Laipelí
Lēsoni 140: Sēmisi 1


Lēsoni 140

Sēmisi 1

Talateú

Naʻe fai ʻe Sēmisi ha tohi ki he faʻahinga movetevete ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻo poupouʻi kinautolu ke faʻa kātaki ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá pea fekumi ki he poto mei he Tamai Hēvaní. Naʻe akoʻi foki kinautolu ʻe Sēmisi ke tekeʻi e ʻahiʻahí, ke fai ki he folofolá, ke tokoniʻi e niʻihi kehé, pea ke maʻa fakalaumālie.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēmisi 1:1–11

Ko e poupouʻi ʻe Sēmisi e faʻahinga movetevete ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ke faʻa kātaki ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá pea ke fekumi ki he poto mei he ʻOtuá

Kimuʻa e kalasí, hiki e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ou fakaʻamu naʻá ku poto ange! ʻI he kamata e kalasí, kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he fakamatala ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi ʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ke tohi fekauʻaki mo e ngaahi tefito pe ngaahi tūkunga fakatāutaha ne nau fekumi ai ki he potó. Mahalo te ke fokotuʻu ange ke fakakau ʻi heʻenau lisí ha ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi fehuʻi vivili ʻo e moʻuí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi tefito pe ngaahi fehuʻi ne nau hikí. (Fakamanatu ange ke ʻoua te nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakafoʻituitui.)

ʻĪmisi
Joseph Smith Seeks Wisdom in the Bible

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko e Fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he Potó ʻi he Tohi Tapú (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 89; vakai foki, LDS.org).

  • Ko e hā e ngaahi fehuʻi vivili naʻe fefaʻuhi mo Siosefa ʻi heʻene kei siʻí? (Kapau ʻe fie maʻu tokoni e kau akó, fekau ke nau kumi ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:9–10.)

Fakamatalaʻi ange naʻe lau ʻe Siosefa e Tohi ʻa Sēmisí ʻi heʻene ʻiloʻi e founga ke maʻu ai e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Ko Sēmisí ko ha ʻAposetolo ia ʻa Sīsū Kalaisi pea mo ha pīsope ʻi Selūsalema. ʻOku pehē foki ʻe he tukufakahoko faka-Kalisitiané ko Sēmisí ko e foha ia ʻo Mele mo Siosefa pea ko ia ai, naʻá ne faʻē taha mo Sīsū Kalaisi.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 1:1–4. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sēmisi ki he fale ʻo ʻIsilelí fekauʻaki mo honau ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi mamahí. Fakamahinoʻi ange ʻoku liliu ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e veesi 2 ʻa e kupuʻi lea ) “ngaahi ʻahiʻahi kehekehé” ki he “ngaahi faingataʻa lahi.”

  • Ko e hā naʻe akoʻi ‘e Sēmisi ki he fale ʻo ʻIsilelí fekauʻaki mo honau ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi mamahí?

  • Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ke maʻu e faʻa kātakí lolotonga e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi ʻahiʻahí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 1:5–6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne tokoniʻi ia ke maʻu e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí.

  • Ko e hā naʻe faleʻi ʻe Sēmisi ki he kau laukonga ʻo ʻene tohí ke nau fai ke maʻu e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻoku foaki “lahi” ʻa e ʻOtuá pea “ʻikai valokiʻi”? (veesi 5). (ʻOku ʻuhinga ʻa e lahí ki he tauʻatāina mo e angaʻofa. ʻOku ʻuhinga ʻa e valokiʻí ke fakaangaʻi.)

Fakaafeʻi ha taha ako ke haʻu ki he palakipoé ke tohi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku tau lava ʻo ako mei he Sēmisi 1:5–6. (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku foaki lahi ʻe he ʻOtuá ʻa e potó kiate kinautolu ʻoku kole kiate Ia ʻi he tui.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “kole ʻi he tui, ʻo taʻefakataʻetaʻetui”? (veesi 6).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke fakamatalaʻi e founga naʻe ueʻi ai ʻe he Sēmisi 1:5–6 ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene fekumi ki ha ngaahi talí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12). Kole ki ha tokotaha ako kehe ke fakamatalaʻi fakanounou e ola ʻo e lotu faivelenga ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he vao ʻakau ne ofi ki honau ʻapí.

