Laipelí
Lēsoni 73: Sione 13


Lēsoni 73

Sione 13

Talateú

Hili e maʻu meʻatokoni ʻo e Lakaatú, naʻe fufulu ʻe Sīsū e vaʻe ʻo ʻEne Kau ʻAposetoló pea mo ʻilo ko Siutasi te ne lavakiʻi Iá. Neongo e faingataʻa ʻo e uike fakaʻosi ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní, naʻe nofotaha e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú ʻi he talangofuá, ngāue tokoní, mo e ʻofa—ko e ngaahi ʻulungaanga ne nau fakaʻuhingaʻi ʻEne moʻuí pea ʻoku totonu ke nau fakaʻuhingaʻi e moʻui ʻo ʻEne kau ākongá ʻi he kuonga kotoa pē.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 13:1–17

Ko hono fufulu ʻe Sīsū e vaʻe ʻo ʻEne kau ʻAposetoló

Kimuʻa pea fai e kalasí, tā ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻĪmisi
happiness continuum

Lau leʻolahi ʻa e fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he founga te nau tali ai iá (fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke nau tali leʻolahi):

  • Ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he tuʻunga ko ʻení?

  • Te ke fie fiefia ange ʻi he tuʻunga ʻokú ke lolotonga ʻi aí?

  • Te ke lava ʻo fakakaukau ki ha taha ʻokú ke loto ke tokoniʻi ke fiefia ange?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e Sione 13 ʻe lava ʻo tokoni ke nau ʻilo e meʻa te nau lava ʻo fai ke toe fiefia angé.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e Sione 13 fakamanatu ange naʻe fakamanatu ʻe Sīsū ʻa e kātonga Lakaatú mo ʻEne kau ʻAposetoló. Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 13:1–3 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ʻi he fakahoko ʻe Sīsū ʻa e ʻohomohe fakaʻosí mo ʻEne kau ʻAposetoló kimuʻa ʻi hono Tutuki Iá, naʻá Ne ʻafioʻi ʻe vavé ni pē ʻEne maté pea foki hake ki Heʻene Tamai Hēvaní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 13:4–5 pea kole ki he kalasi ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū hili ʻEne maʻu meʻatokoni mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he kātoanga Lakaatú. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻo tuku hono kofú” ʻi he veesi 4 naʻe vete ʻe Sīsū ha kofu tuʻa, ʻo hangē ko hano vete ʻe ha taha ha sāketi ʻi he kuongá ni.

  • Ko e hā ʻa e ngāue tokoni naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá?

Fakamatalaʻi ange “ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe tui ʻe he kakaí ha senitolo, pea naʻe lahi taha pē ʻenau lué ʻi he ngaahi hala kelekele naʻá ne tānaki e ʻuli ʻo e fanga manú, pea tātātaha ke nau maʻu ha vai ke kaukau. Naʻe fuʻu ʻuli ʻaupito honau vaʻé, pea ko ha ngāue taʻeoli ia hono fufulu ʻo e vaʻe ʻa ha taha kehe. … Naʻe angamaheni ʻaki hono fakahoko ʻe he kau tamaioʻeiki maʻulalo tahá ʻa e founga talitali ko ʻení” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00]). Lolotonga e ʻohomohe fakaʻosi ko ʻení, “naʻe tuʻu fakalongolongo ʻa Kalaisi, kuo nonoʻo ia ʻo hangē ha pōpulá pe taimaioʻeikí, pea tūʻulutui ke fufulu e vaʻe ʻo e kau ʻAposetoló” (Jeffrey R. Holland, “He Loved Them unto the End,” Ensign, Nov. 1989, 25).

ʻĪmisi
Jesus Washing the Apostles’ Feet

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko Hono Fufulu ʻe Sīsū e Vaʻe ʻo e Kau ʻAposetoló (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 55; vakai foki LDS.org).

  • Kapau naʻá ke ʻi ai ʻi hono fufulu ʻe Sīsū e vaʻe ʻo e kau ʻAposetoló, naʻá ke mei feangai fēfē kapau naʻe kamata ke fufulu ʻe Sīsū ho vaʻé?

  • Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻi hono fufulu e vaʻe ʻo e kau ʻAposetoló fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo Sīsuú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 13:8 (ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá). Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Pitá ʻi he kamata ke fufulu ʻe he Fakamoʻuí hono vaʻé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 13:9–10 (ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá). Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa Pita ki he meʻa naʻe talaange ʻe he ʻEikí.

  • Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Pitá mei heʻene tali ʻoku lekooti ʻi he veesi 9, ki he meʻa naʻe talaange ʻe he ʻEikí? (Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Pita ʻa e ʻEikí peá ne fie maʻu ke muimui kakato kiate Ia.)

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai ngata pē hono fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ha ngāue tokoni fakaʻofoʻofa ʻi hono fufulu e vaʻe ʻo ʻEne kau ʻAposetoló, ka naʻá Ne fakahoko foki ʻa e fono ʻa Mōsesé mo fokotuʻu ha ouau toputapu (vakai, Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:708–9). Naʻe fakafoki mai ʻa e ouau ko ʻení ʻi hotau kuongá ni ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai, T&F 88:74–75, 137–41).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 13:11, pea kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe pehē ʻe Sīsū ki he Kau ʻAposetoló “ʻoku maʻa ʻa kimoutolu, kae ʻikai kotoa pē.”

  • Ko hai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene pehē ki he Kau ʻAposetoló “ʻoku maʻa ʻa kimoutolu, kae ʻikai kotoa pē.” (Siutasi ʻIsikaliote, ʻa ia ʻe vavé ni pē ʻene lavakiʻi Iá.)

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Sione 13:12–17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló hili ʻEne fufulu honau vaʻé.

  • Fakatatau ki he veesi 13–16, ko e hā e sīpinga naʻe tā ʻe he Fakamoʻuí mo fakaafeʻi ʻEne kau ʻAposetoló ke muimui ki aí? (Neongo ko e Fakamoʻuí ko e “Takimuʻa mo e ʻEikí” [veesi 13] mo e maʻongoʻonga tahá, ka naʻá Ne tokoniʻi e niʻihi kehé.)

  • Fakatefito ʻi he talaʻofa ʻa e FakamoʻuÍ ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻoku lekooti ʻi he veesi 17, ko e hā ha tāpuaki te tau maʻu ʻi heʻetau muimui ki Heʻene sīpingá ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení kae fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea pē ʻanautolu: Te tau fiefia ange ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā te tau fiefia ange ai kapau te tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí?

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki ha taimi ne nau fiefia ange ai koeʻuhí naʻa nau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí. Mahalo te ke fie vahevahe haʻo aʻusia pē ʻaʻau.

Ke tokoni ke ako ʻe he kau akó ha founga ʻe taha te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“Ko ho‘omou kole ‘i ho‘omou lotu pongipongi he ‘aho taki taha ki he Tamai Hēvaní ke fakahinohino‘i kimoutolu ke mou ‘ilo‘i ha faingamālie ke tokoni ai ki ha taha ‘o ‘Ene fānau pelepelengesí. Pea mou fononga atu he ‘ahó ʻoku fonu homou lotó ‘i he tui mo e ‘ofa, ‘o kumi ha taha ke tokoni‘i. Kapau te mou fai ‘eni, ‘e tupulekina ho‘omou ngaahi ongo fakalaumālié, pea te mou ‘ilo‘i ‘a e ngaahi faingamālie ke mou tokoni aí, ‘a ia na‘e ‘ikai te mou ‘ilo‘i ‘i mu‘a ‘e lava ke hokó” (“Ke Mou Femoʻuekina ʻi he Ngāue Leleí,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2012, 31)

  • Fakatatau kia ʻEletā Pālati, te tau maʻu fēfē ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé?

Poupouʻi e kau akó ke muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke mateuteu ʻi he ngaahi kalasi ka hoko maí ke lipooti ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé.

