Laipelí
Lēsoni 82: Ngāue 1:9–26


Lēsoni 82

Ngāue 1:9-26

Talateú

Hili hono fakahinohinoʻi ʻEne kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe 40, naʻe hāʻele hake ʻa Sīsū Kalaisi ki he langí. Naʻe fakataha e Kau ʻAposetoló mo e niʻihi kehe ʻo lotu mo hūfekina. Naʻe uiuiʻi ʻa Mataiasi, fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālie, ki he lakanga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ia naʻe ʻatā koeʻuhí ko e lavaki mo e pekia ʻa Siutasi ʻIsikalioté.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 1:9–12

Ko e hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí

Hiki e fehuʻi ko ʻení he palakipoé: Moʻoni pe Hala?

Lau leʻolahi e fakamatala ko eni fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi pe ʻoku moʻoni pe hala e ngaahi fakamatalá. (Fakatokangaʻi ange: ʻI he tuʻunga ko eni ʻo e lēsoní, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ʻilo he kau akó e tali ki he fehuʻi takitaha pe fakamoleki ha taimi lahi ki hono aleaʻi ʻenau ngaahi talí.)

  1. ʻE toe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmani ʻi he ngaahi ʻaho kimuí.

  2. ʻI Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí, ʻe hā pē ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakai angatonú.

  3. Koeʻuhí ʻe fakapuli ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene toe hāʻele maí, ʻe tokolahi e kakai he ʻikai ke nau ʻiloʻi kuo hoko ʻa e Hāʻele ʻAngauá.

Mahalo te ke fie toe vakaiʻi nounou e tali ki he fakamatala takitaha: (1) Moʻoni (vakai Mōsese 7:60); (2) Hala (vakai Siosefa Sāmita—Mātiu 1:26; T&F 101:23); (3) Hala (vakai T&F 49:22–23).

Fakamatalaʻi ange naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū Kalaisi lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau fakamatelié, ʻe ʻi ai e kakai ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí te nau tufaki ha ngaahi akonaki hala fekauʻaki mo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí (vakai Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22–25).

  • Te tau ʻilo fēfē ʻoku moʻoni pe hala ha akonaki pau fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí? (Te tau lava ʻo fakaʻehiʻehi mei hono kākaaʻi kitautolú, kapau te tau tokanga ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí mo e ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfitá [vakai Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37].)

Fakaafeʻi e kau akó ke hokohoko atu hono ako e Ngāue 1 ʻo kumi ha moʻoni mahuʻinga kau ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fakahinohinoʻi he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe 40 hili ʻEne Toe Tuʻú (vakai Ngāue 1:3). Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo e Ko e Hāʻele Hake ʻa Sīsuú (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 62; vakai foki LDS.org).

ʻĪmisi
The Ascencion of Jesus

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 1:9–12. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko hili hono fakahinohinoʻi he Fakamoʻuí ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló.

  • Ko e hā naʻe hoko hili hono fakahinohinoʻi he Fakamoʻuí ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló?

  • Kapau naʻá ke mamata ʻi he hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí, ko e hā e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo naʻá ke mei maʻú?

Fakamatalaʻi ange naʻe faʻa hoko ha konga ʻao he taimi ʻe niʻihi ʻi he kuonga muʻá ʻi ʻIsileli ko ha fakafofonga ʻo e ʻafioʻanga mo e nāunau ʻo e ʻOtuá (vakai ʻEkesōtosi 40:34). Ko e ʻao naʻe ʻuhinga ki ai ʻi he Ngāue 1:9 ko ha ʻao ʻo e nāunau (vakai, Bible Dictionary in the LDS English version, “Cloud”), pea ko e ongo tangata ne lau ki ai he veesi 10 ko e ongo ʻāngelo.