  • Ko e fē ha taimi kuo tali lahi atu ai ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo ngaahi lotú hili hoʻo lotu kiate Ia ʻi he tuí?

Fakamoʻoni ange ʻoku foaki lahi ʻe he ʻOtuá ʻa e potó kiate kinautolu ʻoku kole kiate Ia ʻi he tuí. Fakaafeʻi e kau akó ke muimui he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻaki hano fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e poto ʻoku nau fie maʻu mei he Tamai Hēvaní.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sēmisi 1:7–11 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakatokanga ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e fakaʻalongauá, pe veiveiua ʻi he moʻui mateaki mo e tukupā ki he ʻEikí. Naʻe tohi foki ʻe Sēmisi ʻoku totonu ke loto fakatōkilalo ʻa e koloaʻiá koeʻuhí he ʻoku fakataimi pē ʻa e koloa fakamāmaní pea ʻe ʻikai fuoloa kuo mole atu.

Fakatokangaʻi ange: Fakakaukau ke fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na akoʻi e ongo konga folofola ʻe ua ko ʻení. ʻE tokoni ke ʻoange ʻa e ngāue ko ʻení ki he ongo tamaiki faiakó ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua kimuʻa ʻi he lēsoni ko ʻení koeʻuhí ke na lava ʻo teuteu. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e tokotaha faiako takitaha ke akoʻi e kalasí fakakātoa. Pe te ke lava ʻo vaheua e kalasí, fakaafeʻi e tokotaha faiako takitaha ke akoʻi ʻene kongá ki he vaheua ʻe taha ʻo e kalasí, pea kole leva ki he ongo tamaiki faiakó ke na fetongi (pe ko e kalasí) koeʻuhí ke na lava ʻo akoʻi ʻa e konga ʻe taha ʻo e kalasí.

Tokotaha Faiako 1—Sēmisi 1:12–21

Ko e akonaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e ʻahiʻahí

Fehuʻi ange ki he kau akó:

  • Ko e hā ha ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú he ʻahó ni? (Mahalo te ke fie lisi e ngaahi talí ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ʻoku faʻa faingataʻa ai ke tekeʻi e ʻahiʻahí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 1:12. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻEikí mo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Fakamahinoʻi ange ʻoku fetongi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he veesi ko ʻení ʻa e “kātaki ʻa e ʻahiʻahí” ki he “matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí”).

  • Ko e hā e tāpuaki ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻEikí mo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tau fakahā ʻetau ʻofa ki he ʻEikí ʻaki hono tekeʻi e ʻahiʻahí, ʻa ia ko e taha ia ʻo e ngaahi fie maʻu ki hono maʻu e kalauni ʻo e moʻui taʻengatá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 1:13–16. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e feituʻu ʻoku haʻu mo ʻikai haʻu mei ai e ʻahiʻahí.

  • Fakatatau ki he veesi 13, ko hai ʻoku ʻikai ko e tupuʻanga ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí?

(Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea holi ʻi he veesi 14 ki he ngaahi holi taʻe-māʻoniʻoni ʻe lava ke tau maʻu koeʻuhí ko hotau tuʻunga hingá. ʻOku fakatauveleʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau fakavaivai ki he ngaahi holi taʻemāʻoniʻoni ko ʻení.

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau fefaʻuhi mo iá.

  • Te tau lava fēfē ʻo maʻu ha mālohi fakalaumālie ke tekeʻi e ʻahiʻahí?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he ʻEikí ʻi hono tekeʻi e ʻahiʻahí?

Fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻi he Sēmisi 1:12. Fakaafeʻi kinautolu ke fakalaulauloto ki he meʻa te nau fai ke tekeʻi ʻaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau fefaʻuhi mo iá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sēmisi 1:17–21 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Sēmisi ʻoku maʻu ʻa e meʻafoaki lelei kotoa pē mei he ʻOtuá pea ʻoku totonu ke liʻaki ʻe he Kāingalotú ʻa e “ʻuli kotoa pē” mo tali e folofola ʻa e ʻEikí “ʻi he angavaivai” (veesi 21).

