Laipelí
Lēsoni 103: 1 Kolinitō 1–2


Lēsoni 103

1 Kolinitō 1–2

Talateú

Hili e ako fekauʻaki mo e ngaahi palopalema naʻe aʻusia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó, naʻe tohi ʻa Paula ki he kāingalotú mo naʻinaʻi kiate kinautolu ke taʻofi e fakakikihí pea uouangataha. Naʻá ne toe fakamatalaʻi foki ʻoku ui ʻe he ʻOtuá ʻa e vaivaí mo e loto-fakatōkilaló ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí pea ʻe toki lava pē ke ʻilo mo mahino ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he Laumālié.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Kolinitō 1:1–16

ʻOku tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó mo naʻinaʻi kiate kinautolu ke taʻofi ʻa e fakakikihí pea uouangataha.

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha fāmili, ko ha timi sipoti, mo ha kulupu ʻo ha kaungāmeʻa ki he kalasí (pe hiki ʻa e fāmili, timi sipoti, kulupu ʻo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi he palakipoé).

  • Ko e hā te ne ala fakatupu ha mavahevahe mo ha fakakikihi ʻi he ngaahi kulupu ko ʻení?

  • ʻE lava fēfē ʻe he mavahevahe mo e fakakikihi peheé ʻo uesia ha fāmili, timi, pe kulupu ʻo ha kaungāmeʻa?

  • ʻE lava fēfē ʻe he mavahevahe mo e fakakikihi ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo uesia ʻa e Siasí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ki ha foʻi moʻoni ʻi heʻenau ako ʻa e 1 Kolinitō 1 fekauʻaki mo e ngaahi mavahevahe mo e fakakikihi naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakai ki he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá” ʻoku maʻu ʻi he Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, pea kumi ʻa Kolinitō ʻi he mapé.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

Naʻe fononga ʻa Paula ki ha kolo naʻe ui ko Kolinitō, ʻa ia naʻá ne malanga ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí lolotonga ʻene fononga fakafaifekau hono uá. Naʻe papitaiso ha kakai tokolahi ʻi he taimi ko iá (vakai, Ngāue 18:1–18). Kimui ange ai, lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Paula ʻi ʻEfesoó, naʻá ne ʻilo ai kuo hoko ha ngaahi palopalema ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó koeʻuhí ko e toe foki ha niʻihi ʻo e kau papi uluí ki heʻenau tui motuʻá mo e ngaahi tōʻonga ʻo e lotu tamapuá. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó ke fakamālohia kinautolu mo fakamanatu ange ʻenau tukupā ke tauhi ki he ʻEikí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 1 Kolinitō 1:1–2. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe lea ai ʻa Paula ki he kāingalotu ʻi Kolinitoó.

  • Naʻe lea fēfē ʻa Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó?

  • Fakatatau ki he veesi 1, ko e hā e tuʻunga ʻo Paula ʻi he Siasí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 1 Kolinitō 1:3–9 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻo e Siasí naʻá ne fakamālō ki he ʻOtuá maʻanautolu ko e ʻaloʻofa kuo nau maʻu tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisí, ʻa ia kuó ne tāpuakiʻi kinautolu ʻi he founga kotoa pē. Fakamahinoʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ha lea ʻokú ne fakahaaʻi e sino mavahevahe ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí (vakai, veesi 3).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 1 Kolinitō 1:10–11. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe naʻinaʻi ʻa Paula ke fai ʻe he Kāingalotu Kolinitoó.

  • Fakatatau ki he 1 Kolinitō 1:10, ko e hā ʻoku finangalo mai ʻa e ʻEikí ke tau fai ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení kae fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea pē ʻanautolu: ʻOku finangalo mai ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau hoko ko e Kāingalotú ke tau uouangataha mo taʻofi e fakamavahevahé mo e fakakikihí.)

