Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: Ngāue 1–5 (ʻIuniti 17)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Ngāue 1–5 (ʻIuniti 17)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakanounou ʻo e Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Ngāue 1–5 (ʻiuniti 17) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha pē e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e fie maʻu ʻa hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Ngāue 1:1–8)

Naʻe kamata hono ako ʻe he kau akó ʻa e tohi ʻa Ngāué ʻaki ʻenau ako ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻaki ʻa e fakahā Hono finangaló ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea ko e Kau ʻAposetoló ko e kau fakamoʻoni ia ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku nau fakamoʻoni kiate Ia ki he māmaní hono kotoa. Pea naʻe ako ʻe he kau akó, te tau lava foki ʻo hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe toe ʻoange foki ʻe he nāunau ʻo e lēsoni ko ení ha vakai fakalūkufua ki he konga hono ua ʻo e Fuakava Foʻoú

ʻAho 2 (Ngāue 1:9-26)

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ki he Hāʻele Hake ʻa Sīsū Kalaisí, naʻa nau ako ai ko ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí, ʻe hāʻele hifo ʻa e Fakamoʻuí mei he langí ʻi he nāunau. ʻI heʻenau lau fekauʻaki mo e anga hono fili ʻe he Kau ʻAposetoló ha fetongi ʻo Siutasí, naʻe ako ai ʻe he kau akó ʻoku uiuiʻi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo Sīsū Kalaisí ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he fakahā.

ʻAho 3 (Ngāue 2)

Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí: ʻI heʻetau fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, te Ne tokoniʻi ke tau akonaki pea fakamoʻoni ki he niʻihi kehé. ʻI heʻetau maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe liliu hotau lotó pea te tau ului kia Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, pea papitaisó, ʻoku tau mateuteu ai ke maʻu e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻAho 4 (Ngāue 3–5)

Ko e taimi naʻe fakamoʻui ai ʻe Pita mo Sione ha tangata pipiki ʻi he temipalé, naʻe ako ai ʻe he kau akó mahalo naʻa ʻikai ke tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú ʻi he ngaahi founga ʻoku tau fie maʻú pe ʻamanaki te Ne faí, ka ko ʻEne ngaahi talí ko e lelei taha maʻu pē ia kiate kitautolú. ʻOku kau ai eni ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe naʻe ako ʻi he lēsoni ko ení: ʻOku lava ʻe he kau tamaioʻeiki ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakahoko ha ngaahi mana ʻaki ʻa e tui ki Hono huafá. Kuo kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga kotoa pē ʻa hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Kapau te tau loi ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻoku tatau pē ia mo ʻetau loi kiate Iá.

Talateú

ʻE lava e lēsoni ko ení ʻo tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi e founga ki hano tali ʻaki e loto-toʻá ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku nau maʻú ke vahevahe pe taukapoʻi e ongoongoleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 4:1–31

Ko e fekauʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Sanitaliné ʻa Pita mo Sione ke tuku ʻena akonaki ʻaki ʻa e huafa ʻo Sīsuú

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto pe ko e hā te nau fai ʻi he ngaahi tuʻunga ko ʻení (kimuʻa pea kamata e kalasí fakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi fakatātā ko ení ʻi he palakipoé):

  1. ʻOku fakamatala ho kaungāmeʻá ki ha meʻa fekauʻaki mo e Siasí ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻi he mītia fakasōsialé.

  2. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe hoʻo faiakó ha feʻauhi ʻoku fie maʻu ai ho timí ke vaʻinga ʻi he ʻaho Sāpaté.

  3. ʻOku ʻeke atu ʻe haʻo kaungāmeʻa hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo ha taumuʻa fakafonua ʻa ia ʻoku ʻiloa pea poupouʻi ka ʻoku fehangahangai mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí.

Hili hano tuku ange ha taimi feʻunga ke fakalaulauloto ai e kau akó, fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻa ia ʻe fie maʻu ai ke tau vahevahe pe taukapoʻi ʻetau tuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako e Ngāue 4–5 ʻe lava ke ne tataki kinautolu ʻi he faʻahinga tuʻunga pehení.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e kakano ʻo e Ngāue 4, fakaafeʻi ke nau fai ha fakamatala nounou ki he meʻa ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hokó pea mo e ngaahi akonaki ʻi he Ngāue 3. (Naʻe fakamoʻui ʻe Pita mo Sione, ʻi he temipalé, ha tangata naʻe pipiki talu hono fanauʻi mai pea mo ʻena akonaki fekauʻaki mo Sīsuú.)

