Ngaahi Tokoni Ako
Mape Fika 13: Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá


Mape Fika 13

Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá

ʻĪmisi
Mape ʻo e Tohi Tapú 13

N

Kī ki he Mape Fika 13

ʻUluaki Fonongá

Fononga Hono Uá

Fononga Hono Tolú

Fononga ki Lomá

ʻĪtali

Tahi ʻUliʻulí

Loma

Masitōnia

Ponitō

Fale ʻe Tolú

Pitinia

Malaʻe ʻo ʻApió

Tēsalonika

Filipai

Piuteoli

Taloasi

Peaka

Kalētia

Samotelesi

Misia

ʻĒsia

Peakamomi

Kapatōsia

ʻAniteoke

Litea

Filisia

Simana

ʻIkoniume

Tāsusi

Kaio

ʻEfesō

Pisitia

Lisitia

ʻAtenisi

Kolinitō

Laotisia

Lekiume

Akeia

Miletusi

Pamifilia

Teape

Laisia

Pelea

ʻAniteoke

Pātimosi

Silisia

Silakusa

Maila

Naitusi

Lota

Saipalo

Salamisi

Mēlita (Māleta)

Keliti

Pāfosi

Saitoni

Sīlia

Taia

Taulanga Lelei

Finisia

Tāmasikusi

Tolimease

Tahi Metiteleniané

Sesalia

Samēlia

Siopa

Selūsalema

Kasa

Sailine

ʻAlekisanitia

ʻIsipite

Līpea

Kilomita

0 100 200 300 400

A B C D E F G H

1 2 3 4

●1

●2

●3

●4

●5

●6

●7

●8

●9

●10

●11

●12

●13

●14

●15

●16

●17

●18

●19

●20

●21

●22

●23

●24

●25

●26

●27

  1. Kesa Naʻe malanga ʻaki ʻe Filipe ʻa Kalaisi peá ne papitaiso ha ʻiunoke ʻItiopea ʻi heʻene fononga ki Kesá (Ngāue 8:26–39).

  2. Selūsalema Vakai ki he mape fika 12 ke maʻu mei ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi Selūsalemá.

  3. Siopa Naʻe mamata ʻa Pita ʻi ha meʻa-hā-mai kuo fakangofua ʻe he ʻOtuá ke maʻu ʻe he kau Senitailé ʻa e meʻa-foaki ʻo e fakatomalá (Ngāue 10; 11:5–18). Naʻe fokotuʻu hake ʻe Pita ʻa Tāpaita mei he maté (Ngāue 9:36–42).

  4. Samēlia Naʻe ngāue ʻa Filipe ʻi Samēlia (Ngāue 8:5–13), pea toki ako ai ʻa Pita mo Sione ki mui (Ngāue 8:14–25). Naʻe hili haʻana foaki ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe feinga ai ʻa Saimone ko e tangata fie maná ke ne fakatau mai ʻa e meʻa-foaki ko iá meiate kinaua (Ngāue 8:9–24).

  5. Sesalia Naʻe hili ʻa e ngāue mai heni ha ʻāngelo ki he ʻeikitau ko Koniliusú, naʻe toki tuku ai ʻe Pita ke papitaiso ia (Ngāue 10). Naʻe fai heni ʻe Paula ʻa ʻene taukapo ʻi he ʻao ʻo ʻAkilipá (Ngāue 25–26; vakai foki ki he SS—H 1:24–25).

  6. Tāmasikusi Naʻe hā mai ai ʻa Sīsū kia Saula (Ngāue 9:1–7). Naʻe hili hano fakaʻaaki ʻe ʻAnanaia ʻa e mata ʻo Saulá, naʻe papitaiso leva ia pea kamata ʻene ngāue fakafaifekaú (Ngāue 9:10–27).

  7. ʻAniteoke (ʻi Sīlia) Naʻe ʻuluaki ui heni ʻa e kau ākonga ko e kau Kalisitiane (Ngāue 11:26). Naʻe kikiteʻi ʻe ʻAkapusi ʻe tō ha honge (Ngāue 11:27–28). Naʻe tupu hake ha fakakikihi lahi ʻi ʻAniteoke ʻo kau ki he kamú (Ngāue 14:26–28; 15:1–9). Naʻe kamata ʻe Paula ʻa ʻene fononga fakafaifekau hono uá ʻi ʻAniteoke, fakataha mo Sailosi, Panepasa, mo Siutasi Panepasa (Ngāue 15:22, 30, 35).

  8. Tāsusi Ko e kolo ʻeni ʻo Paulá; naʻe fekauʻi mai ʻa Paula ʻe he kau Takí ke haʻu ki heni koeʻuhi ke maluʻi ʻene moʻuí (Ngāue 9:29–30).