  • Ko e hā ʻe lava ke tau fai ko e kāingalotu ʻo e Siasí ke taʻofi e vahevahé mo e fakakikihí ʻi hotau fāmilí? ʻI hotau ngaahi uōtí? (Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu mei he uouangatahá mo e taʻofi ʻo e fakakikihí?

  • Ko e fē nai ha taimi kuo tāpuakiʻi ai koe ko ha ola ʻo e uouangataha ʻi he kalasí, kōlomú, uōtí pe koló?

Taki ʻa e kau akó ki he ngaahi tali ʻoku hiki ʻi he palakipoé, pea poupouʻi kinautolu ke fili ha founga ʻe taha ʻe lava ke nau taʻofi ai ʻa e vahevahé mo e fakakikihí pea fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahoko ia.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 1 Kolinitō 1:12–16 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe mavahevahe ʻa e Kāingalotu ʻi Kolinitoó ki ha ngaahi kulupu ʻo makatuʻunga ʻi he tokotaha naʻá ne papitaiso kinautolú. Naʻe tupu ʻa e fakakikihí koeʻuhí ne nau tui ʻoku fakapapauʻi honau tuʻunga ʻi he Siasí ʻi he mahuʻinga ʻo e tokotaha naʻá ne papitaiso kinautolú.

1 Kolinitō 1:17–31

ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻoku ui ʻe he ʻOtuá ʻa e vaivaí ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí

Fakamatalaʻi ange naʻe nofo ha kau Kalisi tokolahi ʻi Kolinitō lolotonga e kuonga ʻo Paulá. Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻaupito ʻe he kau Kalisi ko ʻení e ngaahi fakakaukau fakapotó mo e poto fakamāmaní.

  • Ko e hā nai ka faingataʻa ai ki ha taha ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻo e māmaní ke ne tali e ongoongoleleí? (Mahalo te ke fie lau ʻa e 2 Nīfai 9:28.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha foʻi moʻoni ʻi heʻenau ako ʻa e 1 Kolinitō 1:17–31 ʻe lava ʻo tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e hēngofua e poto ʻo e māmaní.

Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe fā. Vahe ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ki he kulupu takitaha: 1 Kolinitō 1:17–18; 1 Kolinitō 1:19–20; 1 Kolinitō 1:21–22; mo e 1 Kolinitō 1:23–24. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi kulupú, ʻo kumi e lea ʻa Paula fekauʻaki mo e poto ʻo e māmaní ʻi hono fakahoa atu ki he poto ʻo e ʻOtuá. Fakamatalaʻi ange ʻoku fokotuʻu mai ʻe he kupuʻi lea “he naʻe ʻikai fekau au ʻe Kalaisi ke papitaiso” ʻi he veesi 17 naʻe ʻikai ʻave ʻa Paula ia ke langa hake ha ongoongo makatuʻunga ʻi he tokolahi ʻo e kau papi ului naʻe lava ke ne maʻú. Mahalo te ke fie maʻu foki ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e ongo kupuʻi lea “poto ʻo e kau potó” ʻi he veesi 19 mo e “poto ʻo māmani” ʻi he veesi 20 ki he tukufakaholo fakakaukau fakapoto hala ʻo e kuonga ko iá.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha tokotaha ako mei he kulupu takitaha ke fakamatalaʻi fakanounou ki he kalasí ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó fekauʻaki mo e potó. Hili e lipooti kotoa ʻa e ngaahi kulupú, fehuʻi ange:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe lau ai ʻe he kau taʻetuí ʻoku vale e pōpoaki ʻa Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Kolinitō 12:25. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e poto e tangatá ʻi hono fakahoa ki he poto ʻo e ʻOtuá. Fakamatalaʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e ongo kupuʻi lea ko e “vale ʻi he ʻOtuá ʻoku poto lahi ia ʻi he tangatá” mo e “vaivai ʻi he ʻOtuá ʻoku mālohi lahi ia ʻi he tangatá” ke fakamahinoʻi e poto mo e mālohi taupotu taha ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke vale ʻa e ʻOtuá, pe ʻi ai Hano ngaahi vaivai.

