Laipelí
Lēsoni 21: Mātiu 18


Lēsoni 21

Mātiu 18

Talateú

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ʻa e ngaahi meʻa ʻe tokoni kiate kinautolu hono tataki Hono Siasí hili ʻEne hāʻele Haké. Naʻe fai foki ʻe he ʻEikí ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tamaioʻeiki taʻeʻaloʻofa ʻi he tali ʻo e fehuʻi ʻa Pita fekauʻaki mo e fakamolemolé.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 18:1–20

Ko e akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni kiate kinautolu ʻi hono tataki e Siasí.

Lisi ʻa e ngaahi fai hala ko ení ʻi he palakipoé: lohiakiʻí; kaihaʻasi ha meʻa; valokiʻi ʻe ha kaungāmeʻa Kole ki he kau akó ke nau fakafuofuaʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi faihalá takitaha ʻi ha meʻafua ʻo e 1 ki he 10 ʻa ia ko e 1 ʻa e faingofua taha ke fakamolemoleʻí pea 10 ʻa e faingataʻa tahá. Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ʻa ia ʻoku loto fiemālie ke lipooti e founga ne nau fakafuofuaʻi ai ʻa e ngaahi faihalá takitaha.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé neongo kapau ʻoku faingataʻa ke fai ia.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e Mātiu 18 ke kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.

Fakamatala fakanounouʻi ʻa e Mātiu 18:1–14 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke nau fakavaivaiʻi kinautolu pea hoko ʻo hangē ko e fānau īkí. Naʻá ne toe fakamatalaʻi foki ko kinautolu ʻoku “fakamamahiʻi” e fānau īkí, pe fakatūkiaʻi ʻenau tuí, ʻe moʻulaloa ia ki he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá. Naʻe akonakiʻi leva ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ke toʻo mei heʻenau moʻuí ʻa e ngaahi meʻa te ne lava ke fakamamahiʻi, pe fakatūkiaʻi kinautolu (vakai, veesi 9). (Fakatokangaʻi ange: Ko e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻoku maʻu ʻi he Mātiu 18:1–14 ʻe toki aleaʻi fakaikiiki ia he lēsoni ʻi he Maʻake 9 mo e Luke 15.)

Fakamatalaʻi ange hili hono akonakiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ke toʻo ʻa e ngaahi meʻa te ne lava ʻo fakatūkiaʻi kinautolú, naʻá Ne folofola ange kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe ha taha kapau ʻe faihala, pe faiangahala, ha tokotaha kiate ia. Naʻá ne akoʻi foki ki he Kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatonutonu faka-Siasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 18:15, pea kole ki he kalasí ke fekumi ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke fai kapau ʻe faihala ha taha kiate kinautolu.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ke tau kapau ʻe faihala mai ha taha kiate kitautolú?

Fakamatalaʻi fakanounou e Mātiu 18:16–17 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ʻAposetoló kapau ʻe taʻeloto ha taha ke fakahaaʻi ʻene faihalá mo vete ʻa ʻene ngaahi angahalá, pea ʻoku fakamoʻoni ha toko ua pe lahi ange ki ai, ʻe fakamavahe ʻa e tokotaha ko iá mei he Siasí. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange foki, ʻi he ʻahó ni, ʻoku faʻa fekumi maʻu pē ʻa kinautolu ʻoku pule ʻi he fakataha alēlea fakatonutonu ʻa e Siasí ʻa ia ʻoku faʻa fakahoko ai ʻa e faʻahinga tuʻutuʻuni peheé ki he fingangalo ʻa e ʻEikí pe ʻoku totonu nai ke fakamavahe ha taha fakafoʻituitui mei he Siasí, pe tuʻusi.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻo lahi ʻa e Mātiu 18:18–20. Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he mafai ne ʻosi maʻu ʻe he Kau ʻAposetoló.

  • Ko e hā e mafai naʻe foaki ʻe he Kau ʻAposetoló kiate kinautolú? (Fakamatalaʻi ange ne foaki ʻe he Fakamoʻuí ki he Kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ne nau maʻu ai ʻa e mafaí, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Pitá, ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e silá mo fakahoko ʻa e nonoʻo fekauʻaki mo e Siasí, ʻo kau ai hono vakaiʻi pe ʻe kei hoko atu ʻa e hoko ʻa ha taha faiangahala ko ha mēmipa [vakai, Mātiu 16:19].)

