Laipelí
Talateu ki he ʻUluaki Tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó.


Talateu ki he ʻUluaki Tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó.

Ko e hā hono ‘uhinga ʻoku ako ai e tohí ni?

Naʻe faingataʻaʻia ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí naʻe nofo ʻi Kolinitoó he kuonga muʻá ʻi ha ngaahi palopalema lahi ʻoku ʻi he māmaní he ʻahó ni, hangē ko e ʻikai uouangatahá, ngaahi akonaki halá, mo e angaʻulí. ʻOku tau ako ʻi he 1 Kolinitoó naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kāingalotú ni e founga ke fakatupulaki ai ʻa e uouangatahá ʻi he Siasí, founga ki hono ako e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ko e fatongia ʻo e sino fakamatelié ʻi heʻene hoko ko ha temipale ki he Laumālie Māʻoniʻoní, natula ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, mahuʻinga hono maʻu e sākalamēnití ʻi he moʻui tāú, pea mo e moʻoni ʻo e Toetuʻú. ʻI heʻenau ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula naʻe lekooti ʻi he 1 Kolinitō, ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau akó e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui angatonu neongo ʻa e ngaahi angahala ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú.

Ko hai naʻá ne tohi ʻa e tohí ni?

ʻOku mahino mai mei he ʻuluaki veesi ʻo e ʻUluaki Tohi ki he kakai Kolinitoó naʻe ʻomai ia mei he ʻAposetolo ko Paulá ʻi ha ākonga ko hono hingoá ko Sositine, ʻa ia mahalo naʻe hoko ko e tangata tohi ʻa Paula (vakai, 1 Kolinitō 1:1). Neongo ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻa e fakaikiiki ʻo e fatongia ʻo Sositiné, ka ʻoku mahino ko Paula naʻá ne tohi e kakano ʻo e tohí (vakai, 1 Kolinitō 16:21–24).

Ko e fē ʻa e taimi mo e feituʻu ne tohi aí?

Naʻe hiki ʻe Paula ʻa e tohi ʻoku ʻiloa ko e 1 Kolinitō ʻo ofi ki he fakaʻosinga ʻo ʻene ʻaʻahi taʻu tolu ki he kakai ʻEfesoó (lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau hono tolú), ʻa ia ʻoku ngalingali naʻe ngata ia ʻi he vahaʻa ʻo e A.D. 55 mo e 56 (vakai, Ngāue 19:10; 20:31; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ Tohi ʻa Paulá, Ngaahi”).

Ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai hono tohí pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe fai e tohí ni ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he kolo ko Kolinitoó. Naʻe malanga ʻaki ʻe Paula ʻa e ongoongoleleí ʻi Kolinitō ʻi ha meimei taʻu ʻe ua (vakai, Ngāue 18:1–18) pea fokotuʻu ai ha kolo ʻo e Siasí (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ Tohi ʻa Paulá, Ngaahi”). Kimui ange ai, lolotonga e malanga ʻa Paula ʻi ʻEfesō ʻi he taʻu hono tolu ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne maʻu ha fetuʻutaki mei he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó. Naʻá ne tohi ha tali ki he kolo ʻo e Siasí (vakai, 1 Kolinitō 5:9), kae meʻapangó naʻe mole ʻa e tohí ni pea ko ia ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi heʻetau folofolá. Kimui ange aí, naʻe maʻu ʻe Paula ha lipooti ʻe taha mei he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻi Kolinitoó kau ki he palopalema ʻi he Siasi ʻi aí (vakai, 1 Kolinitō 1:11), ʻa ia naʻá ne tali mai ʻaki hano fai ha tohi ʻe taha, ʻoku ʻiloa ko e 1 Kolinitō. Ko ia ai, ko e 1 Kolinitō ko e tohi hono ua ia ʻa Paula ki he kau mēmipa ʻi Kolinitoó.