  • Ko e hā naʻe talaange he ongo ʻāngeló ki he Kau ʻAposetoló?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga “ʻe pehē pē” ʻa e toe hāʻele mai ʻa Sīsū (Ngāue 1:11) ʻo hangē ko ʻEne hāʻele haké? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e moʻoni ko ení he palakipoé: ʻE hāʻele hifo ʻa e Fakamoʻuí mei he langí ʻi he nāunau, ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

Fakamahino ange naʻe hoko e Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Moʻunga ʻo e ʻŌlivé (vakai, veesi 12). Fakamatalaʻi ange, ko e taimi ʻe toe hāʻele mai ai e Fakamoʻuí, ko e taha ʻo ʻEne ngaahi fotú te Ne hāʻele hifo pea tuʻu ʻi he Moʻunga ʻo e ʻŌlivé (vakai Sakalaia 14:4; T&F 45:47–53; T&F 133:19–20). ʻE hoko eni kimuʻa ʻi Heʻene hā lahi mo fakaofo mai ki he māmaní (vakai, ʻĪsaia 40:5).

  • ʻOku tokoni fēfē hono ʻilo e founga ʻe foki mai ai e Fakamoʻuí ke tau fakaʻehiʻehi mei hono kākaaʻi kitautolu lolotonga ʻetau tatali ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí?

Ngāue 1:13–26

Ko e fili ʻa Mataiasi ki he tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Fakamatalaʻi ange ne hili e foki atu e Kau ʻAposetoló ki Selūsalemá, naʻa nau fakatahataha ai mo ha kau tangata mo e kau fafine faivelenga, kau ai ʻa Mele ko e faʻē ʻa Sīsuú, ke lotu mo hū. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Ngāue 1:13 pea lau e tokolahi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻoku hiki aí. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā naʻe toko 11 ai pē e Kau ʻAposetoló ʻi he taimi ko iá? (Naʻe lavakiʻi ʻe Siutasi ʻIsikaliote ʻa Sīsū Kalaisi peá ne toʻo pē ʻene moʻuí [vakai Mātiu 27:3–5].)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 1:15–20 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe tuʻu ʻa Pita ʻi he ʻao ʻo e kau ākonga ʻe toko 120 peá ne toe fakamatalaʻi e mate ʻa Siutasi ʻIsikalioté. Koeʻuhí naʻe hoko ʻa Siutasi ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fakatahataha e kau ākongá ke fili ha ʻAposetolo foʻou.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakamatalaʻi e founga kehekehe ʻoku fili ai ha niʻihi ʻo e kau taki ko ení: kapiteni ʻo ha timi, taki fakapuleʻanga, tuʻi pe kuini, mo ha palesiteni ʻo ha kautaha.

  • Ko e hā nai ha niʻihi ʻo e ngaahi pōtoʻi ngāue ki he ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá ni?

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ha laʻi tā pe ʻū tā ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, peá ke fakamoʻoni ko e kau tangatá ni kotoa ko ha ʻAposetolo ʻo Sīsū Kalaisi. Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he founga ʻoku fili ai ha ʻAposetolo ʻo Sīsū Kalaisi pea mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafeʻungaʻi ha taha ke hoko ko ha ʻAposetoló.

Vahevahe e kau akó ke tautau toko ua. Fakaafeʻi ke nau lau leʻolahi e Ngāue 1:21–26 mo honau hoá pea kumi e founga naʻe fili ai ha ʻAposetolo foʻou hili e mate ʻa Siutasi ʻIsikalioté.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “naʻa nau talotalo”? (veesi 26).

Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange, naʻe hoko e talotaló he kuonga muʻá ko ha founga angatonu ia hono fai ha fili ne fakahā ai e falala ki hono tataki ʻe he ʻOtuá ʻa e olá (vakai, Ngāue 1:26; vakai foki Palōvepi 16:33). “Kapau naʻa nau talotalo, ko ha tūkunga ia naʻe fili ai ʻe he ʻEikí e olá. Ka neongo iá, mahalo ‘naʻa nau talotalo,’ ngalingali ko e ‘hikinimaʻi’ ke poupouʻi ʻa ia kuo fili ʻe he ʻOtuá ke ngāue ʻi he tuʻunga fakaʻaposetolo māʻoniʻoní” (Pulusi R. Makongikī, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:32).

