Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: Luke 18–Sione 1 (ʻIuniti 12)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Luke 18Sione 1 (ʻIuniti 12)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakanounou ʻo e Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteline, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Luke 18Sione 1 (ʻIuniti 12) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha pē e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha ngaahi tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni siʻi pē. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e fie maʻu ʻa hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Luke 18–21)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi talanoa fakatātā ʻo e fakamaau taʻe-angatonú mo e tangata Fālesí mo e tangata tānaki tukuhaú. Naʻa nau lau foki kau ki ha tangata kui naʻe fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí pea fekauʻaki mo Sākeasi. Naʻe ako e kau akó mei he ngaahi fakamatalá ni kapau ʻoku tau fakamātoato mo vilitaki ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻa e tui ki he ʻEikí, te tau lava ʻo maʻu ʻEne ʻaloʻofá.

ʻAho 2 (Luke 22)

Naʻe ako e kau akó ʻi heʻenau lau fekauʻaki mo e faleʻi ʻa e ʻEikí kia Pitá, te tau lava ʻo fakamālohia e niʻihi kehé ʻi heʻetau ului ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe ako foki ʻe he kau akó e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau lau fekauʻaki mo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní: Kapau ʻoku tau loto fiemālie ke talangofua ki he Tamai Hēvaní, te Ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e mālohi ke fai Hono finangaló. Naʻe tautaʻa toto lahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene mamahi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní.

ʻAho 3 (Luke 23–24)

Naʻe lau ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo e Tutukí, telió, mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻa nau ako ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau fili ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku ngaohikoviʻi kitautolú. ʻOku hū ʻa e laumālie ʻo e kakai kotoa pē ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻi heʻenau maté. ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ha sino toetuʻu ʻo e kakano mo e hui.

ʻAho 4 (Sione 1)

ʻI he ako ʻe he kau akó e ngaahi lea ʻa Sione ʻOfeina mo Sione Papitaisó, ne nau ako ai naʻe ʻafio ʻa Sīsū Kalaisi mo e ʻOtuá ʻi he kamataʻangá, naʻá Ne ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē, pea ko Ia ʻa e maama ʻo e Māmaní. ʻI he lau e kau akó fekauʻaki mo e founga ne ʻilo ai ʻe he niʻihi ʻo e kau ākongá ʻa Sīsū Kalaisí, ne nau ako ai te tau maʻu ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau tali ʻa e fakaafe ke ako mo muimui kiate Iá.

Talateú

ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó e founga ke fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻi kinautolu kau kia Sīsū Kalaisí. ʻIkai ngata aí, te nau ʻilo ai ko Sīsū Kalaisí ko ha tokotaha toetuʻu ia ʻo e kakano mo e hui.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Luke 24:13–32

Ko e folofola ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki ha ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí.

Kole ki he kau akó ke fakakaukauloto pe kuo nau fāifeinga ke ʻilo pe ʻoku moʻoni pe ʻikai ha foʻi fakakaukau ʻi he ongoongoleleí.

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau ako mei he Luke 24:13, naʻe mavahe ha ongo ākonga mei Selusalema he ʻaho tatau ne ʻilo ai ʻe ha kau fafine naʻe ʻatā e fonualoto ʻo Sīsuú. Naʻá na fononga ʻi ha maile nai ʻe 6–7.5 (kilomita ʻe 10–12) “ki he potu kakai naʻe ui ko ʻEmeasi.” ʻE lava ke tokoni hono ako e meʻa ne na aʻusia ʻi he hala ki ʻEmeasí ke tau ʻilo e founga ke fakamālohia ai ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 24:14–17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi pe ko hai naʻe kau fakataha mo e ongo ākongá ʻi heʻena lué.

  • Ko hai naʻe kau fakataha mo e ongo ākongá ʻi heʻena fononga ki ʻEmeasí?

  • Ko e hā naʻe ʻikai ʻiloʻi ai ʻe he ongo ākongá ʻa Sīsuú? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea taʻofi ʻi he Luke 24:16 ke pukepuke pe fūfuuʻi.)

Fakaafeʻi e kau akó ke taufetongi hono lau leʻolahi e Luke 24:17–33. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe ako ʻe he ongo ākongá meia Sīsū ʻi heʻenau lue mo Ia ʻo ʻikai ʻiloʻi pe ko hai Iá.

Kapau ʻoku maʻu ʻi hoʻo lea fakafonuá, ka ʻikai hono lau e Luke 24:17–33, mahalo te ke fie huluʻi e foʻi vitiō “Christ Appears on the Road to Emmaus” [Ko e hā ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Hala ki ʻEmeasí] (3:32) mei he The Life of Jesus Christ Bible Videos, ʻa ia ʻe lava ke maʻu ʻi he LDS.org. Kole ki he kau akó ke sio ki he meʻa naʻe ako ʻe he ongo ākongá meia Sīsū ʻi heʻena lue mo Ia ʻo ʻikai ʻiloʻi pe ko hai Ia. Kimuʻa hono hulu e vitioó, fakamatalaʻi ange ko e fetalanoaʻaki ʻi he vitioó ʻoku maʻu ia mei he Luke 24:17–33 koeʻuhí ke lava e kau akó ʻo muimui ki ai ʻi he folofolá kapau te nau fie fai ia.

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻikai ke tau fanongo ʻi he vitiō ko ʻení, ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki he ongo ākongá ʻi heʻenau lué. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 24:27. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki he ongo ākongá.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki he ongo ākongá?

  • Ko e hā e founga naʻá Ne fakaʻaongaʻi ke akoʻi ʻaki fekauʻaki mo Iá? (Ko e folofolá.)

