Laipelí
Lēsoni 13: Mātiu 8–10


Lēsoni 13

Mātiu 8–10

Talateú

ʻI he fononga ʻa Sīsū ʻi Kālelí, naʻá Ne fakahoko ha ngaahi mana lahi. Naʻe ui foki ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, foaki ʻa e mālohi mo fakahinohinoʻi kinautolu, pea fekauʻi atu kinautolu ke ngāue ki he kakaí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 8:1–9:34

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ha ngaahi mana lahi

ʻI he kamataʻanga ʻo e kalasí, kole ange ki he kau akó ke tali e fehuʻi ko ʻení:

  • Kapau naʻá ke ʻilo ʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ke ʻaʻahi ki homou koló pe ha kolo ʻi he ʻahó ni, ko hai te ke ʻomi kiate Ia ke fakamoʻuí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: Mātiu 8:1–4; Mātiu 8:5–13; Mātiu 8:14–15; Mātiu 8:23–27; Mātiu 8:28–32; Mātiu 9:1–8; Mātiu 9:18–19, 23–26; Mātiu 9:20–22; Mātiu 9:27–31; mo e Mātiu 9:32–33. Vahe ha taha ʻo e ngaahi potufolofolá ki he tokotaha ako takitaha. (Kapau ʻoku tokosiʻi hoʻo kalasí, ʻe lava ke lau ʻe ha niʻihi ʻo e kau akó ʻo lahi ange ʻi he potufolofola fakataukei ʻe tahá.)

Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ngaahi potufolofola ne vahe ange kiate kinautolú pea kumi ki he ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsuú. Hili ha taimi feʻunga, kole ange kiate kinautolu ke lipooti e meʻa ne nau akó. (Fakatokangaʻi ange: ʻE ako ʻe he kau akó ʻo loloto ange ki he ngaahi mana ko ʻení ʻi he Maʻake 1–5.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 8:16–17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e kikite naʻe fakakakato ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene fakahoko e ngaahi mana ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā ha moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi te tau lava ʻo ako mei he ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi mana ko ʻení? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke fakamoʻui kitautolu ʻe Sīsū ʻi heʻetau ngaahi vaivaí mo e ngaahi mahamahakí. (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ko e vaivaí ko ha mahamahaki, ngaahi vaivai, pe vaivaiʻanga.)

  • ʻE fakamoʻui pe fakamālohia fēfē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻetau ngaahi vaivaiʻangá ʻo kapau ʻoku ʻikai hāʻele ʻi hotau lololotongá ʻi he ʻahó ni? (ʻI Heʻene Fakaleleí. Vakai, ʻAlamā 7:11–13.)

Mātiu 9:35–10:8

Ko e ui ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā uá

Fakaʻaliʻali ha tā pe ngaahi tā ʻo e Kau ʻAposetolo lolotonga ʻo e Siasí, kau ki ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. (ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi ʻatá ʻi he LDS.org [vakai Meet Today’s Prophets and Apostles] pea ʻi he ngaahi makasini ʻo e konifelenisi lahi ʻo e Ensign pe Liahona.)

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ke makehe ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa pē ʻi he māmaní ʻi he kuongá ni?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako ʻa e Mātiu 9–10 fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló mo e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke nau ʻomi ki heʻetau moʻuí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 9:35. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea kumi e meʻa kehe naʻe fakahoko ʻe Sīsū mei hono fakamoʻui ʻo e niʻihi kehé.

  • ʻIkai ngata pē ʻi hono fakamoʻui ʻo e niʻihi kehé, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú?

Fakamatalaʻi ange naʻe malanga ʻaki ʻe Sīsū e ongoongoleleí mo fakahoko ha ngaahi mana ʻi Siutea kotoa, naʻe fakaʻau ʻo tupu ʻa e tokolahi ʻo e kakai ne nau muimui mo fekumi kiate Iá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 9:36–38. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he tokotaha ne pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻokú ne fiemaʻu ke tokoni kiate Ia hono tauhi ʻa kinautolu ne nau muimui ʻiate Iá.