  • Ko e hā e moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e poto ʻo e tangatá ʻo fakahoa ki he poto ʻo e ʻOtuá? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku lahi hake ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻi he poto ʻo e tangatá.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe uesia ai ʻe he mahino ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení e founga ʻoku kumi ʻaki ʻe ha taha ha founga ke veteki ʻaki ʻene ngaahi palopalemá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Kolinitō 1:26–27. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi pe ko hai ʻoku fili ʻe he ʻOtuá ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí.

  • Ko hai ʻoku fili ʻe he ʻOtuá ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fili ai ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku pehē ʻe he māmaní ʻoku vale mo vaivai ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí?

1 Kolinitō 2

(Ko e fakamatala ʻe Paula e founga ʻetau ako e meʻa ʻa e ʻOtuá”)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“Naʻá ku tangutu he loto vakapuná ʻo ofi ki ha taha naʻá ne pehē ʻoku ʻikai tui ʻOtua pea naʻá ne fakamamafaʻi mai ʻene taʻe tui ki he ʻOtuá, peá u fai ange leva ʻeku fakamoʻoní kiate ia. Naʻá ku pehē ange ‘ʻOkú ke hala koe, ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui!’

“Naʻá ne fakaʻikaiʻi ʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ʻe koe. ʻOku ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha! He ʻikai te ke lava ʻo ʻilo ia!’ Ka ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u tukulolo aí, naʻe fai mai leva ʻe he taha taʻe tui ʻOtuá ni, ʻa ia ko ha loea, ʻa e fehuʻi pea mahalo ko e fehuʻi taupotu taha ia ʻi he kaveinga ʻo e fakamoʻoní. Naʻá ne pehē mai leva ʻi ha founga taʻetokaʻi mo hīkisia, ‘Sai, ʻokú ke pehē ʻokú ke ʻiloʻi. Talamai kiate au pe ʻokú ke ʻiloʻi fēfē ia.’

“ʻI heʻeku feinga ke talí, neongo naʻe ʻosi maʻu ha ngaahi mataʻitohi fakaako māʻolunga, naʻe ʻikai ke u lava ke fai ha fetuʻutaki lelei. …

“Ko e taimi naʻá ku fakaʻaongaʻi ai ʻa e foʻi lea ko e Laumālie mo e fakamoʻoní,, ne pehē mai leva ʻa e tangata taʻe tui ʻOtuá ni, ‘ʻOku ʻikai mahino kiate au ʻa e meʻa ʻokú ke lau ki aí.’ Naʻe taʻeʻuhinga tatau pē kiate ia ʻa e foʻi lea ko e lotú, faʻa ʻiloʻiló, mo e tuí. Pea pehē mai leva ia, ‘Sio ki ai, ʻoku ʻikai ke ke ʻilo pau ʻe koe. Kapau naʻá ke ʻilo pau, te ke lava ʻo talamai ʻa e founga naʻá ke ʻilo aí.

“Naʻe… ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa ke faí” (“The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 51).

  • Ko e hā naʻá ke mei talaange ki he tangata taʻetui ʻOtuá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha foʻi moʻoni ʻi heʻenau ako ʻa e 1 Kolinitō 2 ʻa ia te ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi e ʻuhinga naʻe ʻikai mahino ai ki he tangatá ni ʻa Palesiteni Peeká pea mo e ʻuhinga ʻe lava ke nau maʻu ai ha loto falala ki heʻenau ʻilo ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 1 Kolinitō 2:1–8 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó naʻe ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi e poto ʻo e māmaní ke fakalotoa kinautolu ki he ongoongoleleí. Naʻá ne akoʻi kinautolu ʻi he Laumālié koeʻuhí ke nau maʻu ha tui ki he ʻOtuá. Naʻe fakahā ange foki ʻe Paula he ʻikai lava ke mahino ki he kau taʻetuí ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e 1 Kolinitō 2:9–16. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe pehē ai ʻe Paula ʻe lava ke ʻilo mo mahino ki he kakai ʻe niʻihi ʻa e “ngaahi meʻa loloto ʻi he ʻOtuá” (veesi 10), kae ʻikai lava ʻe he niʻihi kehé.

