Laipelí
Lēsoni 62: Sione 3


Lēsoni 62

Sione 3

Talateú

Naʻe fakaofi atu ha Fālesi ʻi he pō ʻe taha, ko Nikotīmasi hono hingoá, kia Sīsū pea pōtalanoa mo Ia. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū kia Nikotīmasi kuo pau ke fanauʻi foʻou ʻa e tangata kotoa pē kae toki hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sione Papitaiso kimui ange ai ki heʻene kau ākongá ko hono fatongiá ke teuteu e halá kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 3:1–21

Ko hono akoʻi ʻe Sīsū e ngaahi moʻoni fakalaumālié kia Nikotīmasí

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ko e ʻaho ʻe taha lolotonga ʻenau fealeaʻaki fakalotu mo ha kaungāmeʻa, ʻoku pehē ʻe ha taha, “Koloa pē ko ha tokotaha lelei au, te u lava ʻo ʻalu ki hēvani.” Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he founga te nau tali ʻaki ki he kaungāmeʻa ko ʻení.

Poupouʻi e kau akó ke kumi ʻi he Sione 3 e meʻa kuo pau ke tau fai ke hū ai ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Fakamatalaʻi ange ʻi he ofi ki he kamataʻanga ʻo ʻEne ngāué, naʻe fononga ʻa e Fakamoʻuí ki Selusalema ke fakakamanatu ʻa e kātoanga Lakaatú. Naʻe tui ha kakai tokolahi ʻi Selusalema kia Sīsū hili ʻenau mamata ki he mana naʻá Ne fakahokó (vakai, Sione 2:23–25).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 3:1–2. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko lolotonga ʻa e ʻi Selusalema ʻa e Fakamoʻuí.

  • Ko hai naʻe ʻaʻahi kia Sīsuú?

Fakamatalaʻi ange ʻi heʻene hoko ko e “ʻeiki ʻi he kakai Siú” (Sione 3:1), ko Nikotimasí naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Sanitaliní. Ko e Sanitaliní, ko ha fakataha alēlea pule ia ʻo e kau Fālesí mo e kau Sātusí ʻokú ne puleʻi e ngaahi meʻa fakasivile mo fakalotu ʻa e kakai Siú.

ʻĪmisi
Nicodemus and Jesus

Ko e ʻaʻahi ʻa Nikotīmasi kia Sīsuú

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe haʻu ai ʻa Nikotīmasi ke ʻaʻahi kia Sīsū ʻi he poʻulí?

  • Fakatatau ki he veesi 2, ko e hā naʻe fakahā ʻe Nikotīmasi fekauʻaki mo Sīsuú?

Fakamatalaʻi ange ʻoku fokotuʻu mai ʻe he fakahā ʻe Nikotīmasi ko Sīsuú ko ha “akonaki kuo haʻu mei he ʻOtuá” (veesi 2) naʻe fie ako ʻa Nikotīmasi meia Sīsū. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 3:3–5. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Nikotīmasí.

  • Fakatatau ki he veesi 3, ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kia Nikotīmasi?

  • Ko e hā e fakakaukau ʻa Nikotīmasi ki he ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kupuʻi lea “toe fānauʻi foʻou” (veesi 3)?

Fakamatalaʻi ange ko e fanauʻi foʻoú ko e “hanga ʻe hono maʻu ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi he loto ʻo ha taha ʻo ʻikai ai te ne toe maʻu ʻa e holi ke faikoví, ka ko e holi pē ke fekumi ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Fanauʻi Foʻoú, Fanauʻi ʻi he ʻOtuá,” scriptures.lds.org; vakai foki Mōsaia 5:2; ʻAlamā 5:14–15; Mōsese 6:59).

  • Fakatatau ki he veesi 5, ko e hā e ongo meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū kia Nikotīmasi ʻoku fie maʻu kae hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fanauʻi ʻi he vai pea mo e Laumālie”?