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ki Heʻene Kau ʻAposetoló veesi 19? Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e talaʻofa ʻi he veesi 20.)

Mātiu 18:21–35

Naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tamaioʻeiki taʻeʻaloʻofá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni, ne fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻo ha fāmili ne mate ne mate haʻanau pēpē mahina ua:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

[Ko e] tamaí ko e tokotaha ngaahi kapineti pea naʻá ne ngaohi ha puha mate fakaʻofoʻofa maʻá e sino ʻo e kiʻi tamasiʻi mahuʻinga ko ení. Ko e ʻaho naʻe fai ai ʻa e putú naʻe ʻaoʻaofia, ʻo hōhoa lelei pē ia mo e mamahi naʻa nau ongoʻi ʻi he mole kuo hokó. ʻI he lue atu ʻa e fāmilí ki he falelotú, ʻo fuofua pē ʻe he Tamaí ʻa e kiʻi puha maté, naʻe fakatahataha mai ha ngaahi maheni. Neongo iá, naʻe loka ʻa e matapā ia ʻo e falelotú. Naʻe ngalo ia ʻi he pīsope moʻumoʻuá ʻa e putú. Naʻe fai ʻa e feinga ke maʻu ia ka naʻe ʻikai pē ʻI he ʻikai ke ne ʻilo ʻa e meʻa ke faí, naʻe toʻo leva ʻe he tamaí ʻa e puha maté ʻi hono lalo umá, pea mo hono fāmilí ʻi hono tafaʻakí, naʻa nau fua ia ki ʻapi, ʻo lue pē he ʻuha lōvaí” (“Hidden Wedges,”Ensign, May 2002, 19).

  • Kapau ko ha mēmipa koe ʻo e fāmili ko iá, naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai ʻi he ʻikai ʻasi mai ʻa e pīsopé ki he putú?

  • Ko e hā ʻe faingataʻa ai ke fakamolemoleʻi ʻa e pīsopé?

Fakamatalaʻi ange hili hono fakahinohinoʻi ʻe he Fakamoʻuí e Kau ʻAposetoló, naʻe fai ʻe Pita ha fehuʻi ki he ʻEikí fekauʻaki mo e fakamolemolé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻo lahi ʻa e Mātiu 18:21, pea kole ki he kalasí ke fekumi ki he fehuʻi ʻa Pitá.

  • Ko e hā naʻe fehuʻi ʻe Pita ki he Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe ha kau taki fakalotu ʻi he kuonga ʻo Pita ʻokuʻikai fie maʻu ia ke fakamolemoleʻi ʻe ha taha ha taha ʻo laka hake ʻi he tuʻo tolú. Mahalo naʻe pehē ʻe Pita naʻá ne angaʻofa, ʻi heʻene ʻeke ki he ʻEikí pe ʻoku totonu ke ne fakamolemoleʻi ha tokotaha tuʻo fitu (Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 3:91). Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Mātiu 18:22, ʻo kumi e tali ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá.

  • Ko e tuʻo fiha naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi ai ʻa kinautolu ʻoku faihala pe fai angahala kiate kitautolú? (Fakamatalaʻi ange ko e “tuʻo fitungofulu liunga fitu” ko ha founga ia ʻo e pehē ʻoku totonu ke ʻoua naʻa fakangatangata ʻa e lahi ʻo e taimi ke tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé.)

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku faihala mo faiangahala kiate kitautolú.)

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga ko ia ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé? (Fakamatalaʻi ange ko e fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ko hono tauhi ia ʻo e tokotaha naʻe faihala pe fakamamahiʻi kitautolú ʻaki ʻa e ʻofa pea ʻoua naʻa maʻu ha ongo taʻeʻofa kiate ia [vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Fakamolemole,” scriptures.lds.org; T&F 64: 9–11]. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ia ke hokohoko atu ʻetau fakaʻatā e niʻihi kehé ke nau fai kovi kiate kitautolu pe ko e ʻikai totonu ke ʻekei mei he tokotaha faihalá ʻa ʻene angafaí, fakalao pe ʻi ha meʻa kehe.)

Fakamatalaʻi ange hili hono tali e fehuʻi ʻa Pitá, naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ha talanoa fakatātā ʻe lava ʻo tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi ai e niʻihi kehé.