  • Fakatatau ki he veesi 9–10, ko e hā naʻe lava ke mahino ai kia Paula mo e kakai faivelenga kehé e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá?

  • Fakatatau ki he veesi 14, ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke mahino ki he kakai ʻe niʻihi e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi veesí ni fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau ʻilo mo mahino ai kiate kitautolu e ngaahi meʻa ʻo e ʻOtuá? (ʻE lava ke ngāue ʻaki ʻe he kau akó e ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: ʻE lava pē ke tau ʻiloʻi pea mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié.)

Vakai ki he fakamatala ʻa Palesiteni Pēká, pea fakamatalaʻi ange naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Peeka ha ueʻi ke ʻeke ange ki he tangata naʻe tangutu ʻi hono tafaʻakí ʻi he vakapuná pe ʻoku ifo fēfē ʻa e māsimá. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ʻa Palesiteni Pēká:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“Ko hono moʻoní, hili haʻane toutou feinga, naʻe ʻikai ke ne lava. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko mai ʻi he leá ʻataʻatā pē ʻa e meʻa angamaheni hangē ko e hono ʻahiʻahiʻi ʻo e māsimá. Naʻá ku toe fakamoʻoniʻi ange leva ki ai peá u pehē ange, ‘ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. Naʻá ke manukiʻi ʻa e fakamoʻoni ko iá mo ke pehē kapau ʻoku ou ʻiloʻi, te u lava ʻo fakamatalaʻi tonu atu ʻa e founga ʻoku ou ʻilo aí. ʻE hoku kaungāmeʻa, ʻi hono fakamatalaʻi fakalaumālié, kuó u ʻosi ʻahiʻahiʻi ʻa e māsimá. ʻOku tatau tofu pē ʻa e ʻikai ke u malava ʻo fakamatalaʻi atu ʻaki ʻa e leá ʻa e founga naʻá ku maʻu ai ʻa e ʻilo ko ʻení mo e ʻikai ke ke lava ʻo fakamatala mai pe ʻoku ifo fēfē ʻa e māsimá. Ka ʻoku ou toe tala atu kiate koe, ʻoku ʻi ai ha ʻOtua! ʻOkú Ne moʻui! Pea, ʻoua te ke feinga ke tala mai ʻoku ʻikai ke u ʻilo, koeʻuhí pē ko e ʻikai ke ke ʻiló, he ʻoku ou ʻiloʻi ia!’

“ʻI heʻema māvaé, naʻá ku fanongo ki haʻane pehē, ‘ʻOku ʻikai te u teitei fie maʻu ke u teitei fakafalala ki hoʻo tui fakalotú! ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ia.’

“Talu mei he meʻa naʻe hoko ko iá, kuo ʻikai ke u toe ongoʻi mā pe fakamāʻia ko e ʻikai ke u lava ko ia ʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa fakalaumālie kotoa ʻoku ou ʻiló” (“The Candle of the Lord,” 52).

Hiki e ngaahi lea Ngaahi Meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he palakipoé pea ʻeke ange ki he kau akó pe ko e hā ʻoku nau pehē ko e ngaahi meʻa ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻe toki lava pē ke ʻiloʻi mo mahino ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. Hiki ʻenau talí he palakipoé.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tui te tau toki lava pe ke ʻilo mo mahino kiate kitautolu e ngaahi meʻa ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Hono Laumalié?

Taki e kau akó ki he ngaahi fehuʻi ʻoku hiki ʻi he palakipoé, pea fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ha aʻusia ʻi haʻanau ʻilo mo mahino kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālié ha taha ʻo e ngaahi meʻa ʻo e ʻOtuá. Fakakaukau ke ke vahevahe ha meʻa pē ʻaʻau ne ke aʻusia.

