Laipelí
Lēsoni 65: Sione 6


Lēsoni 65

Sione 6

Talateú

ʻI he ʻaho hili hono fafanga ʻe Sīsū ʻi he mana ha fuʻu kakai ʻe 5,000 tupu, naʻá Ne akoʻi ko Ia ʻa e Mā ʻo e Moʻuí. Naʻe liʻaki ʻe ha niʻihi ʻo Hono kau muimuí ʻEne ngaahi akonakí pea tafoki meiate Ia. Ka naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Pita naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá pea ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 6:1–21

Ko hono fafanga ʻe Sīsū ʻi he mana ha kakai ʻe 5,000 tupu pea ʻaʻeva ʻi he fukahi tahí

Fakamatalaʻi ange hili e fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí ki Hono faka-ʻOtuá ʻi Selusalemá (vakai, Sione 5), naʻá Ne foki ki Kāleli, peá Ne akoʻi ai e ongoongoleleí mo ʻEne Kau ʻAposetoló mo fakamoʻui ha kakai tokolahi (vakai, Mātiu 5–13). Naʻe kolosi leva ʻa Sīsū ʻi he Tahi Kālelí mo ʻEne kau ākongá pea mo fafanga ʻi he mana ha fuʻu kakai ʻe toko 5,000 tupu (vakai, Sione 6:1–13).

Fakaʻaliʻali ha foʻi mā. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke fakamatalaʻi fakanounou e fakamatala ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene fafanga ʻaki ha foʻi mā ʻe nima mo ha kiʻi mataʻi ika ʻe ua ha kakai ʻe 5,000 tupu.

  • Ko e hā naʻá ke mei fakakaukau ki ai kapau naʻá ke ʻi ai ʻi he mana ko ʻení pea ʻilo ai naʻe maʻu ʻe Sīsū e mālohi ke foaki ʻa e meʻakai ʻi he maná?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 6:14–15. Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he kakaí ke fai hili hono fafanga kinautolu ʻe Sīsū ʻi he maná.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he kakaí ke faí?

Fakamatalaʻi ange naʻe fokotuʻu mai ʻe ha tukufakaholo ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú ʻi he kuonga ʻo Sīsuú ko e taimi naʻe haʻu ai e Mīsaiá pe ko e Tuʻi ʻo ʻIsilelí, te Ne fafanga e kakaí ʻaki e mā mei he langí.

  • Fakatatau ki he veesi 15, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū kae ʻikai tuku e kakaí ke fakakalauni Ia ko honau tuʻí?

  • Ko e hā naʻe ʻikai fie maʻu ai ʻe Sīsū ke fakahā ia ko e tuʻi ʻo e kau Siú?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 6:16–21 ʻaki hono fakamanatu ange ki he kau akó naʻe fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻene kau ākongá ke folau ʻi he Tahi Kālelí, pea ʻi he fuoloa ʻa e poó ʻi he fāinga ʻa e kau ākongá ke ʻaʻalo fakafepaki ki he ngaahi peaú mo e matangí, naʻe ʻaʻeva mai ʻa Sīsū ʻi he fukahi tahí ke kau fakataha mo kinautolu. Fakamahinoʻi ange ʻoku fakamamafaʻi ʻe he fakamatala ʻa Sione ki he meʻa naʻe hoko ko ení ʻi he taimi ne tali “loto fiemālie” ai ʻe he kau ākongá ʻa Sīsū ki honau vaká, ne nau tūʻuta lelei “leva” (veesi 21) ki he feituʻu ne nau ō ki aí. Fakamatalaʻi ange ʻi heʻetau tali loto fiemālie ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí, te Ne lava ʻo tokoni ke tataki lelei kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e matelié.

Sione 6:22–59

Ko e akonaki ʻa Sīsū ko Ia ʻa e Mā ʻo e Moʻuí

Fakamatalaʻi ange ʻoku lekooti ʻi he Sione 6:22–25 naʻe fononga e tokolahi ʻo e kakai naʻe fafanga ʻe Sīsū ʻi he maná ki Kāpaneume ʻi he fekumi kiate Iá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 6:26–27, kau ai e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Sione 6:26–27: “[Pea lea ange ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo pehē, Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te mou kumi au, koeʻuhí ʻoku mou holi ketauhi ʻeku ngaahi leá, pe koeʻuhí ko hoʻomou mamata ki he ngaahi maná, ka ko e meʻa ʻi hoʻomou kai ʻi he ngaahi foʻi maá, pea mākona.]” Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Sīsū ki he kakaí. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea meʻakai ʻi he veesi 27 ki he meʻatokoni.

