Laipelí
Lēsoni 159: Fakahā 20


Lēsoni 159

Fakahā 20

Talateú

Naʻe mamata ʻa Sione ʻi ha mata meʻa-hā-mai ki he ngaahi meʻa ʻe hoko kimuʻa mo e lolotonga e pule ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he nofotuʻí. Naʻá ne fakamoʻoniʻi foki ʻa e tau fakaʻosi ʻa Sētane mo e ngaahi mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fakaʻosinga ʻo e Nofo Tuʻí pea mamata ki he Fakamaau Fakaʻosí, lolotonga ia ʻe fakamāuʻi ʻe he ʻOtuá e tokotaha kotoa pē mei he ngaahi tohi kuo tohí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Fakahā 20:1–6

Ko e mamata ʻa Sione ʻi ha mata meʻa-hā-mai ki he meʻa ʻe hoko kimuʻa mo e lolotonga e nofotuʻi ʻa Sīsū Kalaisí

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki ha feʻauhi (hangē ko ha meʻa fakaʻaati pe fakasipoti) naʻa nau kau ai neongo naʻa nau tui te nau foʻi. Hili iá pea kole ange ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau kau ai ʻi ha feʻauhi naʻa nau tui ai te nau mālohi.

  • Ko e hā e founga ʻe ala liliu ai ʻe hoʻo ngaahi fie maʻu fekauʻaki mo e ola ʻo ha feʻauhi ʻa e founga hoʻo fakahoko ʻakí?

  • Ko e hā nai ʻe foʻi ai e kakaí ʻi heʻenau fakakaukau te nau foʻí? Ko e fē ha taimi naʻá ke fakakaukau ai te ke foʻi pea faifai peá ke ikuna?

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻi heʻenau ako e Fakahā 20 te nau ako lahi ange fekauʻaki mo e tau ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví pea mo e ikuʻanga fakaʻosi ʻo e taú. Fakaafeʻi kinautolu ke kumi ha ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako e Fakahā 20 te ne lava ʻo fakaʻaiʻai kinautolu ke kei faivelenga ki he Fakamoʻuí lolotonga e tau ko ʻení.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Fakahā 20:1–3. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻe hoko kia Sētane lolotonga e Nofo Tuʻí.

  • Ko e hā ʻe hoko kia Sētane lolotonga e Nofo Tuʻí? (Fakamatalaʻi ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he luo taʻefakangatangatá ʻa heli.)

  • Fakatatau ki he veesi 3, ko e hā he ʻikai lava ʻe Sētane ke fai koeʻuhí ko hono haʻi iá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Fakahā 20:4–6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi pe ko hai naʻe mamata ki ai ʻa Sione ne fakamāuʻí.

  • Fakatatau ki he veesi 4, ko hai naʻe mamata ʻa Sione naʻe fakamāuʻí?

  • Ko e hā e totongi naʻe maʻu ʻe he kakai ko ʻení koeʻuhí ko ʻenau faivelengá?

  • Ko e hā te nau kau ai lolotonga e Nofo Tuʻí? (Ko e ʻUluaki Toetuʻú.)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he Fakahā 20:4–6 fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻu ʻo kapau ʻoku tau faivelenga kia Sīsū Kalaisi? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni tatau mo ʻení: Kapau ʻoku tau faivelenga kia Sīsū Kalaisi, te tau kau ʻi he ʻUluaki Toetuʻú pea pule mo Kalaisi lolotonga e Nofo Tuʻí.)

Fakamatalaʻi ange naʻe kamata e ʻUluaki Toetuʻú ʻaki e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí pea naʻe kau ai e kau māʻoniʻoni naʻe mate kimuʻa ʻi he Toetuʻu ʻa Kalaisí (vakai, Mōsaia 15:21–25; ʻAlamā 11:16–20). Ko e lahi taha ʻo e kau māʻoniʻoni naʻe mate hili e Toetuʻu ʻa Kalaisí te nau toetuʻu ʻi he fakafehokotaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. [1924], 385). He ʻikai toetuʻu e kau faiangahalá mo e taʻe fakatomalá kae ʻoua kuo hokosia e Toetuʻu hono Uá, ʻa ia ʻe hoko ʻi he fakaʻosinga ʻo e Nofo Tuʻí (vakai, T&F 76:85).

  • Ko e hā e founga ʻe lava ke tokoni atu ai hono ʻiloʻi te ke lava ʻo kau ʻi he ʻUluaki Toetuʻú pea pule mo Sīsū Kalaisi lolotonga e Nofo Tuʻí, ke ke faivelenga he taimí ni ʻi he fepaki mo e koví?