  • Fakatatau ki he veesi 21–22, ko e hā e ngaahi tuʻunga taukei naʻe pehē ʻe Pita kuo pau ke maʻu ʻe he ʻAposetolo foʻoú? (Kuo pau ke ne muimui ʻia Sīsū Kalaisi pea fakamoʻoni foki ki Heʻene ngāué mo e Toe Tuʻú.)

  • Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e lotu ʻa e Kau ʻAposetoló ne lekooti he veesi 24–25?

  • Ko e hā e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi 24 fekauʻaki mo e founga hono ui ʻo ha ʻAposetolo ʻo Sīsū Kalaisí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ke fakamamafaʻi ʻoku ui ʻe he ʻOtuá ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he fakahā. Hiki e moʻoni ko ení he palakipoé, pea fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ke hiki ia ʻi heʻenau folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e veesi 24.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ui ha ʻAposetolo ʻe he ʻOtuá ʻi he fakahā kae ʻikai ke fili he founga tatau mo e kau taki kehe ʻi he māmaní?

Ke fakatātaaʻi ʻa e founga ʻoku ui ai ʻe he ʻOtuá ha ʻAposetolo ʻi onopooni ʻi he fakahā, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ení mei he moʻui ʻa Palesteni Hiipa J. Kalānité:

ʻĪmisi
President Heber J. Grant

“Naʻe toe maʻu ʻe Palesiteni [Hiipa J.] Kalānite mo ha ngaahi fakahā ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ke ne tataki ʻa e Siasí fakakātoa. Ko e taha ʻo e ngaahi fakahā peheé ne hoko mai ia ʻi he hili pē hono toki vaheʻi ia ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi heʻene fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo ha mēmipa foʻou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI heʻene fifili ki he fatongiá ni, naʻe faʻa toutou foki ai ʻene fakakaukaú ki hono kaungā-meʻa fuoloa ko ia ko Lisiate W. ʻIongí, ko ha mēmipa faivelenga mo ha taki lelei moʻoni. Naʻe talanoa ʻa Palesiteni Kalānite mo hono ongo tokoní ki he meʻá ni, pea naʻá na poupouʻi ʻene fakakaukaú. ʻI he taimi naʻá ne fakapapauʻi ai ke fai ʻa e meʻá ni, naʻá ne hiki leva ʻa e hingoa ʻo hono kaungā-meʻá ni ʻi ha laʻipepa pea ʻalu mo ia ki he fakataha fakauike ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he temipalé. Ka, ʻi he ʻamanaki ke ne fakahoko ange ʻa e hingoá ke hikinimaʻi ʻe hono Kaungā-ngāué, naʻe ʻikai ke ne lava ʻe ia. Naʻe ʻikai ke ne ʻoange ʻe ia ʻa e hingoa ʻo Lisiate W. ʻIongí, ka ne ʻoange ʻe ia ʻa e hingoa ʻo Melevini J. Pālatí, ko ha tangata naʻe ʻikai ke ne fuʻu ʻiloʻi fēfē. Naʻe toki fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kalānite kimui ʻa e ongo naʻá ne maʻu ʻi he meʻa ko ʻeni naʻe hokó:

“‘Kuó u ongoʻi ʻa e fakahinohino ʻa e ʻOtua moʻuí ʻi heʻene tataki au ʻi heʻeku ngāué. Talu mei he ʻaho ʻo ʻeku fili e tangata taʻeʻiloá ni ke hoko ko ha taha ʻo e kau ʻaposetoló, kae ʻikai ko hoku kaungā-meʻa mamae ko ia ʻi heʻeku moʻuí, mo ʻeku ʻiloʻi ʻo hangē ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku ou moʻuí, ʻoku ʻi ai haʻaku totonu ki he maama mo e fakahinohino pea mo e tataki ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakahoko ʻa ʻEne ngāué he funga māmaní’” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite [2002], 209–10).

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻi he fakamatalá ni ʻa e moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Ngāue 1:24 ʻo fakamatalaʻi hono uiuiʻi ʻo ha ʻAposetolo ʻi onopōní?