Poupouʻi e kau akó ke fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke nau fai ke fekumi ai ki he tokoni ʻa e Laumālié ʻi heʻenau feinga ke ʻiloʻi mo mahino kiate kinautolu e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.

Fakaʻosiʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Kolinitō 1:17–2:13. Ko e poto ʻo e māmaní

“ʻI he taimi naʻe fakaangaʻi ai ‘e Paula e ʻpoto ʻo e māmaní’ (1 Kolinitō 1:20), naʻá ne ʻuhinga ki he ngaahi tukufakaholo fakapoto ʻo hono kuongá kae ʻikai ko e tulifua ʻaonga ʻo e akó ʻoku poupouʻi ʻe he ʻEikí (vakai, Mātiu 22:37; 2 Nīfai 9:29; T&F 88: 78–80). Naʻe toutou fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e ongo foʻi lea [fakapotopoto] mo e poto ʻi he 1 Kolinitō 1:17–2:13 ki he ngaahi fakakaukau fakamāmaní mo kinautolu ne nau poupouʻí. Naʻe hoko ʻa e ngaahi fakakaukau fakapotó ko e ngaahi taumuʻa ʻo e fekīhiaki ʻa e kakaí. Naʻe fakafehoanaki ʻe Paula ʻa e fakangatangata pē e poto ʻo e tangatá mo e pōpoaki mālohi e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa ia naʻe tutukí (vakai, 1 Kolinitō 1:17–25). ʻOku ʻikai totonu ke fakafalala e tui ʻa e Kāingalotú’ ki he ‘poto ʻo e tangatá, ka … ko e mālohi ʻo e ʻOtuá’ ʻo tatau ai pē hono manukiʻi ʻo e ongoongoleleí (1 Kolinitō 2:5).

“Naʻe faingataʻa ke tali ʻe he kau Siú mo e kau Senitailé fakatouʻosi e ongoongo ʻo e Mīsaia kuo tutukí”. Ko e tutukí ʻi he kau Lomá, naʻe toki fai pē ia ki he kau faihia pe pōpula mo fakataipe e fakamāʻia mo e ʻulungia. Naʻe pehē ʻoku ‘vale ʻa e fakakaukau’ ʻo ha taha ʻoku fua ha faingataʻa pea pekia maʻá e niʻihi kehé, pea toki foki mai ki he moʻuí, ki he kau fakakaukau fakapoto ʻo Kalisí (1 Kolinitō 1:23). Ki he kau Siú, ʻoku ʻomi ʻe he foʻi fakakaukau ʻo e Mīsaiá ha ʻamanaki ki ha houʻeiki, mālohi, mo e ikuna, ko e pōpoaki ko ia kuo pekia ʻa e Mīsaiá ʻi he kolosí ko ha ‘fakatūkiaʻanga’ mo ha fakakaukau taʻe-fakahōifua (1 Kolinitō 1:23)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00] 364).

1 Kolinitō 1:18–29. “Ka kuo fili ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa vale ʻo e māmaní, ke fakamā ʻa e mālohí”

“Neongo naʻe fakafisingaʻi ʻe ha kau Siu tokolahi e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻo pehē ʻoku ‘vale’ (1 Kolinitō 1:18), naʻe akoʻi ʻe Paula ‘ko ia ʻoku vale ʻi he ʻOtuá, ʻoku poto lahi ia ʻi he tangatá; mo ia ʻoku vaivai ʻi he ʻOtuá, ʻoku mālohi lahi ia ʻi he tangatá‘ (1 Kolinitō 1:19–25). ʻOku faʻa fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻEne ngāué ʻi he niʻihi fakafoʻituitui ʻa ia ʻe pehē ʻe he māmāní ʻoku ‘vale’ pe ‘vaivai’ (vakai, T&F 35: 13–14; 124:1). ʻI he 1 Kolinitō 1:28, ko e ‘kau lāuvale ʻo e māmaní’— ʻa kinautolu ʻoku angamālū mo loto fakatōkilaló—ʻa kinautolu ʻoku fili ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngāué” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00] 364).

