Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: ʻEfesō 2–Filipai 4 (ʻIuniti 25)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

ʻEfesō 2Filipai 4 (ʻIuniti 25)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e ʻEfesō 2Filipai 4 (ʻiuniti 25) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi he niʻihi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi ʻa e fie maʻu hoʻo kau akó.

ʻAho 1 ( ʻEfesō 2–3)

Ne hoko atu e lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻEfesoó ʻaki hono akoʻi kinautolu ʻe lava ke fakahaofi e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fakafou ʻi he tui kiate Iá pea ʻi heʻetau haʻu kia Sīsū Kalaisi pea maʻu ʻEne ʻaloʻofá, ʻoku tau fāitaha ai mo e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá. Naʻe akoʻi foki ʻe Paula ʻoku fokotuʻu e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e fungani makatulikí, pea ʻoku feinga ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ke tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau ʻilo mo ongoʻi e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻAho 2 ( ʻEfesō 4–6)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻi he hokohoko atu e ngaahi akonaki ʻa Paulá ʻo kau ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí, pea kuo ui ʻe he ʻEikí ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke tokoni ke fakahaohaoaʻi e Kāingalotú mo maluʻi kinautolu mei he ngaahi tokāteline halá. Naʻe akoʻi foki ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ʻoku liʻaki ʻe he kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí ʻenau ngaahi founga motuʻa mo angahalá pea ʻai ha ngaahi founga foʻou mo māʻoniʻoni.

ʻAho 3 (Filipai 1–3)

Naʻe ako ʻe he kau akó mei he tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Filipaí, ʻe lava ʻo tokoni e fakafepaki ʻoku tau aʻusia ʻi he muimui ʻia Sīsū Kalaisí ke paotoloaki ʻEne ngāué pea kapau te tau muimui he sīpinga ʻo e loto-fakatōkilaló mo e tokanga taʻesiokita ʻa Sīsū Kalaisi ki he niʻihi kehé, te tau lava leva ʻo hoko ʻo faaitaha ange. Naʻe akoʻi foki ʻe Paula ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke loto holi mo fai e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakamoʻui ai kitautolú, ʻa ia ʻoku lava ke fakahoko ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea kapau te tau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻú kae muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo vilitaki atu kimuʻa ʻi he tuí, te tau lava ʻo ʻiloʻi Ia pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

ʻAho 4 (Filipai 4)

ʻI he hokohoko atu ʻenau ako e tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Filipaí, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ko e taimi te tau hoko ai ko e kau muimui faivelenga ʻo Sīsū Kalaisí, kapau te tau lotu ʻi he lotu fakamātoato mo e fakafetaʻi, ʻe tāpuekina leva kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻEne melinó, pea kapau ʻe nofotaha e ngaahi fakakaukau ʻa e Kāingalotu faivelengá ʻi he meʻa pē ʻoku māʻoniʻoní pea muimui ki he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, ʻe ʻiate kinautolu leva e melino ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakaʻosi ʻe Paula ʻene tohí ʻaki hono akoʻi te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻokú ne fakamālohia kitautolú.

Talateú

Hili hono akoʻi e Kāingalotu ʻi ʻEfesoó ʻoku totonu ke nau liʻaki honau anga motuʻá pea ʻai ha tokotaha foʻou ʻi he hoko ko ha muimui ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe akoʻi kinautolu ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku totonu foki ke nau ʻai e teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻEfesō 6:10–24

ʻOku faleʻi ʻe Paula e Kāingalotú ke “ʻai … ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá”

Hiki ʻi he palakipoé ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní. (ʻOku maʻu e fakamatala ko ʻení ʻi he “The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 79.) Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení.

“ʻOku uki ʻe Sētane ke tauʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fakamoʻoní mo feinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú” (President Ezra Taft Benson).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku uki ai ʻe Sētane ke tauʻi e toʻu tupu ʻo e Siasí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e ʻEfesō 6:10–13. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe Paula naʻe tauʻi ʻe he Kāingalotú ʻi hono kuongá. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e tuʻutuʻuni kākā ki he ngaahi founga kākā pe tauhele ʻoku fakaʻaongaʻi ke kākaaʻi pe tauheleʻi.

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Paula naʻe tauʻi ʻe he Kāingalotú ʻi hono kuongá?

  • ʻOku tatau fēfē e meʻa naʻe hiki ʻe Paula he veesi 12 mo e meʻa ʻoku tau fepaki mo ia ʻi hotau kuongá ni?

  • Ko e hā naʻe tala ʻe Paula ki he Kāingalotú ʻi hono kuongá ke ʻai kae lava ke nau matuʻuaki e ngaahi kovi ko ʻení? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: Kapau te tau ʻai e teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá, te tau lava ʻo matuʻuaki ʻa e koví.)

ʻĪmisi
handout, armor of God

Tui e Teunga Tau Kakato ʻo e ʻOtuá.

Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí ʻi he Fuakava Foʻoú—Lēsoni Ako ʻi ʻApí (ʻIuniti 25)

ʻĪmisi
diagram, armor of God

ʻOange ki he kau akó e laʻipepa tufa ʻoku ʻoatu ko ʻení. Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe nima, pea vahe ki he kulupu takitaha ha konga ʻo e teunga tau ʻoku hā ʻi he ʻEfesō 6:14–17. (ʻOua ʻe vahe e “nonoʻo ʻaki ʻa e moʻoní ʻa e kongalotó” [veesi 14]. Kapau ʻoku tokosiʻi hoʻo kalasí mahalo ʻe fie maʻu ke ke vahe ʻo lahi ange he tahá ki ha kulupu ʻe niʻihi ha konga ʻo e teunga taú.)