  • Fakatatau ki he Fakamoʻuí, ko e hā naʻe fekumi ai e kakaí ni kiate Iá? (ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí ne nau miumui ʻiate Ia ke maʻu meiate Ia ha meʻakai lahi ange.)

  • Ko e hā naʻe talaange ʻe he Fakamoʻuí ʻoku totonu ke nau fekumi ki aí?

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke ʻuhinga ʻa e “meʻakai [pe meʻatokoni] ʻoku tolonga ki he moʻui taʻengatá” (veesi 27) ki he ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí.

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e ngaahi veesí ni ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga naʻe ʻikai fakaʻatā ai ʻe Sīsū ʻa e haʻofanga kakai ko ʻení ke fakakalauni Ia ko honau Tuʻí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 6:28–31, pea kole ki he kalasí ke kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he kakaí meia Sīsū ke fakamoʻoniʻi lahi ange kiate kinautolu ko e Mīsaiá Ia.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he kakaí ke fai ʻe Sīsū maʻanautolú? (Fakamatalaʻi ange ko e maná ko ha “mā mei he langí” [veesi 31] naʻe foaki ʻe he ʻOtuá maʻá e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau hē holo ʻi he feituʻu maomaonganoá.)

  • ʻI he fakakaukau atu ki he meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻaho kimuʻá, ko e hā ʻe ala fakahaaʻi mai ʻe he kole ko ʻení fekauʻaki mo e kakaí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau hangē ko e kakaí ni ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he kuongá ni?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Sione 6:32–35, pea kole ki he kalasí ke kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he kakaí ko e tali ki heʻenau kole ha fakaʻilongá.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo Iá ʻi Heʻene lau ki he maná, pe ko e mā mei he langí?

Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e kupuʻi lea “Ko au ko e mā ʻo e moʻuí” ʻi he veesi 35.

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo fakatatau ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí ki he maá?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā “ʻe ʻikai ʻaupito fiekaia” ʻa kinautolu ʻoku haʻu kia Sīsū Kalaisí? (veesi 35)

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 35? (Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻilo ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Kapau te tau haʻu kia Sīsū Kalaisi, te Ne fafanga fakalaumālie kitautolu. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá ofi ki he Sione 6:35.)

Hiki ʻa e ngaahi fakamatala taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻOku tau haʻu kia Sīsū Kalaisi ʻi he …

Te ne fafanga kitautolu ʻaki …

Vahevahe e kau akó ke tautau toko ua. Kole ange ke nau ngāue fakataha ke ʻai ha lisi ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻo e ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke haʻu ai kia Sīsū Kalaisí mo e ngaahi founga te Ne fafangaʻi fakalaumālie ai kitautolú. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke lipooti ʻenau talí ki he kalasí.

Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kalasí ʻa e moʻoní mo e mahuʻinga ʻo e tefitoʻi moʻoni naʻa nau ʻilo ʻi he veesi 35, fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻa ʻenau ongó ʻi heʻenau maʻu ha fafanga fakalaumālie ʻi heʻenau haʻu ki he Fakamoʻuí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 6:36–47 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe lāunga ha kakai ʻe niʻihi ki he Fakamoʻuí koeʻuhí naʻá Ne akoʻi ko Ia ʻa e mā mei langí.

Ke teuteuʻi e kau akó ke ʻilo ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke haʻu ki muʻa ki he kalasí pea ʻoange kiate kinautolu takitaha ha konga mā. Fakaafeʻi kinautolu ke nanamu ki he meʻi maá mo fakakaukauloto pe ʻe ifo fēfē.

  • ʻE fafangaʻi lelei fēfē koe ʻe he mā ko ʻení kapau naʻá ke nanamu pe ki ai, fakakaukauloto ki hono ifó, pea ʻalu holo pē mo ia ʻi he ʻahó kakato.?

  • Ko e hā kuo pau ke ke fai ke maʻu ai ha lelei mei he meʻa ʻe ala ʻoatu ʻe he maá?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi he lau leʻolahi mei he Sione 6:49–54. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga ʻe lava ke fekauʻaki ai ʻa e aʻusia honau kaungāakó mo e maá ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

  • ʻOku kehe fēfē ʻa e Mā ʻo e Moʻuí mei he mā angamahení? (ʻOku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi tāpuaki ʻe tolonga ʻo taʻe ngata, kae ʻikai tatau mo e maá ʻo fakafiemālieʻi kitautolu ʻi ha kiʻi taimi nounou pē.)