Sione 13:18–30

Ko hono ʻilo ʻe Sīsū ʻa e tokotaha te ne lavakiʻi Iá

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 13:18–30 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ne hili hono akoʻi e Sīsū ʻEne kau ʻAposetoló te nau fiefia ʻo ka nau ka tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, naʻá Ne pehē ange ʻe ʻi ai ha taha ʻo kinautolu te ne lavakiʻi Ia. ʻI hono ʻeke ange ʻe Sione kia Sīsū pe ko hai te ne lavakiʻi Iá, naʻe fakahā ange ʻe Sīsū ʻe lavakiʻi Ia ʻe ha taha ʻo ʻEne kau ʻAposetoló (Siutasi).

Sione 13:31–38

Ko e akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke nau feʻofaʻakí

ʻEke ki he kau akó pe kuo tukuakiʻi kinautolu ʻe ha taha ʻi he ʻikai ke nau koho ko e kau Kalisitiané, pe ko ha ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi, koeʻuhí ko e mēmipa kinautolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kapau ʻe hiki nima ha taha ʻi he kau akó, ʻeke ange pe naʻa nau tali fēfē ki he tukuakiʻi ʻoku ʻikai ke nau faka-Kalisitiané. Kapau ʻoku teʻeki aʻusia ʻe ha taha ʻa e meʻá ni, ʻeke ange:

  • Te ke tali fēfē kapau naʻe talaatu ʻe ha taha ʻoku ʻikai ko ha Kalisitiane koe?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 13:34–35. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ko e kau ʻAposetoló ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.

  • Fakatatau ki he veesi 34, ko e hā e fekau naʻe fai ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló?

  • Fakatatau ki he veesi 35, ko e hā ʻe ʻilo ʻe he niʻihi kehé kapau naʻe feʻofaʻaki e kau ʻAposetoló ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kinautolú?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló? (ʻI hono fakaʻaongaʻi pē ʻenau leá, ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni tatau mo ʻení: ʻI heʻetau feʻofaʻaki ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolú, ʻe ʻilo ʻe he niʻihi kehé ko ʻEne kau ākonga ʻa kitautolu.)

  • Fakatatau ki he meʻa kuó ke ako ʻi he taʻú ni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ko e hā ha ngaahi founga ʻoku Ne fakahaaʻi ai ʻEne ʻofa ʻi he kakaí?

Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ne nau oki ʻiló, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻení ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Paula E. Koelika ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Elder Paul E. Koelliker

“Ne tukituki atu ha ongo faifekau kei talavou ʻi ha ʻapi, mo e ʻamanaki ke maʻu ha taha ke fanongo ki heʻena pōpoakí. Ne ava mai e matapaá, pea tuʻu mai ha tangata sino lahi ʻo fakalea mai ʻi ha leʻo ʻafungi: ʻPehē ʻe au ne u ʻosi talaatu ke ʻoua naʻá mo toe haʻu ki ʻapí ni. Ne u ʻosi fakatokanga atu kapau te mo toe foki mai, te mo sio ki hoʻomo totongi. Mo mavahe leva.’ Naʻá ne tāpuniʻi fakavave e matapaá.

“ʻI he mavahe atu ʻa e ongo ʻeletaá, ne puke mai ʻe he faifekau matuʻotuʻa mo taukei angé hono hoa faifekau kei siʻí ʻo fakafiemālieʻi mo fakalotolahiʻi ia. Ne ʻikai ke na ʻilo ne fakasio atu e tangatá he matapā sioʻatá ke ne ʻiloʻi pe ʻoku mahino lelei koā kiate kinaua e meʻa naʻá ne talá. Naʻá ne ʻamanakí te na kakata mo fakakataʻaki ʻene anga taʻe fakaʻapaʻapa ki heʻena ʻaʻahí. Ka ʻi heʻene vakai atu ki he feʻofoʻofani ʻa e ongo faifekaú, ne molū ai hono lotó. Naʻá ne toe fakaava e matapaá peá ne ui e ongo faifekaú ke na foki ange ʻo vahevahe ʻena pōpoakí.

“… Ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo e feʻofaʻakí mo hono fakatupulaki ʻetau malava ke fakatefito ʻetau fakakaukaú, leá, mo e tōʻongá ʻia Kalaisí, ʻoku mahuʻinga fau ia ki heʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻa Kalaisi mo ha kau faiako ʻi Heʻene ongoongoleleí” (“ʻOkú ne ʻOfa Moʻoni ʻIate Kitautolu,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 17).

  • Naʻe muimui fēfē ʻa e ongo faifekau naʻe fakamatalaʻi ʻi he fakamatalá ni ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ke feʻofaʻakí?

Fakaafeʻi e kau akó ke hivaʻi ʻa e “Ke Mou Feʻofaʻaki” (Ngaahi Himí, fika 200), pea kole ange ke nau fakakaukau ki ha taha ʻe ʻiloʻi ngofua ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko e ʻofa ʻokú ne fakahaaʻi ki he niʻihi kehé. Hili hono hivaʻi ʻo e himí, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e ngaahi hingoa ʻo e niʻihi ne nau fakakaukau ki aí pea fakamatalaʻi e ngaahi founga pau ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he niʻihi ko iá ʻenau ʻofa ki he niʻihi kehé. Fakakaukau ke talaange ki he kalasí kau ki ha tokotaha naʻá ke fakakaukau foki ki ai.

Poupouʻi e kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e meʻa te nau fai ke lelei ange ai ʻenau ʻofa he niʻihi kehé ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kinautolú.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 13:36–38, ʻaki hano fakamatalaʻi ange hili hono fakahā ʻe Pita te ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko Sīsū Kalaisí, naʻe talaange ʻe Sīsū kia Pita te ne fakaikaiʻi tuʻo tolu Ia ʻoku teʻeki ʻuʻua ʻa e moá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakamanatu ʻo e Fakataukei Folofolá

Taki ʻa e kau akó ʻi ha lova kumi folofola ʻo ngāue ʻaki ha fanga kiʻi tokoni ke tokoniʻi kinautolu ke vave ange ʻenau maʻu ʻa e ngaahi potufolofolá ʻi heʻenau folofolá. Te ke lava ʻo ngāue ʻaki ki he fanga kiʻi tokoní ʻa e ngaahi lea mahuʻingá, ʻuhinga ʻo e ngaahi fakamatalá, ngaahi tokāteliné mo e tefitoʻi moʻoní, mo e ngaahi fakakaukau fakaʻaongaʻí mei he kaati fakataukei folofolá. Te ke lava foki ʻo fokotuʻu haʻo ngaahi fakaʻilonga pē ʻaʻau. Ko e ngaahi ʻekitivitī ʻo e lova kumi folofolá ʻa ia ʻoku lova ʻa e kau akó ke kumi ʻa e ngaahi vēsí, ʻe tokoni kiate kinautolu ke mālohi ʻenau kau ʻi he ako ʻo e ngaahi veesi fakataukei folofolá. ʻI he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi ʻekitivitī lova kumi folofolá , fai ia ʻi ha founga ʻe ʻikai fakatupu loto mamahi pē mole ʻa e Laumālié. Tokoniʻi ʻa e kau akó ke ʻoua ʻe taʻe fakaʻapaʻapa hono tokangaʻi ʻenau folofolá, pē feʻauhi fakafekiki. Fakakaukauʻi foki ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau feʻauhi ki ha tuʻunga moʻui, kae ʻikai ʻiate kinautolu. Hangē ko ʻení, ʻe lava ʻa e kau akó ʻo lova mo e faiakó, pe lova ke ʻilo pe ko e pēseti ʻe fiha te nau lava ʻo kumi ha faʻahinga potufolofola ʻi ha taimi tukupau.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 13:1–17. Ko hono fufulu ʻe he Fakamoʻuí e vaʻe ʻo ʻEne kau ākongá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe fakahaaʻi ʻe he fufulu ʻe he Fakamoʻuí e vaʻe ʻo ʻEne kau ākongá ʻEne līʻoa ki Heʻene kau ākongá:

“ʻI he lotolotonga [e ʻOhomohe Fakaʻosí], naʻe tuʻu fakalongolongo ʻa Kalaisi, kuo nonoʻo ia ʻo hangē ko ha pōpula pe taimaioʻeikí, pea tūʻulutui ke fufulu e vaʻe ʻo e Kau ʻAposetoló. (Vakai ki he Sione 13:3–17.) Naʻe ʻamanaki ke aʻu ʻa e kihiʻi falukunga kakai tui ʻi he puleʻanga taʻeʻiloa ko ʻení ki he tumutumu taha ʻo honau ʻahiʻahí, naʻá Ne tuku leva ki he tafaʻakí ʻEne mamahi lahí kae lava ke Ne tokoniʻi mo fakamālohia fakaʻosi kinautolu. Naʻe tatau ai pē pe naʻe teʻeki fufulu ʻe ha taha ia hono vaʻé. Naʻá Ne hokohoko atu ʻi he loto fakatōkilalo ke akoʻi pea mo fakamaʻa kinautolu. Naʻá Ne hoko ko ʻenau tamaioʻeiki poupoú—ʻo aʻu ki he houa fakaʻosí—pea mahulu ai” (“He Loved Them unto the End,” Ensign, Nov. 1989, 25).

Sione 13:4–12. Ko hono fufulu ʻo e vaʻé ko ha ouau ia ʻo e ongoongoleleí

ʻOku ʻomai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ha ʻilo makehe ʻo kau ki hono fufulu e vaʻe ʻo e kau ākongá: ‘Ko ʻeni ko e anga ʻeni ʻo e kau Siú ʻo fakatatau ki heʻenau fonó, ko ia, naʻe fai ʻeni ʻe Sīsū koeʻuhí ke fakahoko ai ʻa e fonó’ (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sione 13:10 [ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá]).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai mahino ki he tokotaha laukonga leleí pē ʻa e mahuʻinga kakato ʻo e meʻá ni, pe ʻoku totonu ke pehē, he ko e fufulu ʻo e vaʻé ko ha ouau toputapu ia ʻoku toki fakahoko pē ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní maʻanautolu ʻoku moʻui tāú. Ka neongo ia, ʻoku mahino naʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi ouau toputapu ʻa e kau Siú naʻe fakahoko ʻi honau temipalé, ko ha ʻilo kuo ʻikai tauhi, pe lava pē, ʻi ha faʻahinga tohi kuo aʻu mai kiate kitautolu” (The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 4:38–39).

Ko ha tohi fakatokanga: ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke toe fakaikiiki ange ʻi he lea ʻa ʻEletā Makongikií fekauʻaki mo e ouau toputapu hono fufulu ʻo e vaʻé ʻi he ngaahi temipalé “maʻanautolu ʻoku moʻui taaú.” Manatu ki he fakatokanga ko ʻeni meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo:

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻeke ai ʻe ha taha ha ngaahi fehuʻi pe feinga ke talanoa fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻoku ʻikai haʻane ʻilo ki ai pea makehe mei hono fatongiá. ʻOku ʻikai tokoni ʻa e faiakó ki heʻene kau akó ʻi heʻene fakaʻaiʻai e fieʻilo pe poupouʻi e fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻikai ko ha konga ʻo ʻenau moʻuí pe ko ʻenau aʻusiá—ko ha ngaahi tāpuaki pau ʻoku lave ki ai ʻa e folofolá, ngaahi faingamālie pau ʻoku fakangatangata ʻa ia ʻoku foaki kiate kinautolu pē ʻoku maʻu ha mafai makehe pea ʻi ha ngaahi tūkunga makehe. … Ko e moʻoni ʻe fakapotopoto ke tukunoaʻi ʻe heʻetau kau faiakó ʻa e ngaahi kaveingá ni pea ʻoua ʻe tokanga kiate kinautolu pe fakahohaʻasi ʻa e kau akó fekauʻaki mo kinautolu” (“The Ordinances of the Gospel” [address to seminary and institute of religion faculty, June 18, 1962], 2–3).