  • ʻI he veesi 32, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē naʻe vela ʻe loto ʻo e ongo ākongá ʻiate kinaua? (Naʻe fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe moʻoni ʻa e ngaahi akonaki kau kia Sīsū ʻi he folofolá.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he meʻa ne ako ʻe he ongo ākongá mei hono fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū e folofolá ke akoʻi kinaua kae ʻikai ko hono fakahā pē ko hai Iá. Te ke ala kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e ola ʻo ʻetau ako folofola fakatāutahá? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: ʻI heʻetau ako e folofolá, ʻoku tau fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne akoʻi kitautolu kau kia Kalaisi.)

  • Makehe mei ha ongo māfana ʻi hotau lotó, te ke fakamatalaʻi fēfē e meʻa te tau lava ʻo aʻusiá ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia Sīsū Kalaisí?

Kole ki he kau akó ke kumi ha potufolofola kuo tokoni ke nau ongoʻi hono akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kau kia Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau potufolofolá mo e ngaahi ola ʻo e meʻa ne nau ongoʻí. Mahalo te ke fie vahevahe foki ha potufolofola kuó ne tokoniʻi fakatāutaha koe.

Fakamanatu ki he kau akó neongo ʻoku mahuʻinga ke lau ʻa e Fuakava Foʻoú ki he maaka ʻi he seminelí, ʻoku toe mahuʻinga ange ke ako ʻa e folofolá ʻi ha founga ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

Kapau ʻe lava, ʻoange ha tatau ʻo ha meʻa fakaʻilonga tohi ʻoku ʻi ai ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pe fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻa e leá ʻi ha laʻipepa pe kaati ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ko ha meʻa fakaʻilonga tohi. (ʻOku maʻu ʻi he tatau he ʻinitanetí ʻo e lēsoni ko ʻení ha laʻipepa PDF ʻoku lava ke paaki ko ha ngaahi fakaʻilonga tohi.)

ʻĪmisi
handout, scriptures

Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó Seminelí ʻi he Fuakava Foʻoú—Lēsoni Ako ʻi ʻApí (ʻIuniti 12)

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonuʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. …

“… ʻOku maʻu e tuí ʻi he hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamoʻoniʻi ia ʻi hotau ngaahi lotó, Laumālie ki he laumālie, ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai pe lau e folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku tupulaki ʻa e tuí ʻi he hokohoko ʻo ʻetau keinanga ʻi he folofolá. …

“… Ako fakaʻāuliliki mo fakamātoato ʻa e folofolá. Fifili mo lotu ki ai. Ko e folofolá ko ha fakahā ia, pea te nau tānaki mai mo ha ngaahi fakahā kehe” (D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Ensign or Liahona, May 2010, 34–35).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Kulisitofasoní. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi founga ʻe lava ke fakatupulaki ai ʻenau ako folofola fakatāutahá.

Fakaafeʻi e kau akó ke fokotuʻu ha taumuʻa ke ako ʻenau folofolá ʻi ha ngaahi founga ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakatupulaki ʻenau tui mo e ʻilo kia Sīsū Kalaisí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau hiki e taumuʻa ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e meʻa fakaʻilonga tohí kae lava ke nau fakaʻaongaʻi ia ko ha fakamanatu lolotonga ʻenau ako e folofolá.

Luke 24:36–39

Ko e hā ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá mo fakahā kiate kinautolu Hono sino toetuʻú

Fakamatalaʻi ange naʻe tafoki leva ʻa e ongo ākonga ne na ʻi he hala ki ʻEmeasí mo Sīsuú ʻo foki ki Selusalema mo fakahā ʻena aʻusiá ki he kau ʻAposetoló mo e kau ākonga kehé (vakai, Luke 24:33–35).

Fakaafeʻi e kalasí ke lau leʻolahi fakataha ʻa e veesi fakataukei folofola ʻi he Luke 24:36–39, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko lolotonga hono lipooti ʻe he ongo ākongá ʻena aʻusiá ki he kau ākongá.

  • Ko e hā naʻe hoko lolotonga hono lipooti ʻe he ongo ākongá ʻena aʻusiá?

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Fakahaaʻi ʻe Sīsū Hono Ngaahi Kafó (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 60; vakai foki LDS.org).

  • Ko e hā naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke nau fai ke tokoni ke mahino kiate kinautolu naʻe ʻikai ko ha laumālie pē Ia ka naʻe ʻi ai Hono sino fakamatelié?

  • Ko e hā ha tokāteline te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi tokāteline kehekehe, kae fakapapauʻi ke fakamamafaʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha kuo toetuʻu mo ha sino ʻo e kakano mo e hui. Tohi ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé; vakai foki T&F 130:22.)

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pea fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolu ʻa e tokāteline ko ʻení, pe fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e meʻa ne nau tohi ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá ki he ngāue hono 3 mei he ʻIuniti 12: Lēsoni ʻo e ʻaho 3. Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻIuniti Hoko (Sione 2–6)

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻi heʻenau ako e Sione 2–6, te nau ako ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻa e fuofua mana ʻa Sīsū ʻi ha kakai tokolahi? Naʻe tokoni fēfē ia ki Heʻene faʻeé? Ko e hā naʻá Ne fakamaʻa ai ʻa e temipalé? Ko hai naʻe fuofua fakahā ki ai ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Mīsaiá? Ko e hā naʻá Ne fakahā ki he fefiné ni fekauʻaki mo ʻene moʻuí ko Ia pē naʻá Ne ʻiló? Ko e hā naʻe ʻuhinga ai pē ʻa e Fakamoʻuí kiate Ia ko e vai mo e Mā ʻo e Moʻuí? ʻE lau foki e kau akó kau ki he ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e mālohi.