Fakamahinoʻi ange ʻa e kupuʻi lea ko ʻeni ʻi he veesi 51: “Ko e mā ʻoku ou foakí ko hoku sinó, ʻa ia te u foaki ke moʻui ai ʻa māmani.”

  • Naʻe foaki fēfē ʻe he Fakamoʻuí hono sinó mo e taʻataʻá ki he moʻui ʻa e māmaní?

  • Fakatatau ki he veesi 53–54, ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he kakaí ke nau faí?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ongo foʻi lea kai mo e inu ko ha fakataipe. Ke tokoni ke mahino ki he kalasí e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, fakaafeʻi e kau ako fie tokoní ke kai ʻa e maá. Fakafeʻi leva kinautolu ke foki ki honau nofoʻangá.

  • Ko e hā ʻoku hoko ki he maá mo hono iví ʻi he taimi ʻoku kai aí? (ʻOku hoko ʻa e vaitaminí mo e iví ko ha konga ʻo e sinó, ʻo hono ʻoange ha mālohi mo e moʻui leleí.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke kai ʻa e sinó mo inu e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí? (ʻE lava ke ʻuhinga ia ke moʻui ʻaki ʻa ʻEne ngaahi akonakí mo e Fakaleleí. ʻE lava foki ke ne fakafofongaʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻa ia ʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻamui ange.)

  • Fakatatau ki he veesi 54, ko e hā ha tāpuaki te tau lava ʻo maʻu kapau te tau moʻui ʻaki, pe fakaʻaongaʻi, ʻa e ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: Kapau te tau moʻui ʻaki, pe fakaʻaongaʻi, ʻa e ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.)

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení pea fakaafeʻi ha niʻihi ʻo kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi talí:

  • ʻE founga fēfē haʻatau moʻui ʻaki e ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí hono tali ʻo Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike takitaha, tauhi e ngaahi fekaú, pea kātaki ki he ngataʻangá ʻi he māʻoniʻoni [vakai, Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1965–73), 1:358].)

Fakamatalaʻi ange ko e moʻui taʻengatá ke moʻui ʻo taʻe ngata mo ia pea hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 6:56–57, pea kole ki he kalasí ke kumi e founga ʻe lava ke tau hangē ai ko Kinauá ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange he ʻikai ʻafio fakaesino ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolu, ka ʻe nofoʻia Hono ivi takiekina fakalangí ʻiate kitautolu ke tokoni ke tau hoko ʻo hangē ko Ia mo e Tamai Hēvaní.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni kuo ʻiloʻi ʻe he kau akó. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha taumuʻa ki he founga te nau moʻui lelei ange ʻaki e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pe ko ha taha ʻo ʻEne ngaahi akonakí.

Sione 6:60–71

Ko e fakamoʻoniʻi ʻe Pita ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá

Hiki e fehuʻi ko ʻení he palakipoé: Hoko atu pe liʻaki?

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki ha taimi naʻe fie maʻu ai ke nau fili ʻi he hokohoko atu ke fai ha meʻa faingataʻá pe ko hono tukú. Mahalo te ke fie kole ki ha tokotaha pe toko ua ʻo e kau akó ke vahevahe ʻena ngaahi aʻusiá.

Fakamatalaʻi ange hili hono fai ‘e Sīsū e malanga ʻoku lekooti ʻi he Sione 6, naʻe fehangahangai ʻEne kau ākongá mo ha fili tatau.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 6:60, 66. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa e tokolahi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ki Heʻene ngaahi akonakí.

  • Ko e hā naʻe fili ai ha tokolahi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ke tuku ʻenau muimui kiate Iá? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ko e lea faingataʻa” [veesi 60] ki heʻenau ongoʻi naʻe fuʻu faingataʻa ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú ke muimui ki aí.)

  • Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ki ha kakai ʻe niʻihi ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 6:67, pea kole ki he kalasí ke kumi ʻa e fehuʻi naʻe fai ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló.