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fie maʻu ki he fanauʻi foʻou fakalaumālié mo e hū ki he puleʻanga fakasilesitialé? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau akó: ʻOku fie maʻu ʻa e papitaisó mo hono maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he fanauʻi foʻou fakalaumālié mo hono maʻu e hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.)

Fakamanatu ange ki he kau akó ʻa e tūkunga mo e kaungāmeʻá. Vahevahe tautau toko ua ʻa e kau akó. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻi he hoa takitaha ke hoko ko e kaungāmeʻa ʻokú ne pehē ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e hoko ko ha tokotaha lelei. Fakaafeʻi e tokotaha ako ʻe tahá ʻi he hoa takitaha ke akoako hono fakamahinoʻi ʻa e fetaʻemahinoʻakí ʻo ngāue ʻaki e Sione 3:5.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 3:6–12 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe ʻeke ʻe Nikotīmasi kia Sīsū pe ko e hā ʻe lava ʻo fai ke fanauʻi foʻou ai ha tahá. Naʻe tali ʻe Sīsū ʻaki hono fehuʻi ange pe naʻe founga fēfē e hoko ʻa Nikotīmasi ko ha taki fakalotu mo ha akonaki ʻi ʻIsilelí pea ʻikai ʻilo ʻoku fie maʻu ʻa e fanauʻi foʻou fakalaumālié pea mo e meʻa ʻe lava ke hoko ai ʻa e fanauʻi foʻou fakalaumālié.

ʻOku tau lau ʻi he Sione 3:13–21 naʻe fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí kia Nikotīmasi e founga ʻe lava ke fanauʻi foʻou ai ha tahá. Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Sione 3:13–15. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea kumi e founga naʻe tali ʻaki ʻe Sīsū ʻa e fehuʻi ʻa Nikotīmasí.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo Ia ʻi he Sione 3:13? (Naʻá Ne fakamoʻoniʻi ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá naʻe hifo mei he langí.)

ʻĪmisi
Moses and the Brass Serpent

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko Mōsese mo e Ngata Palasá (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 16; vakai foki LDS.org). Kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi ʻa e fakamatala mei he folofolá ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakatātaá. Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha fanga ngata kona lolotonga e kuonga ʻo Mōsesé ko e meʻa ʻi he faiangahala ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá. Naʻe fakakonahi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono huhu kinautolu ʻe he fanga ngatá. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke fokotuʻu hake ha ngata palasa ʻi ha pou pea talaʻofa ʻe fakamoʻui ha ʻIsileli pē ʻe sio ki he ngata ʻi he poú. (Vakai Nōmipa 21:4–9.)

  • Fakatatau ki he Sione 3:14, ko e hā naʻe pehē ʻe Sīsū naʻe fakafofongaʻi ʻe he ngata palasá?

ʻĪmisi
The Crucifixion

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko e Tutukí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 57; vakai foki LDS.org).

  • Fakatatau ki he veesi 15, ko hā e tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku sio ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā e tokāteline te tau lava ʻo ako mei he ngaah vēsí ni fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ke fakamamafaʻi e moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke maʻu ʻe he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 3:16–17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ha tokāteline te tau lava ʻo ako kau ki he Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā naʻe tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAló ke faí?

  • Ko e hā e tokāteline te tau lava ʻo ako mei he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ke ʻiloʻi ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻOku ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú ko ia naʻá Ne tuku mai Hono ʻAlo Pē Taha naʻe Fakatupú ke mamahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá. Tānaki atu e tokāteline ko ʻení kiate kinautolu ne ʻosi lisi ʻi he palakipoé.)

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ki he māmaní ʻa ʻEne ʻofa ʻiate kitautolu takitahá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakakaukau ki heʻenau ongoʻi ʻi heʻenau ʻilo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolú.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“ʻOku ʻikai mo ha fakamoʻoni ʻe toe lahi ange ki he mālohi taʻe-fakangatangata mo e haohaoa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ʻoku fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Sioné [ʻi he Sione 3:16]. … Fakakaukau ki he mamahi lahi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tuku mai Hono ʻAló ke Ne kātekina ʻa e mamahi kāfakafa ʻo ʻetau ngaahi angahalá. Ko e fakamoʻoni lelei taha ia ʻo ʻEne ʻofa kiate kitautolu taki tahá!” (“ʻOfá mo e Fonó,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2009, 26).