Tokotaha Faiako 2—Sēmisi 1:22–25

Ko e fakaafeʻi ʻe Sēmisi e kau laukonga ʻo ʻene tohí ke fanongo mo fai ki he folofolá

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Quentin L. Cook

“Naʻá ku fetaulaki kimuí ni mo ha talavou taʻu hongofulu tupu. Ko ʻene taumuʻá ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ako, mali ʻi he temipalé, mo ʻi ai hano fāmili faivelenga mo fiefia. … Naʻá ku ongoʻi naʻá ne fie maʻu moʻoni ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi angahala mamafa te ne taʻofi ia mei he ngāue fakafaifekaú, ka naʻe ʻikai teuteuʻi ia ʻe hono ʻulungaanga fakaʻahó ki he ngaahi faingataʻa fakatuʻasino, fakaeloto, fakasōsiale, fakaʻatamai, pea mo fakalaumālie ʻe fehangahangai mo iá. Kuo teʻeki ai ke ne ako ke ngāue mālohi. Naʻe ʻikai tokanga moʻoni ki he akó pe seminelí. Naʻe maʻu lotu, ka kuo teʻeki ai ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakamoleki ha taimi lahi fau ʻi he vaʻinga vitioó mo e ʻinitanetí. Ne hangē naʻe fakakaukau ia ʻe feʻunga pē ʻene ʻalu ki he ngāue fakafaifekaú” (“Fili Fakapotopoto,” Ensign or Liahona, Nōvema 2014, 47).

  • Kapau naʻá ke ʻi he tūkunga ʻo ʻEletā Kukí, ko e hā ha ngaahi meʻa naʻá ke mei tokanga ki ai ʻi he siʻisiʻi e teuteu ʻa e talavoú ni ki he ngāue fakafaifekaú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 1:22. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sēmisi ʻe lava ke tokoni ki he talavou naʻe fakamatalaʻi ʻi he fakamatala ʻa ʻEletā Kukí.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sēmisi ʻe lava ʻo tokoni ki he talavou ko iá?

Fakamatalaʻi ange, hangē ko hono lekooti ʻi he Sēmisi 1:23–24, naʻe fakatatau ʻe Sēmisi e tokotaha ʻoku fanongo kae ʻikai ngāué ki ha tangata ʻoku sio kiate ia pē ʻi ha sioʻata kae ngalo hono fōtungá ʻi heʻene fononga ʻi hono halá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 1:25. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku fili ke ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi moʻoni ʻoku nau fanongo aí.

  • Ko e hā ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fanongo ʻataʻatā pē ka ʻoku nau toe ngāué? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau fanongo mo ngāue fakatatau ki he folofola ʻa e ʻOtuá, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāué.)

Fakaafeʻi e kau akó ke siviʻi kinautolu ʻi heʻenau hoko ko e kau fanongo mo e kau ngāue ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻenau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Mahalo te ke fie lau leʻolahi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení pe hiki kinautolu ʻi he palakipoé.

  1. ʻOku kakato fēfē nai ʻeku tui ki he ngaahi moʻoni ʻoku ou ako ʻi he folofolá, ʻi ʻapí, ʻi he lotú, mo e seminelí?

  2. Ko e hā nai hano tuʻo lahi ʻeku fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie ke ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi moʻoni ʻoku ou akó? Ko e hā hono tuʻo lahi ʻeku fakahoko kinautolú? Ko e hā hono tuʻo lahi ʻene ngalo ʻiate aú?

  3. Ko e hā te u lava ʻo fai lelei ange ke hoko ko ha tokotaha ʻoku fai ki he folofolá kae ʻikai ko ha taha fanongo pē?

Fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi heʻetau ngāue fakatatau ki he ngaahi meʻa ʻoku tau akó.

Sēmisi 1:26–27

Ko e faleʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotú ke tokangaʻi e niʻihi kehé

Hili hono akoʻi ʻe he ongo tamaiki akó ʻena konga folofolá, kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa ne nau akó.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 1:26–27. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e fokotuʻu ʻa Sēmisi ki he founga te tau lava ʻo moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú.