  • Ko e hā naʻe ʻeke ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 6:68–69, pea kole ki he kalasí ke kumi e founga naʻe tali ʻaki ʻe Saimone Pita ki he Fakamoʻuí. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he tali ʻa Pitá, ʻe tokoni ke tau kei faivelenga ai pē lolotonga e ngaahi taimi ʻe faingataʻa ai ke muimui ʻi he Fakamoʻuí pe moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: ʻE tokoni ha fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisi ke tau kei faivelenga ai pē lolotonga e ngaahi taimi ʻe faingataʻa ai ke muimui ki he Fakamoʻuí pe moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí.)

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻi ha fakamoʻoni mālohi ʻo e Fakamoʻuí, ke kei faivelenga ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ngali faingataʻa ai ke muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí?

Poupouʻi e kau akó ke fakafalala ki heʻenau ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻe faingataʻa ai ke nau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. Fakaafeʻi e kau ako ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai hanau fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisí ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoní ʻaki ʻenau feinga ke moʻui ʻaki ʻa ʻEne ngaahi akonakí mo e Fakaleleí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 6:33–35. Ko e Mā moʻoni ʻo e Moʻuí

Naʻe akonaki ‘a ‘Eletā D. Toti Kilisitofāsoni ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mā ʻo e Moʻuí:

“ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui moʻoni ʻa e Mā ʻo e Moʻuí, ʻa Sīsū Kalaisi, pea mo e ivi taʻe fakangatangata mo e meʻa ʻoku aʻu ki ai ʻEne Fakaleleí. Ko e taupotú, ko ʻetau meʻakai fakaʻahó ʻa ʻEne Fakaleleí mo ʻEne ʻaloʻofá” (“Fakatokangaʻi e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi Hotau Ngaahi Tāpuaki Fakaʻahó,” Ensign, Sanuali 2012, 31).

Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga hono fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fakataipé, hisitōlia fakalotu ʻo e kau Siú, pea mo e feituʻu fakasiokālafi ʻo ʻEne kau fanongó ke akoʻi ʻEne malanga ʻi he Mā ʻo e Moʻuí (Sione 6), vakai,Thomas R. Valetta, “The True Bread of Life,” Ensign, Mar. 1999, 6–13; vakai foki “John 6:32–35, 48–51. ‘The True Bread from Heaven,’” in New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 221–22.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko e maná ko ha meʻakai fakalangi ia; ka ko e mā naʻá Ne ʻoange kiate kinautolu naʻe ʻo e māmaní ia, pea ko e paʻale mā angamaheni pē ia ʻi aí. Kuo pau ke Ne fakahā kiate kinautolu ha ngaahi fakaʻilonga lalahi ange, pea ʻoange ha meʻatokoni lelei ange [pe ha meʻakai lelei ange], kimuʻa pea nau tali Ia ko e Tokotaha ʻa ia kuo nau ʻosi tali kimuʻá pea mo e tokotaha kuó Ne fakahā ʻoku hoko Ia ki aí” (Jesus the Christ, 3rd. ed. [1916], 339–40).

Sione 6:53. “Kai ʻa e sino ʻo e Foha ʻo e tangatá, mo inu hono totó”

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ke maʻu e sino mo inu e taʻataʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko e ʻuluakí, ke tali Ia ʻi he ʻuhinga totonu tahá pea mo e mahino tahá, taʻe ʻi ai ha fakangatangata ʻo tatau ai pē, ʻo hangē ko e fānau fakatāutaha ʻa e Tamai Taʻengatá ʻi he kakanó, pea ko hono uá, ketauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻAló ʻaki hono tali ʻEne ongoongoleleí, kau ki Hono Siasí, pea kātaki ʻi he talangofua mo e māʻoniʻoni ki he ngataʻangá. ʻE maʻu ʻe kinautolu ʻoku maʻu Hono sinó mo inu Hono taʻataʻá ʻi he founga ko ʻení ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e hākeakiʻí ʻa e langi taupotu taha ʻo e maama fakasilesitialé” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:358).

Sione 6:56. “Ko ia ʻoku kai hoku sinó, mo inu hoku totó, ʻoku nofoʻia ʻiate au, mo au ʻiate ia”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “nofoʻia ʻiate au, mo au ʻiate ia”:

“Koeʻuhí ko e tatau ʻa e fakakaukau, tui mo e ngāue ʻa kinautolu ʻoku tahá, ʻoku nau maʻu ai ha tōʻonga mo ha ʻulungaanga ʻoku tatau pē. … Ko ia ai, ʻi heʻetau fakakaukau atu ki aí ʻoku nau fepoupouʻaki, pe ʻoku nau nofo ʻiate kinautolu takitaha” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:766).