ʻI he kuonga ʻo Paulá, ko Kolinitō ʻa e kolomuʻa ʻo e vahefonua Loma ko ʻAkeia, ʻa ia ʻokú ne kapui ha konga lahi ʻo Kalisi ʻi he kuonga muʻá ʻi he fakatonga ʻo Masetōniá. ʻI heʻenau hoko ko e senitā fefakatauʻaki tuʻumālié, naʻe tohoakiʻi mai ʻe Kolinitō e kakaí mei he Puleʻanga Lomá kotoa, ʻo hoko ko e taha ʻo e ngaahi kolo lahi taha ʻo e feituʻú. Naʻe lahi taha e tauhi tamapuá ʻi he tukufakaholo fakalotu ʻa e kau Kolinitoó, pea naʻe lahi ha ngaahi temipale mo ha ngaahi fale lotu ʻi he koló kotoa. ʻI he kuonga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Paulá, naʻe ongoongoa ʻa e kau Kolinitoó ko e lahi ʻo ʻenau angaʻulí. Hangē ko ʻení, ʻoku pehē naʻe fakahoko ha ouau fakapaʻumutu ʻi he temipale ʻo ʻAfolotaití (Aphrodite).

ʻOku mahino mai mei he ʻUluaki Tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó naʻe ʻikai uouangataha ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí pea naʻe kamata ke tākiekina ʻe he ngaaahi tui fakahītení ʻenau tauhi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí (vakai, 1 Kolinitō 1:11; 6:1–8; 10:20–22; 11:18–22). Naʻe tohi ʻa Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó ke tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau ngaahi fehuʻí mo e ngaahi palopalemá pea ke fakamālohia ʻa e kau papi ului ne nau fefaʻuhi mo hono siʻaki ʻo ʻenau ngaahi tui mo e tōʻonga ʻo e kuohilí.

Ko e hā ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku hā mahino mai ʻi he tohí ni?

ʻOku lahi ange ʻa e ngaahi faleʻi mo e ngaahi akonaki ʻi he Fuakava Foʻoú meia Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻi Kolinitoó ʻi ha toe kolo kehe. Ko hono moʻoní, ko e ongo tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó ko ha vahe fā ʻe taha ʻo e kotoa ʻo e ngaahi tohi ʻa Paulá.

ʻOku tau ako ʻi he 1 Kolinitō naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula kuo fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi e fono ʻa Mosesé. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula e mahuʻinga ʻo e “fai ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (1 Kolinitō 7:19) ʻo “moʻulaloa ki he fono kia Kalaisí” (1 Kolinitō 9:21) kae lava ke maʻu e tāpuaki ʻo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ongoongoleleí.

Fokotuʻutuʻú

1 Kolinitō 1–11 Naʻe fakatokanga ʻa Paula ki he ngaahi mavahevahe ʻi he lotoʻi Siasí pea fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e uouangataha ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻá ne fakatokanga ki he kau mēmipá kau ki he angaʻuli fakasekisualé, ʻo akoʻi ko e sinó ko ha temipale ia ki he Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo poupouʻi ʻa e mapuleʻi kitá. Naʻá ne lave ki ha ngaahi fehuʻi pau fekauʻaki mo e nofo-malí mo e ngāue fakafaifekaú, ʻo hangē ko e ouau ʻo e sākalamēnití pe ʻoku ngofua ke nau kai e kakanoʻi manu feilaulau kuo ʻosi foaki ki he ngaahi ʻotua tamapua fakahītení.

1 Kolinitō 12–14 ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻoku totonu ke tau fekumi ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié. Naʻá ne fakamanatu ki he Kāingalotu ʻo Kolinitoó e mahuʻinga ʻo e kau ʻaposetoló, kau palōfitá, mo e kau akonakí mo e totonu ke fetokangaʻiʻaki e kāingalotú. Naʻá ne fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻo lahi hake ʻi he ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kehe kotoa pē.

1 Kolinitō 15–16 ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Paulá ʻokú ne tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo ha niʻihi tokolahi kehe ʻa ia ko e kau fakamoʻoni ʻo e Kalaisi kuo toetuʻú. Ko ʻene akoʻi ʻe toetuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē pea ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he papitaiso maʻá e pekiá ʻa hono moʻoni ʻo e Toetuʻu ʻi he kahaʻú. Ko e fakamatalaʻi ʻe Paula ʻe kehekehe pē ʻa e sino kuo toetuʻú ʻi he ngaahi nāunaú pea ʻe toʻo ʻe he ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e faʻitoká ʻa e ʻahu ʻo e maté. Ko hono fakotuʻutuʻu ʻe Paula ha ngaahi meʻa ne tātānaki maʻá e Kāingalotu masiva ʻi Selusalemá.