  • ʻOku fēfē hoʻo ongoʻí ʻi hono ʻilo ʻoku ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koé ko ia naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAlo Pē Tahá ke mamahi mo pekia maʻaú?

  • Fakatatau ki he Sione 3:16–17, ʻe lava ke fakahaofi fēfē kitautolu ʻo fakafou ʻi he Fakaleleí? (Hili e tali ʻa e kau akó, tānaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he palakipoé: Kapau ʻoku tau tui kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku kau ai e fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá mo e talangofua ki Heʻene folofolá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi Heʻene Fakaleleí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū kia Nikotīmasí ʻa ia ʻoku lisi ʻi he palakipoé.

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo fakahā ʻaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

Fakamoʻoni ʻe lava ke fakahaofi kitautolu mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he Fakaleleí ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he fakatomala mo muimui kiate Iá.

Hiki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Te u fakahā ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí ʻaki … Kole ki he kau akó ke fakaʻosi ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻaki hono hiki e meʻa te nau fai ke fakahaaʻi ʻaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Sione 3:22–36

Ko e akonaki ʻa Sione Papitaiso ko Sīsū ʻa e Kalaisí

Fakaʻaliʻali ha foʻi hina sioʻata ʻoku fonu ʻi he vaí. Tānaki atu ha foʻi tulutā fakalanu meʻakai ʻe taha pe ua ki he vaí.

  • ʻE lava fēfē ke fakatatau ʻa e fakalanu meʻakaí ki hotau ivi tākiekina ki he niʻihi kehé?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tēvita O. Makeí. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo hotau ivi tākiekina ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
President David O. Mckay

“Ko e taha kotoa pē ʻoku moʻui he māmaní ʻokú ne ngāue ʻaki ha faʻahinga ivi fakalotoa, ʻo tatau ai pē pe ki he leleí pe ki he koví (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Tēvita O. Makei [2003], 276).

“Ko e ivi ʻo ʻetau ngaahi leá mo ʻetau ngaahi tōʻongá ʻoku lahi fau ki he māmaní. Ko e momeniti kotoa pē ʻokú ke fakahoko ai ha faʻahinga liliu ki he moʻui ʻa e māmaní kotoa” (Ngaahi Akonaki: Tēvita O. Makei, 277).

Kole ki he kau akó ke kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻi he Sione 3:22–36 ʻokú ne akoʻi mai e founga te tau lava ai ʻo tākiekina e niʻihi kehé ki he leleí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 3:22–26 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe hohaʻa ha niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa Sione Papitaisó koeʻuhí naʻe muimui ʻa e kakaí ʻia Sīsū kae ʻikai ko Sione Papitaiso.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 3:27–30. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe mahino kia Sione Papitaiso fekauʻaki mo hono fatongia kia Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Sione Papitaiso ke mahino ki heʻene kau ākongá fekauʻaki mo hono fatongiá? (Naʻe fekauʻi mai ia kimuʻa ʻia Sīsū Kalaisi ke teuteuʻi e niʻihi kehé kiate Ia.)

  • Ko e hā e talanoa fakatātā naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sione Papitaisó (veesi 29)?

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tangata taʻané ʻa Sīsū, ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he fefine malí ʻa kinautolu ne omi kia Kalaisí, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kaungāmeʻa ʻo e tangata taʻané ʻa Sione Papitaiso.

  • ʻOkú ke pehē naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Sione Papitaiso ʻi heʻene pehē, “ʻE fakaʻaʻau ia ki muʻa, ka te u fakaʻaʻau au ki mui” (veesi 30)? Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo Sione Papitaisó?