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé:

  1. Ko e hā ʻoku fakaʻaongaʻi ki ai e konga ʻo e teunga taú?

  2. Ko e hā naʻe ui ʻaki ʻe Paula e konga ʻo e teunga taú?

  3. Ko e hā ʻe lava ke fakafofongaʻi fakalaumālie ʻe he konga ʻo e sino ʻoku maluʻi ʻe he teunga taú?

  4. ʻE lava fēfē ke tokoni hono tui e konga ko ʻeni ʻo e teunga tau fakalaumālié ke ke matuʻuaki ʻa e koví?

Ke fakahaaʻi ki he kau akó e founga ke fakafonu ʻaki e laʻipepa tufá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e ʻEfesō 6:14. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi he palakipoé ʻi heʻene fekauʻaki mo e “nonoʻo ʻaki ʻa e moʻoní ʻa e kongalotó” pea hiki e ngaahi talí ʻi heʻenau laʻipepa tufá.

Fakamatalaʻi ange ko e teunga tau ʻoku “nonoʻo” he kongalotó ko ha leta ia ʻoku haʻi takai he kongaloto ʻo e sinó. Hili iá pea fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke lipooti ʻenau ngaahi talí ki he kalasí. Mahalo ʻe fokotuʻu atu ʻe he kau akó ha ngaahi tali meimei tatau mo ʻení: (1) ʻOku fakaʻaongaʻi ia ke maluʻi e kongalotó (ko e ngaahi konga mahuʻinga ʻoku felāveʻi mo e fakafanaú). (2) Naʻe ui ia ʻe Paula ko e “moʻoní.” (3) ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻetau angamaʻá pe moʻui maʻá. (4) ʻI hono ʻiloʻi e moʻoni ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻe lava ke maluʻi kitautolu pea tokoni ke tau moʻui haohaoa fakaeangamaʻa.

Fakaafeʻi e kau akó ke muimui ki he sīpinga ko ʻení ʻi heʻenau lau e ʻEfesō 6:14–18 mo ʻenau kulupú pea fakafonu e konga ʻo e laʻipepa tufá ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi konga ʻo e teunga taú ne vahe angé. (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e “topuvaʻe ʻaki” [veesi 15] ki hono tui e suú pe maluʻi kehe ki he vaʻé.)

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha fakafofonga mei he kulupu takitaha ke lipooti e meʻa ne nau akó ki he kalasí. ʻI he lipooti ʻa e kulupu takitaha, fakaafeʻi e kau akó ke hiki e ngaahi meʻa naʻe maʻu ʻe he kulupú ʻi heʻenau laʻipepa tufá.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maluʻi kitautolu ʻaki e teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he founga ʻoku tau ʻai mo fakamālohia ai e teunga tau ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“ʻOku tau ʻai fēfē e teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá kae lava ke tau hangē ko ia ko e talaʻofa ʻa Paulá, ‘ke mou faʻa tuʻu ai ʻi he ʻaho ʻo e koví’?

“ʻOku ou saiʻia ke fakakaukau ki he teunga tau fakalaumālie ko ʻení ʻo ʻikai ko ha konga ukamea ʻoku fakafōtunga ke feʻunga mo e sinó kae hangē ha sēini fefeká. ʻOku kau ʻi he sēini fefeká ha fanga kiʻi konga ukamea ʻoku fakamaʻu fakataha ke fakaʻatā ʻa e tauʻatāina lahi ange ʻa e ngāué kae ʻikai mole ʻa e maluʻí. ʻOku ou lea ʻaki ia he kuó u ʻilo ʻoku ʻikai ha meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ʻe taha te tau lava ʻo fai ke fakamahafu fakalaumālie kitautolu. ʻOku makatuʻunga hono maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie moʻoní ʻi he ngaahi ngāue iiki kuo lalanga fakataha ʻi ha tupenu ʻo e fakamālohia fakalaumālié ʻa ia ʻokú ne maluʻi mo e fakahaofi mei he kovi kotoa pē” (“Be Strong in the Lord,” Ensign, July 2004, 8).

  • Ko e hā ʻokú ke fai ke tui pea fakamālohia ai e teunga tau ʻo e ʻOtuá he ʻaho takitaha?

  • Kuo tokoni fēfē ʻeni ke ke matuʻuaki ʻa e koví, ʻahiʻahí pe kākaá?

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

Ko e fē ngaahi konga ʻi ho teunga tau fakalaumālié ʻokú ke pehē ʻoku mālohí?

Ko e fē e konga vaivai taha ʻi ho teunga taú?

Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakamālohia ai e ngaahi konga takitaha ko ʻeni ʻo e teunga tau fakalaumālié ʻi hoʻo moʻuí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ʻEfesō 6:19–24 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻosi ʻe Paula ʻene tohí ʻaki e kole ki he Kāingalotú ke lotua ke foaki kiate ia ʻa e “lea” (veesi 19) pea lava ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he loto-toʻa lolotonga ʻene ʻi he fale fakapōpulá.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻiloʻi ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní, pea poupouʻi e kau akó ke ngāueʻi ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie ne nau maʻu.

ʻIuniti Hokó (Kolose1 Tīmote)

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau hokohoko atu ke ako e ngaahi tohi ʻa Paulá lolotonga e uike hoko maí: Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe Paula fekauʻaki mo e ʻofa ʻi he paʻangá? Te tau lava fēfē ʻo fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolu ʻaki e ngaahi talatukufakaholo halá? Fakatatau kia Paula, ko e hā kuo pau ke hoko kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí? Te tau ʻilo fēfē kuo hoko ia?