Fakamoʻoni ange ko kinautolu ʻoku kei faivelengá te nau kau ʻi he ʻUluaki Toetuʻú pea pule mo e Fakamoʻuí lolotonga e Nofo Tuʻí.

Fakahā 20:7–11

Ko e mamata ʻa Sione ki he tau fakaʻosi ʻa Sētane mo e kau tau ʻa e ʻOtuá ʻi he fakaʻosinga ʻo e Nofo Tuʻí

Hiki e fakamatala taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI he fakaʻosinga ʻo e Nofo Tuʻí …

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Fakahā 20:7–10. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi meʻa naʻe hoko ne fakamatalaʻi ʻe Sione ʻe hoko ʻi he fakaʻosinga ʻo e Nofo Tuʻí.

  • Ko e hā e ngaahi meʻa naʻe hoko ne fakamatalaʻi ʻe Sioné? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e ngaahi hingoa Koki mo e Mēkoki ʻi he veesi 8 ki he ngaahi mālohi ʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻi he fakaʻosinga ʻo e Nofo Tuʻí ke tauʻi fakaʻosi e kakai ʻa e ʻEikí [vakai, T&F 88:110–14].)

  • Hili e tau ko ʻení, ko e hā ʻe hoko ki he tēvoló mo hono kau muimuí? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakakakato e fakamatala ʻi he palakipoé koeʻuhí ke peheni: ʻI he fakaʻosinga ʻo e Nofo Tuʻí, ʻe ikunaʻi ʻe he kau tau ʻo e ʻOtuá ʻa Sētane mo hono kau muimuí.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu ʻa e ola fakaʻosi ʻo e tau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo Sētané?

Fakahā 20:12–15

Ko e mamata ʻa Sione ki he Fakamaau Fakaʻosí

Fakamatalaʻi ange ko ha konga ʻo e palani ʻa e fakamoʻui ʻo e Tamai Hēvaní, ʻe tuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻi. Kole ki he kau akó ke fakakaukauloto pe ʻoku nau pehē ʻe fēfē ʻa e Fakamaau Fakaʻosí.

  • Ko e hā ʻokú ke fakaʻamu ke fakakaukau ki ai mo ongoʻi ʻi hoʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Fakahā 20:12–13. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga ʻe fakamāuʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá.

  • Ko e hā e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi 12 fekauʻaki mo e founga ʻe fakamāuʻi ai kitautolú? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE fakamāuʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi tohi kuo tohi ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ngāué.)

  • Ko e hā e ngaahi tohi naʻe mamata ki ai ʻa Sioné? (Ko e folofolá, ngaahi lekooti ʻa e Siasí ʻoku lekooti ai e ngaahi ouau fakamoʻuí pea mahalo mo e ngaahi ngāue kehe, mo e tohi ʻo e moʻuí [vakai, 2 Nīfai 29:10–11; T&F 128:6–7].)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻo e tohi ʻo e moʻuí.

“ʻOku ʻuhinga ʻa e Tohi ʻo e Moʻuí ʻi he tafaʻaki ʻe taha ki hono fakakātoa ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue ʻa ha taha—ʻa ia ko e lekooti ʻo ʻene moʻuí. Neongo iá, ʻoku toe fakamahinoʻi mai foki ʻe he folofolá ʻoku tauhi ha lekooti fakalangi ʻo e kakai tui faivelengá, pea ʻoku kau ai honau hingoá mo e ngaahi fakamatala ki heʻenau ngaahi ngāue māʻoniʻoní (T&F 88:2; 128:7)” (Bible Dictionary, “Tohi ʻo e Moʻuí”).

Fakamahinoʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ngaahi ngāué, ʻe fakamāuʻi kitautolu ʻo fakatatau mo e ngaahi holi ʻa hotau lotó (vakai, T&F 137:9; vakai foki, ʻAlamā 41:3–5).

  • Fakatatau ki he Fakahā 20:13, ko e hā ʻe hoko kimuʻa pea fakamāuʻi kitautolú? (Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e “naʻe tuku hake ʻe he tahí ʻa e kakai mate naʻe ʻi aí; pea tuku hake ʻe he faʻitoká mo hētesi ʻa e kakai mate naʻe ʻi aí” ki he Toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē.)

  • Ko e hā nai hono mahuʻinga ʻo ʻetau toetuʻu kimuʻa pea tau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻí?

Fakamoʻoni ange te tau takitaha tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻi pea ʻe fakapapauʻi ʻe heʻetau ngaahi ngāue he taimi ní pe ʻe fēfē ʻa e aʻusia ko iá kiate kitautolu. Lau leʻolahi e fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke tali ki ai ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai lelei ange ʻi hoʻo moʻuí ke teuteu ai ke fakamāuʻi ʻe he ʻEikí?