Sione 13:17. “ʻOku mou monūʻia ʻo kapau te mou fai ki ai”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻoku maʻu ʻa e fiefiá mei he tokoni ki he niʻihi kehé:

“Ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní, kuo pau ke tau fekumi ki ai ʻi he tokanga ki he niʻihi kehé. Kuo teʻeki ʻilo ʻe ha taha ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí kaeʻoua kuó ne tukulolo hono loto-hīkisiá ke tokoniʻi ʻa hono kāingá. ʻOku kāinga e tokoni ki he niʻihi kehé mo e ngāué—ko hono fakahoko iá ʻokú ne ʻomi ha fiefia moʻoni” (“Guideposts for Life’s Journey” [Brigham Young University devotional, Nov. 13, 2007], 4, speeches.byu.edu).

Sione 13:23. “Pea naʻe faʻaki ki he fatafakata ʻo Sīsuú ʻene ākonga ʻe toko taha”

“ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe faʻa ʻolunga ʻa kinautolu ʻi he ngaahi kaí ʻi ha sea māʻulalo ne tuku takai he ngaahi tēpilé, ʻo falala ki honau uma hemá mo honau ʻulú ki he tēpilé pea lī honau vaʻé ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tēpilé. Ko ia ai, ko e tokotaha ʻoku tangutu ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e tokotaha talitalí ʻe falala ia ki he tafaʻaki ʻo e tokotaha talitalí. ʻOku hā mai ko e feituʻu ia naʻe tangutu ai ʻa e ʻAposetolo ko Sioné, ‘faʻaki ki he fatafakata ʻo Sīsuú’, pe falala kia Sīsū, lolotonga e kaí (fakafehoanaki Luke 16:22). Naʻe mei lava ke pōtalanoa fakafoʻituitui ʻa Sione ko e ākonga ʻnaʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú’ mo e Fakamoʻuí ʻi he tuʻunga ko ʻení ʻa ia naʻe ʻikai mei ongoʻi ʻe he kau kaí kotoa, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he lavaki ʻa Siutasí (vakai, Sione 13:23–28) (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00]).

Sione 13:34–35. “Ke mou feʻofaʻaki”

Naʻe lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ʻofá mo e fakaākongá:

“Ko e ʻofá ko e kamataʻanga, loto-mālie, mo e ngataʻanga ʻo e hala ʻo e tuʻunga fakaākongá. … ʻI hono fakaʻosingá, ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻofá ki he nāunau mo e ngeia ʻo e moʻui taʻengatá. …

“ʻI hono tuku ʻe Sīsū ʻa e fekau foʻou ki Heʻene kau ākongá ke nau ‘feʻofaʻaki kiate kimoutolu ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú’ [Sione 13:34], naʻá Ne foaki ange ai ʻa e kī mahuʻinga ki he fiefia ʻi he moʻuí ni mo e nāunau ʻi he moui ka hoko maí.

“Ko e ʻofá ʻa e lahi taha ʻi he ngaahi fekaú—ʻoku tautau ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Ko e tefito meʻa ia ʻoku tau tokanga lahi taha ki aí ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo e Kalaisi moʻuí” (“Ko e Fekau ʻOku Lahí,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2007, 28, 30–31).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati hili ʻene lea ʻaki ʻa e Sione 13:34–35:

“Ko e ʻofa naʻe fakamatala ki ai ʻa e Fakamoʻuí ko ha ʻofa ʻoku ngāueʻi. ʻOku ʻikai fakahā ʻaki ia ha ngaahi fuʻu ngāue lalahi mo toʻa, ka ʻi he fanga kiʻi ngāue faingofua ʻoku fakahoko ʻi he angaʻofa mo e tokoni” (“Ko Hono Maʻu e Fiefiá he Tokoni ʻOfá”Ensign pe Liahona, Mē 2011, 47).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

Ko e ʻofá ko e ʻulungaanga fakafōtunga mahino ia ʻo ha ākonga ʻo Kalaisi” (“Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 22).