  • Ko e hā naʻe lava ke fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻá e kakaí naʻe ʻikai lava ke fai ʻe Sione Papitaisó?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Sione Papitaisó fekauʻaki mo e meʻa te tau lava ʻo fai ke tākiekina e niʻihi kehé ki he leleí? (Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni kehekehe, kae fakapapauʻi ʻoku mahino te tau lava ʻo tākiekina e niʻihi kehé ki he leleí ʻaki hono taki kinautolu kia Sīsū Kalaisí.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakaʻaongaʻi hotau ivi tākiekiná ke tataki ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki ha taki ʻe ha taha e niʻihi kehé ki he Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi founga te nau lava ai ʻo taki e niʻihi kehé ki he Fakamoʻuí. Poupouʻi kinautolu ke fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau feinga ke fai iá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 3:31–36 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe Sione Papitaiso kuo fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku tui kiate Iá te nau lava ʻo maʻu e moʻui taʻengatá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Sione 3:5

Ke tokoniʻi e kau akó ke ako maʻuloto ʻa e Sione 3:5, fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻa e ʻuluaki mataʻitohi ʻo e foʻi lea takitaha ʻi he vēsí ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá. Poupouʻi e kau akó ke akoako lau leʻolahi ʻa e veesi folofolá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻuluaki mataʻitohí pea sio ki he potufolofolá ʻo ka fie maʻu. ʻI he taimi ʻoku lava ke lau kotoa ai ʻe he kau akó e potufolofolá ʻo fakaʻaongaʻi e ʻuluaki mataʻitohí, fakaafeʻi kinautolu ke akoako lau maʻuloto ʻa e potufolofolá mei heʻenau manatú. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke akoako lau ʻa e potufolofolá ni ʻi he kamataʻanga pe fakaʻosinga ʻo e kalasí ʻi ha ngaahi ʻaho.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 3:3. Ke fanauʻi foʻou

ʻE fifili ha kakai ʻe niʻihi ʻo hangē ko Nikotīmasí pe ʻoku fēfē ʻa e toe fanauʻi foʻoú. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo pehē: “ʻIkai ngata pē ʻi he ngaahi ouau fakatuʻasino ʻo e papitaisó mo e hilifaki ʻo e nimá, kuo pau ke fanauʻi foʻou fakalaumālie ha taha ke maʻu ʻa e hakeakiʻí mo e moʻui taʻengatá” (“Born of God,” Ensign, July 1989, 2–4). Ko ia, ʻoku lahi ange e meʻa ʻoku fie maʻu ki he toe fanauʻi foʻoú mei he papitaisó pē mo hilifakinimá. ʻOku fie maʻu ia ke moʻui ha tokotaha ʻi ha tōʻonga moʻui ʻoku liliu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e lotó kae lava ke fanauʻi foʻou.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku tau kamata ʻa e fanauʻi foʻoú ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tui kia Kalaisí, fakatomala mei he ngaahi angahalá, pea mo papitaiso ʻi he fakauku ki he fakamolemole ʻo e angahalá, ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. …

“Ko e fakauku kakato mo e faitōnunga ʻi he ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí, ko ha ongo sitepu mahuʻinga ia ʻo e fanauʻi foʻoú” (“Kuo pau ke Fanauʻi Foʻou Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 21).

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e fanauʻi foʻoú ko ha founga ia ʻoku fie maʻu ki ai ha taimi:

“Mahalo te ke fehuʻi, Ko e hā ʻoku ʻikai hoko vave ange ai kiate au ʻa e fuʻu liliu ko ʻeni ʻo e lotó? … Ko e tokolahi ʻo kitautolu, ʻoku hoko fakakongokonga mai ʻa e liliú ia pea ʻi ha taimi lōloa. Ko e fanauʻi foʻoú, ʻoku ʻikai tatau ia mo hono fanauʻi fakaesino kitautolú, ko ha founga pē ia ka ʻoku ʻikai ko ha ngāue. Pea ko ʻetau fakahoko leva e founga ko iá, ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo ʻetau ʻi he moʻui fakamatelié.