  • Fakatatau ki he veesi 37, ko hai naʻe pehē ʻe Sīsū ʻokú Ne fie maʻu ke tokoni kiate Ia hono tauhi ʻo kinautolu ne muimui ʻiate Iá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 10:1–4. Kole ange ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ke tokoni kihono fakatoli e ngaahi fie maʻu ʻa e kakaí.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ke tokoni ki he ngaahi kakai naʻe muimui ʻiate Iá?

  • Ko e hā e tokāteline ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo ha founga ʻe taha ʻoku tokoni ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakai ʻo e māmaní? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻOku ui ʻe Sīsū Kalaisi ha kau ʻAposetolo pea foaki kiate kinautolu Hono mafaí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení ʻo ofi ki he Mātiu 10:1–4.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 10:5–8. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki meʻa naʻe fekau ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne Kau ʻAposetoló ke faí?

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe Sīsū ʻEne Kau ʻAposetoló ke faí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku haʻu ʻa e foʻi lea ʻAposetoló mei he foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga ki he “tokotaha ʻoku fekauʻi atu.” ʻI he kamataʻangá naʻe fekauʻi atu ʻa e Kau ʻAposetoló ki he lotolotonga pē ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Kimui ange aí, naʻe fekau ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú ke malaʻanga ʻaki foki ʻa e ongoongoleleí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitailé, pe ko kinautolu ʻoku ʻikai ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku faitatau ʻi he ngaahi ngāue naʻe fai ʻe Sīsuú mo e ngaahi ngāue naʻá Ne fekauʻi ʻEne Kau ʻAposetoló ke fai?

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisi e Kau ʻAposetoló ke faí? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha moʻoni ʻoku tatau mo ʻení: ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa e Kau ʻAposetoló ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí pea fai ʻEne ngāué. Fakakaukau ke tohi ʻa e moʻoni ko ení ʻi he palakipoé.)

Toe foki ʻo vakai ki he fakatātā ʻo e Kau ʻAposetolo lolotongá. Kole ki he kau akó ke ʻomi ha sīpinga ʻoku malanga mo ngāue ai ʻa e ʻAposetolo lolotongá ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí kapau naʻá Ne ʻi heni.

Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó e mahuʻinga ʻo e moʻoni ne nau ʻiloʻi ʻi ʻolungá, lau pe huluʻi ha konga ʻo ha lea ne toki fai kimuí ni ʻe ha ʻAposetolo lolotonga fekauʻaki mo e toʻu tupú. Hili hono lau e fakamatalá pe hulu e foʻi vitiō nounoú, fehuʻi ange:

  • ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe he mahino naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetoló ke fai ʻEne ngāué ʻa e anga ʻo ʻetau tali ki he meʻa ne nau akoʻi mo faleʻi kitautolu ke fai?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne tākiekina ai ʻe he ngaahi ngāue mo e ngaahi pōpoaki ʻo e Kau ʻAposetolo lolotongá hoʻo moʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi faivelenga ki ha ngaahi faingamālie ke fanongo, ako, mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e Kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí kuo filí.

Mātiu 10:9–42

Ko e fakahinohinoʻi ʻe Sīsū e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kimuʻa pea nau ō atu ke malanga mo ngāué

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 10:9–16 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau ʻAposetoló ke falala ki he Tamai Hēvaní hono tokonaki ʻenau ngaahi fie maʻú ʻi heʻenau fononga holo ke malanga ʻaki e ongoongoleleí. Naʻe akoʻi foki ʻe he Fakamoʻuí kinautolu ke nau tāpuakiʻi e kakai te nau tali kinautolu mo ʻoange ha meʻa ke nau nofo aí.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne ʻeke ange ai ʻe ha tokotaha ʻo ha tui kehe ha fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí pe ʻeke ange kiate kinautolu ʻo kau ki ha meʻa ʻoku faʻa fai ai ha fakakikihi fekauʻaki mo e Siasí.

  • Naʻá ke falala fēfē nai ki hoʻo ʻilo ki he meʻa ʻoku totonu ke ke lea ʻaki ʻi he tūkunga ko iá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻi hono toe ʻo e Mātiu 10 ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ke fakamatalaʻi e ongoongoleleí pe vahevahe ʻetau fakamoʻoní.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Mātiu 10:16–20. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he faʻahinga faingataʻa ne pehē ʻe Sīsū ʻe fehangahangai mo e Kau ʻAposetoló ʻi heʻenau fononga holo ʻo malangá.