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi hoa pea fakaafeʻi e ngaahi hoá takitaha ke lau fakataha ʻa e Mātiu 18:23–35 pea kumi e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ne nau maʻú.

Ke ʻoua ʻe ʻai e kau akó ke lau ʻa e Mātiu 18:23–35, fakakaukau ke huluʻi e vitiō “Forgive Every One Their Trespasses: (Fakamolemoleʻi ʻa e Tokotaha Kotoa Pē ʻi Heʻenau Ngaahi Faihalá) Ko e talanoa Fakatātā ʻo e Tamaioʻeiki Taʻeʻaloʻofa” [6:06]. ʻI he mamata ʻa e kau akó ʻi he foʻi vitioó, fakaafeʻi kinautolu ke fekumi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he LDS.org.

Ke tokoni ki he kau akó ke fakaloloto ʻenau mahino ki he foʻi talanoa fakatātā ko ʻení, hiki ʻa e ngaahi lea ko ʻení he palakipoé:

Tuʻi

Tamaioʻeiki

Kaungā Tamaioʻeiki

  • Ko e hā e lahi ʻo e moʻua ʻa e tamaioʻeikí ki he tuʻí? (Tohiʻi ʻa e moʻua ki he Tuʻí ha ngaahi talēniti ʻe 10,000 ʻi lalo ʻi he Tamaioʻeikí.)

Fakamatalaʻi ange ʻi he kuonga ʻo Sīsuú “naʻe tatau ʻa e talēniti ʻe 10,000 ki he tenali ʻe 100,000,000 [Paʻanga Loma]. Ko e tenali ʻe tahá ko e vahe ia ʻa ha tangata ngāue angamaheni ʻi he ʻaho ʻe tahá” (Jay A. Parry and Donald W. Parry, Understanding the Parables of Jesus Christ [2006], 95). Kole ki he kau akó ke fikaʻi pe ko e taʻu ʻe fiha ʻe fie maʻu ke totongi ai ʻe he tamaioʻeikí hono moʻuá ʻaki hono vahevahe ʻaki ʻa e tenali ʻe 100,000,000 ʻa e ʻaho ʻe 365 (100,000,000/365 = 273,973). Hiki ʻa e taʻu ʻe 273,973 ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he moʻua ki he tuʻi ʻa e ngaahi talēniti ʻe 10,000.

  • Ko e fiha e moʻua ʻo e kaungātamaioʻekí ki he kaungā tamaioʻeikí ʻa e tamaioʻeiki? (Tohiʻi ʻa e moʻua ki he tamaioʻeikí ha tenali ʻe 100 ʻi lalo ʻi he Kaungātamaioʻeikí.)

Fakamatalaʻi ange ko e ʻoku tatau ʻa e [pence] ʻe 100 ki he tenali ʻe 100. Ko ia, ko e moʻua ʻo e kaungātamaioʻeikí naʻe meimei feʻunga ia mo e ʻaho ngāue ʻe 100, pe ko e vahe tolu ʻe taha ia ʻo ʻene vāhenga fakataʻú. Hiki ʻa e ʻaho ʻe 100 ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he moʻua ki he tamaioʻeikí ʻaki e tēnali ʻe 100.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe talaange ai ʻe he tuʻi ki he sēvanití ʻoku faiangahala he ʻikai ke fakamolemoleʻi e moʻua hono kaungātamaioʻeikí.

ʻEke ki he kau akó pe ko hai ʻoku nau pehē ʻoku fakafofongaʻi ʻe he toko tolu ʻi he talanoa fakatātaá. Hili ʻenau talí, hiki ʻa e kau fakafofonga ko ʻení ʻi he palakipoé: Tuʻi = Tamai Hēvaní, Tamaioʻeiki = Kitautolu, Kaungātamaioʻeikí = Kinautolu ʻoku faihala kiate kitautolú.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ne feinga e Fakamoʻuí ke akoʻi ki Heʻene kau ākongá fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi ai ʻe niʻihi kehé? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni tatau mo ʻení: Kapau ʻoku tau fie maʻu e ʻOtuá ke fakamolemoleʻi kitautolu, kuo pau leva ke tau loto fiemālie ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ʻe lava ʻe ha taha ʻo fai kapau ʻoku faingataʻaʻia hono fakamolemoleʻi ha taha?