“ʻI he taimi tatau pē, ʻoua muʻa naʻa tau fakatonuhiaʻi pē kitautolu ʻi heʻetau fakafiemālié. ʻOua muʻa naʻa tau fiemālie pē ke kei pukepuke ha holi ke fai kovi. Tau maʻu e sākalamēniti ʻi he moʻui taau he uike takitaha pea hokohoko atu e kole ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne toʻo fakaʻaufuli meiate kitautolu ha faʻahinga fakaʻilonga pē ʻo e taʻemaʻá. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi hoʻomou hokohoko atu ʻi he hala ʻo e fanauʻi foʻou fakalaumālié, ʻe hanga ʻe he ʻaloʻofa ʻo e fakalelei ne fai ʻe Sīsū Kalaisí, ʻo toʻo atu ʻa hoʻo ngaahi angahalá pea mo e mele ʻo e ngaahi angahala ko iá, pea ʻe mole atu mo e fakamānako ʻo e fakatauvelé, pea te ke hoko ʻo māʻoniʻoni ʻia Kalaisi, he ko Ia mo ʻetau Tamaí, ʻokú Na māʻoniʻoni” (“Fanauʻi Foʻoú,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 78).

Sione 3:5. ʻOku tau fie maʻu ʻa e ngaahi ouaú kae lava ke maʻu ʻa e fakamoʻuí

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 3:5 ʻoku fie maʻu ʻa e ngaahi ouaú ke hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻO hangē ko e akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e fanauʻi foʻoú, ʻoku hoko mai ia ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouaú” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 109

Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe Palesiteni Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE ʻikai lava ʻe he ʻulungaanga lelei taʻe ʻi ai ha ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻo huhuʻi pe hakeakiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouaú” (“The Only True Church,” Ensign, Nov. 1985, 82).

Sione 3:7–8. Ko e hā naʻe fakafehoanaki ai ʻe Sīsū ʻa e “fanauʻi foʻoú” ki he matangí?

ʻI he tali ki he puputuʻu ʻa Nikotīmasi fekauʻaki mo e toe fanauʻi foʻoú, naʻe fakafehoanaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fanauʻi ʻi he Laumālié ki he matangí. (Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he laumālié ko e pneuma, ʻa ia ʻe lava ke liliu ia ko e mānava pe havili.) Hangē pē ko e faingataʻa ke tau sio ki he matangí, ʻoku pehē pē mo e faingataʻa ke tau sio ki he founga ʻo e toe fanauʻi foʻoú. Te tau lava ʻo vakai ki he ngaahi nunuʻa ʻo e matangí, kae faingataʻa ke tau ʻilo e taimi ʻoku kamata aí mo e taimi ʻoku ʻosi aí kae ʻumaʻā mo e feituʻu ʻoku puhi mei aí. ʻE lava ke maʻu ha aofangatuku tatau pē fekauʻaki mo e founga ʻo e toe fanauʻi foʻoú. ʻOku faingataʻa ke tau mamata tonu ki heʻene kamatá mo ʻene ʻosí, ka ʻoku hā ki tuʻa hono ngaahi nunuʻá ʻi he liliu ʻa e ngaahi tōʻongá mo e holí.

Sione 3:16. “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani”

Mei he veesi ko ʻení, naʻe fakahā ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Mahalo ko e foʻi veesi ʻiloa mo mālohi taha pē ʻeni ʻo e folofolá ʻa ia kuo lea ʻakí. ʻOkú ne fakamatalaʻi fakanounou ʻa e palani kakato ʻo e fakamoʻuí, ʻo haʻi fakataha ʻa e Tamaí, mo e ʻAló, ko ʻene feilaulau fakaleleí, ko e tui kiate ia ʻa ia ʻokú ne tomuʻa lau ʻa e ngaahi ngāue māʻoniʻoní, pea mo e hakeakiʻi taʻengata taupotu taha maʻá e kau faivelengá.

“… ʻOku pehē pē ʻa e ʻʻofa pehē [hotau ʻEikí] ki māmani naʻá ne foaki ai ʻene moʻui ʻaʻaná, koeʻuhi ko kinautolu kotoa pē ʻe tuí te nau lava ʻo hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá.’ (T&F 34:3.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:144).