  • Fakatatau kia Sēmisi, ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú, pe fakahaaʻi ʻetau līʻoa ki he ʻOtuá?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sēmisi e ngaahi fakakaukau ʻo e “ʻaʻahi ki he tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻuhohó” ʻoku faingataʻaʻiá ko ha sīpinga ʻe taha ʻo hono tokangaʻi e niʻihi kehé. ʻOku ʻuhinga ʻa e “fakaʻehiʻehi [ha taha] mei māmani ke taʻe hano mele” (veesi 27) ke maʻa fakalaumālie maʻu ai pē, neongo ko ha māmani ʻe lava ke ʻiloa ai ʻa e faiangahalá.

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi 27? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku tau fakahaaʻi ha tui fakalotu haohaoa ʻi heʻetau tokanga ki he niʻihi kehé mo tauhi kitautolu ke maʻa fakalaumālié. Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻetau tokangaʻi e niʻihi kehé mo hono tauhi kitautolu ke maʻa fakalaumālié ko ha fakahaaʻi mahuʻinga ʻo ʻetau līʻoa ki he ʻOtuá?

  • Ko hai ʻokú ke ʻiloʻi ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo hono fakahaaʻi e “tui fakalotu haohaoá” ʻi heʻene moʻui fakaʻahó? Ko e hā ʻoku fai ʻe he tokotahá ni ʻokú ne ueʻi fakalaumālie ai koe?

Fakaafeʻi e kau akó ke tohi ʻi ha laʻipepa ha meʻa ʻe taha pe ua te nau fai ʻi he uike hoko maí ke tokangaʻi ha taha ʻoku faingataʻaʻia pe tauhi kinautolu ke “taʻe hano mele mei he māmaní.” Fakaafeʻi kinautolu ke nau ngāue fakatatau ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Sēmisi 1:5–6

Fakamatalaʻi ange ʻe tokoni hono maʻuloto e Sēmisi 1:5–6 ki he kau akó ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí ʻi heʻenau maʻu ha ngaahi fehuʻi kau ki he ongoongoleleí, ʻi heʻenau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono fai ha ngaahi fili, pea ʻi heʻenau akoʻi e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé.

Fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ako maʻulotó ʻi he fakamatala fakalahí, pe te ke fokotuʻu haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ke tokoni ki he kau akó ke ako maʻuloto e potufolofola ko ʻení. Manatuʻi ke toutou fakamanatu e ngaahi veesi fakataukei folofolá mo e kau akó ke tokoni ke nau tauhi maʻu e meʻa kuo nau akó. Fakakaukau ke palani ha taimi ʻi he kahaʻú ke toe fakamanatu e folofola ko ʻení mo fakaafeʻi e kau akó ke lau maʻuloto ia.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sēmisi 1:5. “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e mahuʻinga makehe ʻo e Sēmisi 1:5 ki he Kāingalotu ʻo e Siasí:

“ʻOku maʻu ʻe he veesi folofola ʻe taha ko ʻení ha mālohi ʻoku lahi ange pea toe ʻaonga ange ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha toe sētesi kuo lekooti ʻe ha palōfita ʻi ha toe taimi ange. ʻE lava foki ke pehē ʻoku ʻikai ko e ngāue fisifisimuʻa ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa Sēmisí hono fakapoongi ia ʻi heʻene fakamoʻoni kia Sīsuú, ka ko ʻene toutou lau, ʻa ia naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, e ngaahi lea faingofua ko ʻení ʻa ia naʻe iku ki hono fakaava ʻo e ngaahi langí ʻi he kuonga ko ʻení.

“Pea ʻe lava foki ke tānaki atu naʻe tuʻu ʻa e fie fanongo kotoa pē ʻo e moʻoni kuo fakahaá, ʻi ha taimi lolotonga ʻene fekumí, ʻi he feituʻu ne tuʻu ai ʻa Siosefa Sāmitá. Kuo pau ke tafoki ia ki he Māfimafí pea maʻu ʻa e poto mei he ʻOtuá kapau ʻokú ne fie maʻu ha potu ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:246–47).