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe fehangahangai mo ʻEne Kau ʻAposetoló ʻi heʻenau ʻalu atu ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí?

  • Fakatatau ki he veesi 19-20, ʻe fouga fēfē ha ʻilo ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e meʻa ke lea ʻaki ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻa ko ʻení? (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ko e kupuʻi lea “ʻoua naʻa mou feinga” ʻoku ʻuhinga ia ki he “ʻoua ʻe fuʻu tokanga.”

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo ʻetau lea ki he niʻihi kehé ʻi heʻetau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ʻoku tau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, te Ne ueʻi fakalaumālie kitautolu ʻaki e meʻa ke lea ʻakí ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻoku ueʻi fakalaumālie koe ʻe he ʻEikí ke ʻilo e meʻa ke lea ʻaki ki ha taha kehe? (Mahalo te ke loto ke ʻoange ki he kau akó ha taimi ke nau fakakaukau ai kimuʻa pea tali ʻa e fehuʻi ko ʻení.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 10:21–42 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe hokohoko atu hono fakahinohinoʻi, fakatokanga, mo fakafiemālieʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa te nau fehangahangai mo iá. Ke tokoni ki he kau akó ke ako ʻa e ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Mātiu 10:37–39, vahevahe tautau toko ua kinautolu pe ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea ʻoange ki he hoa pe kulupu takitaha ha tatau ʻo e ngaahi laʻipepa tufá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻi he laʻipepa tufá ʻaki hono ako ʻa e ngaahi veesi ne vahe angé mo hono aleaʻi ʻenau ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí.

ʻĪmisi
handout, Matthew 10:37–39

Mātiu 10:37–39

Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí ʻi he Fuakava Foʻoú—Lēsoni 13

Ako fakataha ʻi he ngaahi hoá pe kulupú ʻa e ngaahi veesi ne ʻoatú pea aleaʻi hoʻomou ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí.

Lau ʻa e Mātiu 10:37–38, ʻo kumi e ngaahi feilaulau ne pehē ʻe he Fakamoʻuí kuo pau ke tau loto fiemālie ke fai ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau ākongá. ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea ko e “taau mo ia ke ne maʻu au” ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ki he hoko ko ha fakafofonga moʻui taau ʻa e ʻEikí pea mo feʻunga ki Heʻene ngaahi tāpuakí.

  • ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ki he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ke ʻofa ʻiate Ia ʻo lahi hake ʻi he toe meʻa kehe—kau ai ʻa e kau mēmipa honau fāmilí?

ʻĪmisi
cross

Ko e ʻakau māfasia ʻoku lau ki ai ʻa e veesi 38 ʻoku ʻuhinga ia ki he kolosi naʻe fua mo hiki hake ai ʻa Sīsū Kalaisi ke fakahoko e finangalo ʻo ʻEne Tamaí. ʻOku fakatātā ia, ki he ui ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau muimuí e meʻa tatau ke “toʻo hake ʻene ʻakau māfasiá, ʻo muimui ʻiate Ia” (Mātiu 16:24).

Lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he, Mātiu 16:26, pea kumi ki he ʻuhinga kiate kitautolu ʻo e pehē ke toʻo hake ʻetau ʻakau māfasiá pea muimui ʻia Sīsū Kalaisi: “Pea ko ʻeni, koe meʻa ke toʻo hake ai ʻe ha tangata ʻa hono kolosí, ko ʻene fakafisi ia mei he anga taʻe faka-ʻOtua kotoa pē, mo e holi kovi fakamāmani kotoa pē, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú.”

Lau ʻa e Mātiu 10:39, ʻo kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi fekauʻaki mo e feilaulaú. ʻOku fakamahino mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e kamataʻanga ʻo e foʻi veesi ko ʻení ke pehē “Ko ia ʻoku kalofaki ʻene moʻuí …” ʻI heʻene tuʻu ko ʻení, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ʻoku pehē “kalofaki ʻene moʻuí” ke moʻui siokita kae ʻikai ke fekumi ke tauhi ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú.