  • ʻOku fakahā fēfē ʻe hono uiuiʻi ʻo ha ʻAposetoló ʻoku kei hokohoko atu pē hono tataki ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí? (Mahalo te ke fie fakamanatu ange ki he kau akó ʻa e moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Ngāue 1:2—ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí ʻi hono fakahā Hono finangaló ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

Vakai ki he laʻi tā pe ʻū tā ʻo e Kau ʻAposetolo moʻuí naʻá ke fakaʻaliʻali ʻanenai angé. Mahalo te ke fie toʻo ha kiʻi mōmeniti ke tokoni ke ako pe toe vakaiʻi ʻe he kau akó honau hingoá.

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé:

Ko e hā ʻa e ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Kau ʻAposetolo moʻuí?

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke maʻu ha fakamoʻoni kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Kau ʻAposetolo moʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke tohi ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha tali ki ha taha ʻo e ngaahi fehuʻí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.

Fakaʻosi ʻaki hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi he Ngāue 1:9–26.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakamanatu ʻo e Fakataukei Folofolá

Ke tokoni ke fakamanatu ʻe he kau akó ʻa e ʻuluaki ngaahi veesi fakataukei folofola ʻe 10, hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi lea mahuʻinga fekauʻaki ko ení ʻi he palakipoé (kapau te ke saiʻia ange ai, te ke lava ʻo ʻoange ki he kau akó ha tatau ʻo e sātí):

Mātiu 5:14–16

Tuku ke ulo atu hoʻo māmá.

Luke 24:36–39

ʻOku maʻu ʻe ha sino toetuʻu ʻa e kakano mo e hui.

Mātiu 11:28–30

Haʻu kiate au.

Sione 3:5

Fanauʻi ʻi he vai mo e Laumālie

Mātiu 16:15–19

Ko e ngaahi kī ʻo e puleʻangá

Sione 14:6

Ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí

Mātiu 22:36–39

ʻOfa ki he ʻEikí; ʻofa ki ho kaungāʻapí.

Sione 14:15

Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekau.

Mātiu 28:19–20

Akoʻi mo papitaiso ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē.

Sione 17:3

Ko e moʻui taʻengatá ʻa hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisí.

Vahevahe e kau akó ke nau tauhoa. Kole ki he kau akó ke toe vakaiʻi mo honau hoá ʻa e ngaahi veesi fakataukei folofola ʻoku hiki ʻi he palakipoé. Mahalo te ke fokotuʻu ange ke lau leʻolahi ʻe ha hoa ʻe taha ʻa e ngaahi foʻi lea mahuʻinga mei ha veesi fakataukei folofola pea talaange ʻe he hoa ʻe tahá ʻa e fakamoʻoni fakafolofola fekauʻakí. Fakaafeʻi e kau akó ke taufetongi ʻi he fatongiá kae ʻoua leva kuo nau vakaiʻi kotoa e ngaahi potufolofola ʻe 10.

Kapau ʻoku toe lahi ʻa e taimí, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha kiʻi sivi. ʻOange ki he kau akó ha ngaahi laʻipepa ʻoku hiki ai e ngaahi foʻi lea mahuʻinga ki he veesi fakataukei folofola takitaha mo ha foʻi laine ʻatā hoko mai ai. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻa e fakamoʻoni fakafolofola fekauʻakí ʻi he laine ʻataá. Hili ha taimi feʻunga, toe vakaiʻi ʻa e kiʻi siví.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ngāue 1:18. Ko e mate ʻa Siutasí

ʻOku tokoni e Liliu ʻa Siosefa Samitá ke fakamahinoʻi ʻa e faikehekehe ʻi he Mātiu 27:3–5, ʻa ia ʻoku lekooti ai naʻe tautau ʻe Siutasi iá, mo e Ngāue 1:18, ʻoku lekooti naʻe tō ʻa Siutasi pea “ʻoho kituʻa hono toʻotoʻonga kotoa pē.” ʻOku peheni ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Mātiu 27:6: “Pea lī ʻe ia ʻa e ngaahi konga silivá ʻi he temipalé, pea ʻalu ia, ʻo ne noʻouʻa ia ʻi ha fuʻu ʻakau. Pea tō ia ki lalo, pea mafahi hono keté pea ʻoho ki tuʻa hono toʻotoʻongá ʻo ne mate.”