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hono mahuʻinga ʻo e kole ki he ʻOtuá ʻi hotau kuongá ni:

“ʻI he kuongá ni ʻoku tau mouʻi ʻi ha māmani ʻoku ʻikai fie fehuʻi ai e kakaí ki he ʻOtuá—ʻoku hangē ʻoku nau fie fehuʻi pē kinautolu ki he Google. Naʻa mo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tuí, ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻoku nau falala ki he ʻInitanetí ke ne ʻoange ha tali tonu, lelei mo potupotutatau ki heʻenau ngaahi fehuʻí ʻo lahi ange ia ʻi heʻenau falala ki he tefitoʻi maʻuʻanga ʻo e moʻoní, ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. …

“… ʻI he kuongá ni ʻoku fonu ʻa e ʻInitanetí he ngaahi loi ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi ʻa e kau taʻeʻiló mo e taʻetaukeí.

“ʻI heʻetau fekumi ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fie maʻu ke tau maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku falalaʻangá ka ʻoku toe fie maʻu foki ke tau foaki ki he ʻEikí ha taimi tatau ʻi heʻetau ngaahi tulifua fakaʻahó. ʻOku fie maʻu ke tau ako e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ʻOku fie maʻu ke tonu ʻetau moʻuí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá—ʻoku fie maʻu ke tau fai Hono finangaló [vakai, Sione 7:16–17]. Pea he ʻikai ha taimi ʻe fuʻu tōtuʻa ai ʻetau fakamatala ki he mahuʻinga hono ʻave hangatonu ʻetau ngaahi palopalema fakalaumālié ki he ʻOtuá mo falala ki Heʻene ueʻí mo e fakahinohinó” (“Women of Dedication, Faith, Determination, and Action” [address given at Brigham Young University Women’s Conference, May 1, 2015], ce.byu.edu/cw/womensconference).

Sēmisi 1:6. “Kole ʻi he tui”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hono ʻuhinga ke kole ʻi he tuí:

“Ko e sīpinga lelei taha ʻo e kole ʻi he tuí, ko Siosefa Sāmita mo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. ʻI he taimi naʻe fekumi ai ʻa Siosefa ʻi heʻene kei talavoú ke ne ʻilo ki he moʻoni ʻo e lotú, naʻá ne lau ʻa e [Sēmisi 1:5–6]. …

“Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻi heʻete kole ʻi he tuí, ʻa ia ʻoku mahino kiate au ʻoku ʻuhinga ki he mahuʻinga ko ia ʻo e lea ʻakí mo hono fakahokó, ʻa e ongo fatongia ke kolé mo fakahokó, ʻa e fie maʻu ko ia ke fetuʻutaki mo ngāué” (“Kole ʻi he Tui,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 94).

Sēmisi 1:14; 4:7–8. Ko hono tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻI he taimi kuó ke taukaveʻi ai ʻa e totonú, ʻi he taimi kuó ke fokotuʻu ai ha ngaahi tuʻunga moʻui fakatāutaha mo fai ha fuakava ke tauhi kinautolú, ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí peá ke ngāue ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí, ʻe toe fakamālohia ange koe mo foaki atu ha mālohi ʻoku lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke malavá kapau ʻe fie maʻu ia. ʻOku hoko mai ʻa e faingataʻá ʻi he taimi ʻokú ke hū ai ki he tau ʻo e ngaahi ʻahiʻahí taʻe ʻi ai ha palahi pau” (“Do What Is Right,” Ensign, June 1997, 53).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Kapau te ke lava ʻo mapuleʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú, te ke lava ʻo ikunaʻi ho ngaahi ʻulungāngá, naʻa mo e ngaahi ʻulungaanga tukuhifo fakafoʻituituí. Kapau te ke lava ʻo ako ke ke mapuleʻi kinautolu te ke maʻu ha moʻui fiefia. …

“Ko e taimi pē kuó ke ako ai ke fakaʻatā ho ʻatamaí mei he ngaahi fakakaukau taʻefeʻungá, fakafemoʻuekinaʻi ia ʻaki hono ako e ngaahi meʻa ʻoku ʻaongá. Liliu ho ʻātakaí koeʻuhí ke ke maʻu e ngaahi meʻa fekauʻaki mo koe te ne ueʻi fakalaumālie ʻa e ngaahi fakakaukau lelei mo langaki moʻuí. Femoʻuekina ki he ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoní” (“Inspiring Music—Worthy Thoughts,” Ensign, Jan. 1974, 28).