  • Ko e hā ha founga ʻokú ke pehē ʻe “mole” ai e moʻui ʻa e kakai ʻoku tokanga taha pe, ki heʻenau ngaahi holi siokitá.

Fakatefito ʻi he meʻa naá ke laú, fakakakato e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

Kapau te tau fekumi ke fakahaofi ʻetau ngaahi moʻuí, pea .

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻi he veesi 39 ʻa e talaʻofa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻe mole ʻenau moʻuí koeʻuhí ko Ia. ʻOku lelei ange ke mole ʻetau moʻuí koeʻuhí ko Ia ʻi haʻatau loto-fiemālie pē ke mate Maʻana. ʻOku ʻuhinga ia ke tau loto fiemālie ke foaki ʻetau moʻuí he ʻaho takitaha ke tokoni kiate Ia mo e kakai ʻoku tau feohí.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e maʻu ʻetau moʻuí ʻi heʻene mole koeʻuhí ko Ia?

Fakatefito ʻi he meʻa naá ke laú, fakakakato e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

Kapau ʻe mole ʻetau moʻuí koeʻuhí ko Sīsū Kalaisí, pea .

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní pea aleaʻi hoʻomou ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ʻOku ou tui ʻoku talamai ʻe he Fakamoʻuí ʻo ka ʻikai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé, ta ʻoku ʻikai ha ʻuhingamālie ia ki heʻetau moʻuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku moʻui siokita peé, ʻoku hangē … ʻoku hōloa pea iku mole ʻenau moʻuí, ka ko kinautolu ʻoku foaki ʻenau moʻuí ke tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau tupulaki mo fakalakalaka—pea nau fakahaofi ai ʻenau moʻuí” (“Ko e hā Kuó U Fai Maʻá ha Taha he ʻAho Ní?” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2009, 90).

  • Ko hai ʻokú ke ʻilo kuo fili ke mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko Sīsū Kalaisí? Ko e hā e tokoni kuo fai ʻe he fili ko ʻení ki he tokotahá ni?

Hili hono fakafonu ʻe he kau akó ʻa e laʻipepa tufá, mahalo te ke fie kole ange ki ha niʻihi ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa ne nau akó ki he kalasí.

Mahalo te ke fie maʻu ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó kau ki he mole ʻetau moʻuí koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lisi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo fai he ʻahó ni pe ʻi he kahaʻu vave maí ke mole ai ʻenau moʻuí ʻi he ngāue maʻa Sīsū Kalaisi mo e niʻihi kehé. Fakaafeʻi kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa pea ngāueʻi ʻa e taumuʻa ko iá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 10:35–37. “Ko ia ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamaí pe ko e faʻeé ʻiate aú”

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, ʻi he lau ki he Mātiu 10:35–37 ko e taha ʻo e ngaahi fili faingataʻa taha ʻe ala fai ʻe ha taha ko e fili ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá pea mo ha mēmipa he fāmilí:

“Ko e taha ʻo e ngaahi sivi faingataʻa tahá ko e taimi kuopau ke ke fili ʻi he vahaʻa ʻo e fakahōifua ki he ʻOtuá pe fakafiemālieʻi ha taha ʻokú ke ʻofa pe fakaʻapaʻapaʻí—tautautefito ki ha mēmipa ʻo e fāmilí.

Naʻe fehangahangai ʻa Nīfai mo e sivi ko iá peá ne ikunaʻi lelei ia ʻi he taimi naʻe kiʻi lāunga fakataimi ai ʻene tamai leleí ki he ʻEikí (vakai, 1 Nīfai 16:18–25). Naʻe tauhi ʻe Siope ʻa ʻene angatonu ki he ʻEikí neongo naʻe talaange ʻe hono uaifí ke lea kovi ki he ʻOtuá pea mate (vakai, Siope 2: 9–10).

ʻOku pehē ʻe he folofolá, “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” ( ʻEkesōtosi 20:12; vakai foki, Mosaia13:20). Taimi ʻe niʻihi kuo pau ke fili ha taha ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Tamai Hēvaní ʻi ha tamai ʻi māmani” (“The Great Commandment—Love the Lord,” Ensign, May 1988, 5).