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino ʻa ia ʻe lava ke tau fai ke fiemālie ange hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kapau ʻe lava, ʻai ha laʻi pepa tufa maʻá e tokotaha ako takitaha.

ʻĪmisi
President James E. Faust

“ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi mo tala ʻoku tau ongoʻi ʻita. ʻE fie maʻu ha loto fakatōkilalo ke fakahoko ʻaki ʻeni, ka ʻo kapau te tau tūʻulutui ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tau ongoʻi ha loto fakamolemole, te Ne tokoni mai leva. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau ‘fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē’ [T&F 64:10] ke tau lelei ai he ʻoku hanga ʻe he ʻloto tāufehiʻá ʻo fakatuai ʻetau tupulaki fakalaumālié.’ [Orson F. Whitney, Gospel Themes (1914), 144]. Ko ʻetau toki toʻo atu pē ʻa e ongoʻi tāufehiʻá mo e ongoʻi ʻitá mei heʻetau moʻuí ko e toki lava ia ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ha loto fiemālie kiate kitautolu. …

“… ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e faingataʻá, ʻoku ʻikai totonu ke tau tali ia ʻaki haʻatau sāuni fakafoʻituitui, ka tau tuku ke fai ʻe he fakamaau totonú ʻa ʻene tafaʻakí pea tau tukuange leva ia. ʻOku ʻikai faingofua ke tukuange pea taʻofi mei hono fakaili ʻi hotau lotó ʻa e ongo tāufehiʻá. Kuo foaki mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu kotoa pē ha melino pelepelengesi ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí, ka ʻe lava ke toki hoko pē ʻeni ʻi heʻetau loto fiemālie ke toʻo atu ʻa e ongoʻi loto ʻitá, tāufehiʻá, pe sāuní. Kiate kitautolu kotoa ʻoku tau fakamolemoleʻi ʻa ʻkinautolu ʻoku faihala maí’ [Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 6:13], naʻa mo kinautolu kuo nau fakahoko ha ngaahi hia mamafá, ʻoku ʻomi ʻe he Fakaleleí ha meʻafua ʻo e nonga mo e fiemālie. (James E. Faust, “Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Loto Fakamolemolé,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 69).

  • Ko e hā naʻe talamai ʻe Palesiteni Fausi ke tau fai ʻa ia ʻe tokoni kiate kitautolu hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?

  • Fakatatau ki he lea ʻa Palesiteni Fausí, ko e hā ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé?

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e talanoa ʻa Palesiteni Monisoni naʻe vahevahe he konga kimuʻa ʻo e kalasí pea kole ki ha tokotaha ako ke lau ʻa e aofangatuku ʻo e fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“Kapau naʻe anga kovi ʻa e fāmili ko ení, naʻa nau mei tukuakiʻi ʻa e pīsopé mo tafunaki ha ngaahi loto-taufehiʻa. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he pīsopé ʻa e meʻa naʻe hokó, naʻá ne ʻaʻahi ki he fāmilí mo kole fakamolemole. Neongo naʻe kei hā sino mai pē ʻa e mamahí ʻi hono fōtungá, ka naʻe tafe pē ʻa e loʻimata mei he matá ʻo e tamaí ni mo ne tali ʻa e kole fakamolemolé, pea fāʻofua ʻa e ongo tangatá ʻi he laumālie ʻo e femahinoʻaki” (“Hidden Wedges,” Ensign, May 2002, 19)

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he ʻEikí ke fakamolemoleʻi ha taha ʻa ia kuo fai angahala pe faihala atu kiate koe?

  • Ko e hā kuó ne tokoniʻi koe ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé? (Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha taha ʻoku kei taʻofi mei ai ʻenau fakamolemolé. Fakaafeʻi kinautolu ke lotu ke maʻu e holi ke fakamolemoleʻí pea mo e mālohi ke tukuange ʻa e mamahí mo e ʻitá kae lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe Sīsū ke ongoʻi ʻa e nongá mo e fiemālié ʻi Heʻene Fakaleleí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 18:20. “He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá”

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻaonga ʻa e talaʻofa ʻo e tānaki fakataha ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tokangaʻi ai ʻa e ngaahi tānaki fakatahá ʻe he mafai totonú:

“Kuo fakahā ʻe he ʻEikí kiate kitautolu, ‘He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá.’ (Mātiu. 18:20; vakai foki T&F 6:32.)