Fakamatalaʻi nounou ʻa e Ngāue 4:1–6 ʻaki ʻa hono fakamatala naʻe puke fakapōpula ʻa Pita mo Sione koeʻuhí ko ʻena ngaahi ngāue ko ʻení pea naʻe ʻave kinaua ki he Sanitaliné, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e fakamaauʻanga faka-Siú. Fakamanatu ki he kau akó ko e tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e Sanitaliné naʻa nau tomuʻa kau ʻi hono puke fakapōpula mo hono Tutuki ʻa e Fakamoʻuí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Ngāue 4:7 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e fehuʻi naʻe fai ʻe he kau taki ʻo e kau Siú kia Pita mo Sioné.

  • Ko e hā naʻe fehuʻi ʻe he kau taki ʻo e kau Siú kia Pita mo Sioné?

  • Ko e hā ʻe lava ʻo hoko kia Pita mo Sione kapau naʻá na talaange ko e ongo muimui kinaua ʻo Sīsū Kalaisi?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ʻoku nau ʻi he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Pita mo Sioné pe naʻe mei fēfē ʻenau ongoʻí pea ko e hā hanau tali ki he kau fakamāú.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Ngāue 4:8–21. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahā ʻe Pita ki he kau fakamāú.

Ke fetongi ʻaki e laukonga ʻa e kau akó mei he Ngāue 4:8–21, fakakaukau ke huluʻi ʻa e vitiō “Peter and John Are Judged” (2:51) mei he The Life of Jesus Christ Bible Videos. ʻOku fakatātā ʻe he vitoó ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko mei he Ngāue 4:8–21. ʻOku maʻu ia ʻi he LDS.org.

  • Fakatatau ki he Ngāue 4:13, ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakatumutumu ai ʻa e kau fakamāú ʻia Pita mo Sioné?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi fakalongolongo ʻa e Ngāue 4:8 ʻo kumi ʻa e meʻa naʻá ne tākiekina ʻa Pitá mo tokoniʻi ia ke ne lea loto-toʻa ki he kau fakamāú.

  • ʻOkú ke pehē naʻe tākiekina fēfē ʻa Pita ʻi hono fakafonuʻaki ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne lava ʻo akonekina e ongoongoleleí ʻaki ʻa e loto-toʻa?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he tā sīpinga ʻa Pitá ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he veesi 8 mo e 13? (Mahalo ʻe fie fakaʻaongaʻi he kau akó ʻa ʻenau lea pē ʻanautolu, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni tatau mo ení.: Te tau lava ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻaki ʻa e loto-toʻa, ʻi hono fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Fakatatau ki he Ngāue 4:18, ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe he kau fakamāú kia Pita mo Sioné?

  • Naʻe tali fēfē ʻe Pita mo Sione ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e kau fakamāú, fakatatau ki he veesi 19–20?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 4:23–30 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe hili pē hono fakaʻatā ʻa Pita mo Sioné, naʻá na fakatahataha mo e niʻihi kehe naʻa nau tuí pea lotu mo kinautolu.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 4:31. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko hili ʻenau lotú.

  • Ko e hā naʻe hoko hili e lotu ʻa e kakaí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai, mei he meʻa ʻoku tau ako ʻi he veesi ko ení, ke fakaafeʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tokoni kiate kitautolu ke tau lea loto-toʻa ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá?

Vakai ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní.

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau kei lava ai ʻo loto-toʻa ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi tuʻunga pehení kae kei anga fakaʻapaʻapa pē mo fakasivilaise? (Vakai, ʻAlamā 38:12; mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e loto-toʻa ko ia ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ke tau vahevahe loto-fiemalie ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní, ka ʻoku tau fai ia ʻaki ʻa e loto-fakatōkilalo mo e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi ʻoku ngali kehekehe ʻenau fakakaukaú pe ongó meiate kitautolu.)

  • Ko e fē nai ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke lea loto-toʻa ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá?

  • Naʻá ke fakatokangaʻi fēfē kuo tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻonʻoní?

Ngāue 5:12–42

ʻOku puke pōpula ʻa e Kau ʻAposetoló koeʻuhi ko e fai fakamoʻuiʻaki ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku nau moʻui ʻi he taimi ʻo Pita mo Sioné pea ʻoku nau faiongoongo maʻá e nusipepa Taimi ʻo Selūsalemá. Fakamatalaʻi ʻe fakaafeʻi ange ke nau ako ʻa e konga ʻi he Ngāue 5:12–32 pea toki faʻu ha ʻuluʻi ongoongo ke ne fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa naʻe hokó. (Ki hono fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi potufolofola ko ení, fakamanatu ki he kau akó naʻe fekauʻi ʻe he Sanetaliné ʻa Pita mo Sione ke tuku ʻena lea ʻaki e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.) Muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻoku ʻomai ʻe he kongokonga veesi takitaha.