Ngāue 1:21–22. “Ha taha ko e fakamoʻoni mo kimautolu ʻo ʻEne toe tuʻú”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ʻo e faka-ʻOtua ʻa e Fakamoʻuí ʻoku haʻu ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní:

“Ko kinautolu [ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá] ko e kau fakamoʻoni makehe kia Sīsū Kalaisí. Ko ʻenau totonú ia ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea mo maʻu ha fakamoʻoni tuʻuloa. Ko ha fatongia pau eni kiate kinautolu, ke ʻilo ko e moʻoni ko Sīsū Kalaisí ʻa e ʻAlo pē Taha ʻo e ʻOtuá naʻe Fakatupú, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní. …

“Ko e fehuʻi ʻoku faʻa ʻekeá: ‘ʻOku fie maʻu nai ki ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke mamata ki he Fakamoʻuí kae lava ke ne hoko ko ha ʻaposetolo?’ Ko honau lāngilangí ia ke mamata kiate ia ʻo ka faingamālie, ka kuo akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni ʻoku mālohi ange ʻi he sio mata ki ha toko taha, naʻa mo e mamata ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi ha meʻa-hā-maí. ʻOku mahulu hake e mahuʻinga ʻo e ngaahi ongo ʻi he lotó ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha meʻa-hā-mai” (“The First Presidency and the Council of the Twelve,” Improvement Era, Nov. 1966, 979).

Ngāue 1:24–26. ʻOku uiuiʻi fēfē ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi hotau kuongá?

Hili hono uiuiʻi mo hikinimaʻi ʻo ʻEletā Lōpeti D. Heili ke hoko ko ha ʻAposetoló, naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e founga ʻoku uiuiʻi ai ha ʻAposetolo he ʻahó ni:

“Fakatatau ki he palani ʻa e ʻEikí, ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e fatongia ke fili e kau takí ʻoku nau fekumi ke tali ʻa e fehuʻi mahuʻinga tahá: ‘Ko hai nai ʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke tau filí?’ ʻOku ʻi ai ʻa e fifili fakalongolongó mo e loto fakakaukaú. Pea ʻoku ʻi ai e faʻa lotu ke maʻu e fakapapau ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku tonu ʻa e filí.

“… ʻI hono fakakakato [ʻa e tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá], naʻe tauʻatāina e mēmipa takitaha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke fai ha ngaahi fokotuʻu. ʻOku ou maʻu ha loto falala naʻe ʻi ai ʻa e lotu molumalu mo fakamātoato, ʻi he tūkunga kotoa pē. Naʻe fai leva ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fili, hili ha toe lotu molumalu mo fakamātoato. Naʻe poupouʻi ʻa e fili ko ení ʻe he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he ʻaho ní, kuo poupouʻi ʻa e fili ko iá ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻoku fakatahataha mai ki he konifelenisí.

“ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoní … ko e ongo ko ia ke uiuiʻi ʻa Misa Heili ki he tuʻunga māʻolunga mo toputapu ko ení naʻe ʻomi ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá. Naʻe ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe Misa Heili ʻa hono hingoa pē ʻoʻoná. Naʻe fokotuʻu mai hono hingoá ʻe he Laumālié” (“God Is at the Helm,” Ensign, May 1994, 53–54).

Ngāue 1:24–26. Ko e Kau ʻAposetolo naʻe uiuiʻi ʻi hotau kuongá

Neongo ʻoku ʻikai ke fili ʻe he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻa e ʻAposetolo hono hokó pe naʻa mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonua ʻo e Siasí, ka ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku ui ʻe he ʻOtuá. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa ʻene ʻuhinga ke poupouʻi e niʻihi kehé. “ʻOku mahulu hake ʻa e founga ʻo e hikinimá ʻi ha ouau ʻo hono hiki hake ʻo e nimá. Ko ha tukupā ia ke pukepuke, poupouʻi mo tokoni kiate kinautolu kuo filí” (“This Work Is Concerned with People,” Ensign, May 1995, 51).