1 Kolinitō 2:6–16. ʻOku “ ʻilo fakalaumālie pē ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá”

Koeʻuhí ʻe toki lava pē ʻo “ ʻilo fakalaumālie e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá” (1 Kolinitō 2:14), he ʻikai lava ke mahino kiate kinautolu ʻoku fakakaukau fakamāmaní e ngaahi moʻoni fakalaumālié. Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha founga maʻatautolu ke tau maʻu ai ʻa e ʻilo fakalaumālié. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Paula V. Sionisoni ʻo e Kau Fitungofulú:

“‘Oku ngāue ‘aki ‘i he saienisí e founga fakasaienisí ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní mo fakatupulaki ‘a e ‘iló. Kuo ‘aonga lahi ia pea kuo ma‘u ai ha ‘ilo fakasaienisi lahi, pea kei hokohoko atu ‘ene ta‘ofi e ta‘e‘iló ki hotau māmani fakatu‘asinó. Ka neongo iá, ‘oku kehe e founga hono ako ‘o e me‘a fakalaumālié, mei hono ako ‘o e ngaahi meʻa fakasaienisí. ‘Oku ‘aonga e founga fakasaienisí mo faka‘atamaí, ka ‘e ‘ikai te na ‘omai ‘a e ‘ilo fakalaumālié.

“‘Oku kau ‘i hono ako ‘o e ngaahi me‘a fakalaumālié ‘a e poto faka‘atamaí, ka ‘oku ‘ikai fe‘unga ia. ‘Oku tau ako ‘a e me‘a fakalaumālié ‘i he Laumālié pē. …

“ … ʻOku foaki mai ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi fakalaumālié ki he kakai fakafoʻituitui ʻoku ʻikai ke nau fakafefeka honau lotó ka ʻoku nau fehuʻi ʻi he tui, ʻo tui te nau maʻu ha tali pea tauhi faivelenga e ngaahi fekaú. Neongo ‘oku tau muimui ki he sīpinga ko ‘ení, ka ‘oku ‘ikai te tau pule‘i ‘a e taimi ‘oku fai mai ai e talí. ‘Oku ‘i ai ‘a e taimi ‘oku vave mai ʻetau talí, pea ‘i ai e taimi kuo pau ke tau tuku fakataimi e fehu‘í pea falala ki he‘etau tui ko ia kuo tau ma‘u mei he tali kuo tau ‘ilo‘í.” (“Ko Ha Sīpinga ki hono Ako ʻo e Ngaahi Meʻa Fakalaumālié” [Fakamafola Fakasatelaite ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú, 7 ʻAokosi, 2012], si.lds.org).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko e ngaahi founga tukupau kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ki hono maʻu ʻo e ngaahi ʻilo toputapú ʻoku mātuʻaki kehe ia mei he ngaahi founga naʻe fakaʻaongaʻi ʻe kinautolu ne nau ako peé. Hangē ko ʻení, ko e founga ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ki he maʻu sikolasipí ko e fakafetauʻi leá mo e fealeaʻaki, ko ha founga kuó u ʻosi aʻusia fakatāutaha. Ka kuo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he folofola ʻo e kuonga muʻá mo e onopooní ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakikihi ʻi he ngaahi meʻa ʻo ʻEne tokāteliné. (Vakai, 3 Ni. 11:28–30; T&F 10:63.) … ʻOku maʻu ʻa e moʻoni ʻo e Ongoongoleleí mo e fakamoʻoní mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ako fakatāutaha ʻi he loto ʻapasia mo e fakalaulauloto fakalongolongo pē” (“Alternate Voices,” Ensign, May 1989, 29).