  1. Ngāue 5:12–16 (Lau fakataha e potufolofola ko ení mo e kalasí, pea hiki fakataha hano ʻuluʻi ongoongo.)

  2. Ngāue 5:17–23 (Kole ki he kau akó ke lau ʻa e potufolofola ko ení mo ha hoa pea hiki hano ʻuluʻi ongoongo. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi hoá ke vahevahe ʻenau ngaahi ʻuluʻi ongoongó ki he kalasí.)

  3. Ngāue 5:24–32 (Kole ki he kau akó ke lau tautau tokotaha ʻa e potufolofolá pea hiki hano ʻuluʻi ongoongo. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ʻuluʻi ongoongó ki he kalasí.)

Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi ʻuluʻi ongoongó, fehuʻi ange:

  • Fakatatau ki he Ngāue 5:29, ko e hā naʻe pehē ai ʻe Pita mo e Kau ʻAposetolo kehé naʻa nau kei hokohoko atu pē hono malanga ʻaki ʻi he huafa ʻo Sīsuú neongo ʻa e fekau mei he kau fakamāú?

Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau fili ke talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá, pea …

  • Mei hoʻo laukonga ʻi he Ngāue 4–5, ko e hā ha ngaahi founga te tau fakakakato ai ʻa e sētesi ko ení? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakakakato ʻa e sētesi ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ení: Kapau te tau fili ke talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá, te Ne ʻiate kitautolu.)

  • Ko e hā nai ha ngaahi founga naʻe ʻia Pita ai mo e kau ʻAposetolo kehé ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko ʻenau talangofua kiate Ia kae ʻikai ko e kau fakamāú? (Naʻe fakafonu kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní [vakai Ngāue 4:8, 31], naʻe malava ke nau fakahoko ha ngaahi mana [vakai Ngāue 5:12–16], pea naʻá Ne tuku mai ʻEne kau ʻāngeló ke fakahaofi kinautolu mei he fale fakapōpulá [vakai Ngāue 5:17–20].)

  • Ko e fē nai ha taimi naʻá ke fili ai, pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi, ke talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá? Naʻe fakahā fēfē atu ʻe he ʻOtuá ʻokú Ne ʻiate koe pe ko e tokotaha ko ení?

Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi hono lau leʻolahi ʻo e Ngāue 5:33–42. Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi ha toe ngaahi sīpinga naʻe ʻafio ai e ʻEikí ʻia Pita mo e Kau ʻAposetolo kehé.

Ke fetongi ʻaki hono lau ʻe he kau akó ʻa e Ngāue 5:33–42, te ke lava ʻo toe vakaiʻi pea fakamatala fakanounou ʻa e kano tohi ʻo Ngāue 5:12–42 ʻaki hono huluʻi ʻa e vitiō “Peter and John Continue Preaching the Gospel” (5:38). ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he LDS.org.

Fakamatala ange ʻoku tau ako ʻi he Ngāue 5:33 naʻe feinga ʻa e kau fakamāú ke tāmateʻi ʻa Pita mo Sione.

  • Fakatatau ki he veesi 41–42, naʻe founga fēfē ʻa e kei faivelenga ʻa e Kau ʻAposetoló ki he ʻEikí ʻi heʻenau fehangahangai mo e fakamanamana ko ʻení? Naʻe ʻafio fēfē ʻa e ʻEikí mo kinautolu ʻi he taimi ko ení?

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e ngaahi moʻoni kuo tau ʻilo mei he lēsoni ko ení ke tau feinga ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi he ʻaho ní, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení.

ʻIuniti Hokó (Ngāue 6–12)

Fehuʻi ange ki he kau akó pe ko e toko fiha ʻoku nau lava ʻo fakakaukau ki ai naʻe pekia koeʻuhí ko ʻenau tui ki he ongoongoleleí. Fakamatala ange te nau ako he uike ka hoko maí ʻi he Ngāue 6–12 ʻo fekauʻaki mo ha ongo tangata loto-toʻa naʻá na pekia koeʻuhí ko ʻena tui kia Sīsū Kalaisí: ko e taha naʻe Fitungofulu, pea ko e taha naʻe ʻAposetolo. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ki he Siasí ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa Pita fekuʻaki mo Koniliusí? Ko e hā naʻe hoko kia Saula (ʻa ia ʻoku ʻiloa ko Paulá) naʻe liliu ai ʻene moʻuí? Naʻe anga fēfē hono fakakuihí, pea ko hai naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ke toe fakafoki ʻene vakaí?