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Fakahā 20:12

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻangāue ako folofolá hangē ko e ngaahi futinouti ʻo e folofolá, Fakahinohino ki he Folofolá (maʻu atu ʻi he scriptures.lds.org), ke kumi ʻa e ngaahi potufolofola kehe ʻoku nau akoʻi fekauʻaki mo e Fakamaau Fakaʻosí. ʻE lava e kau akó ʻo hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola makehe ko ʻení ʻi heʻenau folofolá ofi ki he Fakahā 20:12. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti ki he kalasí ha ngaahi moʻoni kehe fekauʻaki mo e Fakamaau Fakaʻosí ʻoku nau ako ʻi he ʻekitivitī ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Fakahā 20:2–3. ʻE haʻi ʻa Sētane

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo fekauʻaki mo hono haʻi ʻa Sētané:

“ʻE haʻi ʻa [Sētane] ʻi he tui ʻa e kau māʻoniʻoní mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua Māfimafí fakatouʻosi lolotonga e pule ʻi he Nofo Tuʻí pea ʻe kapusi ki heli” (From Prophet to Son: Advice of Joseph F. Smith to His Missionary Sons, fakatahatahaʻi ʻe Hyrum M. Smith III mo Scott G. Kenney [1981], 71).

Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí he ʻikai maʻu ʻe Sētane ha mālohi koeʻuhí ko e māʻoniʻoni ʻa e Kāingalotú (vakai, 1 Nīfai 22:26).

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku tau talanoa ki hono haʻi ʻo Sētané. ʻE haʻi ʻa Sētane ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá; ka ʻe toe haʻi foki ia ʻi he fili e kakai ʻo e ʻOtuá ke ʻoua te nau fakafanongo kiate iá, ke ʻoua te ne puleʻi kinautolú” (Gospel Truth: Discourses and Writings of President George Q. Cannon, comp. Jerreld L. Newquist, 2 vols. [1957–74], 1:86).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo naʻe ʻikai fie maʻu ke tau tatali kae ʻoua kuo aʻu ki he Nofo Tuʻí ke haʻi ʻa Sētané:

“Ko e taimi ʻoku haʻi ai ʻa Sētane ʻi ha ʻapí—ko e taimi ʻoku haʻi ai ʻa Sētane ʻi ha moʻui ʻa ha tahá—kuo ʻosi kamata leva ʻa e Nofo Tuʻí ʻi he ʻapi ko iá, ʻi he moʻui ko iá” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 172).

Fakahā 20:5–6. Ko e ʻUluaki Toetuʻú

Naʻe fai ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e fakamatalá ni kau ki he ʻUluaki Toetuʻú:

“Naʻe kamata e [ʻUluaki Toetuʻú] ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí; ʻi he hili pē iá naʻe tuʻu hake e kau māʻoniʻoní mei honau ngaahi faʻitoká. ʻI he hoko atu e meʻá ni, kuo kamata talu mei ai ʻa e toetuʻu ʻa e kau angatonú, pea ʻe fakahoko lahi, pe hoko ia ʻi ha founga lahi, ʻi he fehokotaki mo e hāʻele mai ʻa Kalaisí ʻi Hono nāunaú” (The Articles of Faith, 12th ed. [1924], 385).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ongo founga kehekehe ke mahino ai e foʻi lea ʻUluaki Toetuʻú:

“Kiate kinautolu naʻe moʻui kimuʻa ʻi he toetuʻu ʻa Kalaisí, naʻe ʻiloa ʻa e ʻaho ʻo ʻene hāʻele maí ko e ʻuluaki toetuʻú. Hangē ko ʻení, naʻe fakakaukau pehē foki ʻa ʻApinetai mo ʻAlamā. (Mōsaia 15:21–25; ʻAlamā 40.) Kiate kinautolu kuo moʻui talu mei he ʻaho ko iá, ko e ʻuluaki toetuʻú ʻoku ʻi he kahaʻú ia pea ʻe hoko ia he taimi ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí. (T&F 88:96–102.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 639).

Ko kinautolu ʻe tuʻu hake ʻi he ʻUluaki Toetuʻú ʻe kau ai e “kau palōfita kotoa pē, pea mo kinautolu kotoa pē naʻa nau tui ki heʻenau ngaahi leá” (Mōsaia 15:22), ko kinautolu kuo pekia ʻi he taʻeʻiló ʻo teʻeki ke “fakahā ʻa e fakamoʻuí kiate kinautolu” (Mōsaia 15:24; vakai foki, T&F 45:54), pea mo e fānau iiki kuo mate kimuʻa pea ʻekea meiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāué (vakai, Mōsaia 15:25; Molonai 8:4–24).