“ʻOku ʻi ai ha nonga ʻi hono ako e tokāteline ʻo e tānaki fakatahá ʻa ia ʻoku fakahoko ʻi he mafai totonú” (“Reverence Invites Revelation,”Ensign,Nov. 1991, 21).

Mātiu 18:21–22. “Fitungofulu Lau ʻe Fitu”

“Ko e talí ‘fitungofulu lau ʻe fitú’ (ko ha mataʻifika fakalahi, ko hono ʻuhingá ʻoku taʻe fakangatangata) naʻe ʻai ia kiate kinautolu ʻoku faiangahala kiate kitautolu ka kuo fakatomalá. Pea ko kinautolu ʻoku fai angahala kiate kitautolu kae fakafisi ke fakatomalá, ko e ʻuluaki taimi ʻe tolú ʻoku tau kei haʻisia ke fakamolemoleʻi, ka ko hono tuʻo faá ʻoku ʻomi leva ʻa e ngaahi fakamoʻoni ki he tokotaha fai angahalá ki he ʻao ʻo e ʻEikí. Kapau ʻe fakatomala fakamātoato mo fakahoko ai e totongi huhuʻí, ʻe faʻa fakamolemoleʻi; ka ʻokapau ʻoku ʻikai ha fakatomala, ʻe ʻoatu leva ʻa e tokotaha fai angahalá ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻoatu e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 98: 39–48, ko e fono ʻo e fakamolemolé” (D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Veesi ki he Veesi: The Four Gospels [2006], 371–72).

Fakatokangaʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻe ʻikai te ke fakamolemoleʻi ia” ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 98:44 ki he totonu ke ʻekeʻi kakato ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kau faihia taʻe-fakatomalá. ʻOku ʻikai ko hono ʻuhingá ke taʻofi ʻetau fakamolemoleʻi iá pe ko e hokohoko atu ke ongoʻi ha tāufehiʻa kiate kinautolu (vakai, (see Doctrine and Covenants and Church History Seminary Teacher Manual [Church Educational System manual, 2013], [00]349).

Mātiu 18:22. Ko e fakamolemolé mo e fakatonutonu faka-Siasí

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fekauʻaki e Mātiu 18:22 ki he ngaahi tūkunga ʻoku kau ai ʻa e fakatonutonu faka-Siasí:

“ʻOku ʻikai ha fakangatangata ki he tuʻolahi ʻo e taimi ʻi he fefakamolemoleʻaki ʻo e ngaahi faihala fakatāutaha ʻa e kāingalotú ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e fakatomala moʻoní. Ka neongo iá, ʻoku ʻikai fakataumuʻa eni ia ke ʻuhinga ʻo pehē ʻe hokohoko atu ʻa e Siasí ʻiate ia pē ke fakamolemoleʻi mo fakafeohi ki honau kau mēmipa fehalākí ʻi he taimi kotoa pē taʻe ʻi ai hano ngataʻanga. ʻE ʻi ai pē ha meʻa ʻa ia kuo pau ke kapusi ʻa e kau fai angahalá ki tuʻa mei he puleʻangá ʻo tatau ai pē ʻenau faka-meʻapangoʻia ʻi heʻenau ngaahi ngāue taʻe-māʻoniʻoní” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:423).

Mātiu 18:23–30. Kuo ʻosi fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku faihala mo faiangahala kiate kitautolú.

Naʻe tokoni mai ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke mahino hono tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé:

“ʻOku fakamoʻui ʻe he fakamolemolé ʻa e ngaahi kafo fakalilifu, fakamamahi, he ʻoku lava ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke fakamaʻa ʻa e kona ʻo e tāufehiʻá mei ho lotó mo e ʻatamaí. ʻOkú ne fakamaʻa ho konisēnisí mei he holi ke sāuní. ʻOkú ne fakaʻatā ha feituʻu ki hono fakahaohaoaʻi, fakamoʻui mo fakafoʻou ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí. (“Healing the Tragic Scars of Abuse,” Ensign, May 1992, 33)

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e fakamolemolé:

“Manatuʻi ‘oku fonu ‘a hēvani he kakai ʻoku nau faitatau he meʻa ko ‘ení: ʻOku fakamolemoleʻi kinautolu. Pea ʻoku nau faʻa fakamolemole” (“ʻOku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 77).