakipoé ʻa e tefitoʻi moʻoni ne nau ʻiló. (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku meimei tatau mo ʻení: ʻI heʻetau manako ke tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he ʻEikí. ʻI heʻetau taʻetokanga ki he ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau taʻetokanga ai ki he ʻEikí.

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku meimei tatau mo ʻení:

  • ʻE founga fēfē nai ʻa e hanga ʻe ha ʻulungaanga ʻo ha taha ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻEikí ʻo tokoniʻi ʻa hono kiʻi tuofefine siʻisiʻi ʻoku kole tokoni ko haʻane ngāue fakaako mei ʻapi?

  • Ko e hā ha meʻa ʻe fai ʻe ha taha ʻi he toʻukupu toʻohema ʻo e ʻEikí ki ha taha ʻoku ngangana ʻene naunaú ʻi he holó?

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he mahino ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení kitautolu ke fakatupulaki hotau ngaahi vā mo e niʻihi kehé?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he founga ne nau fakafeangai ai ki he niʻihi kehé ʻi he houa ʻe 24 kuohilí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau pe te nau fili ke nau fai ha tōʻonga kehe kapau te nau ʻi ha tūkunga tatau ʻi he kahaʻú. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke lahi ange ai ʻenau ʻofa mo hono tokoniʻi e niʻihi kehé, mo fakaafeʻi kinautolu ke ngāue ki heʻenau palaní. Mahalo te ke fie muimuiʻi e ngāue hoʻo kau akó ʻi he taimi hoko te ke fetaulaki mo fakaafeʻi ai kinautolu ke lipooti ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi aʻusia leleí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 25:15. “Naʻe tuku … ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene faʻa faí”

Naʻe lea ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ngaahi meʻa-foaki kehekehe naʻe foaki maʻatautolú:

“Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ki he kotoa ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí, kau ai e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí kotoa, ha ngaahi talēniti fakalaumālie. … Neongo ʻoku ʻikai ke tau tuʻunga tatau ʻi he taukeí, potó, mo e mālohí, ka ʻoku kehekehe pē e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻú ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, pea te tau haʻisia kotoa pē ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi faingamālie kuo foaki mai kiate kitautolú” (“I Believe I Can, I Knew I Could,” Ensign, Nov. 2002, 50).