  9. Saipalo Naʻe hili hono fakatangaʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoní, pea hola hanau niʻihi ki he motu ko ʻení (Ngāue 11:19). Naʻe fononga mai ʻa Paula ʻi Saipalo ʻi heʻene ʻuluaki fononga fakafaifekaú (Ngāue 13:4–5), ʻo hangē pē ko Panepasa mo Maʻake ki muí (Ngāue 15:39).

  10. Pāfosi Naʻe talatukiʻi heni ʻe Paula ha tangata fie mana (Ngāue 13:6–11).

  11. Teape Naʻe malanga ʻaki ʻe Paula mo Panepasa ʻa e ongoongoleleí ʻi he kolo ko ʻení (Ngāue 14:6–7, 20–21).

  12. Lisita Naʻe hili hono fakamoʻui ʻe Paula ha tangata pipiki, naʻe ui ia mo Panepasa ʻe he kakaí ko ha ongo ʻotua. Naʻe tolomakaʻi ʻa Paula pea naʻe pehē kuó ne mate, ka naʻá ne toe moʻui ʻo hoko atu ʻene malangá (Ngāue 14:6–21). Ko e kolo ʻeni ʻo Tīmoté (Ngāue 16:1–3).

  13. ʻIkoniume Naʻe malanga heni ʻa Paula mo Panepasa ʻi heʻena ʻuluaki ngāue fakafaifekaú, pea naʻe fakamanamanaʻi ʻe tolomakaʻi ʻa kinaua (Ngāue 13:51–14:7).

  14. Leotisia mo Kolose Ko Leotisiá ko e taha ia ʻo e ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻa ia naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa Paulá, peá ne maʻu ha ngaahi tohi mei ai (Kolose 4:16). Ko e taha foki ia ʻo e ngaahi kolo ʻe fitu ʻoku tohi ʻi he tohi ʻo e Fakahaá (ko e ngaahi kolo kehé ko ʻEfesō, Samānia, Peakamosi, Taiatila, Sātisi, mo Filateflifia; vakai ki he Fakahā 1:11). ʻOku tuʻu ʻa Kolose ʻi ha kilomita ʻe 18 ki he hahake ʻo Leotisiá. Naʻe tohi mai ʻa Paula ki he Kau Māʻoniʻoni naʻe nofo ʻi aí.

  15. ʻAniteoke (ʻi Pisitiá) Naʻe akoʻi ʻe Paula mo Panepasa ki he kau Siú ʻi heʻena ʻuluaki ngāue fakafaifekaú, ko e tupu ʻa Kalaisi mei he hako ʻo Tēvitá. Naʻe malanga ʻaki ʻe Paula ʻa e ongoongoleleí ki ʻIsileli, pea toki hoko ki he kau Senitailé. Naʻe fakatangataʻi mo tuli ʻa Paula mo Panepasa (Ngāue 13:14–50).

  16. Mileto Naʻe fai ʻe Paula ha fakatokanga ki he kaumātuʻa ʻo e Siasí ʻi heni ʻi heʻene ngāue fakafaifekau hono tolú, ʻe haʻu ʻa e “fanga ulofi fakamālohi” ki he fanga sipí (Ngāue 20:29–31).

  17. Pātimosi Naʻe tuku pōpula ʻa Sione ʻi he motu ko ʻení ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa-hā-mai ko ia ʻoku tohi he taimí ni ʻi he tohi ʻo e Fakahaá (Fakahā 1:9).

  18. ʻEfesō Naʻe malanga heni ʻa ʻApolosi ʻi he mālohi lahi (Ngāue 18:24–28). Naʻe malanga ʻa Paula ʻi ʻEfesō lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau hono tolú, ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe ua, ʻo ne fakaului ha kakai tokolahi (Ngāue 19:10, 18). Naʻá ne foaki ai ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá (Ngāue 19:1–7) peá ne fakahoko ai ha ngaahi mana lahi, ʻa ia naʻe kau ai ʻene kapusi ʻa e ngaahi laumālie ʻulí (Ngāue 19:8–21). Naʻe langaki heni ʻe he kakai naʻa nau lotu kia Taiená ha angatuʻu kia Paula (Ngāue 19:22–41). Naʻe fakataumuʻa ha konga ʻo e tohi ʻo e Fakahaá ki he Siasi ʻi ʻEfesoó (Fakahā 1:11).

  19. Taloasi Naʻe mamata ʻa Paula ʻi he lolotonga ʻene nofo heni ʻi heʻene fononga fakafaifekau hono uá, ʻi ha meʻa-hā-mai ki ha tangata ʻi Masitōnia ʻoku fai haʻane kole tokoni (Ngāue 16:9–12). Naʻe hanga ʻe Paula ʻo fokotuʻu hake ʻa ʻEtikusi mei he maté lolotonga ʻene ʻi heni ʻi heʻene ngāue fakafaifekau hono tolú (Ngāue 20:6–12).

  20. Filipai Naʻe fakaului ʻe Paula, Sailosi, mo Tīmote ʻa e fefine ko hono hingoá ko Litea, pea kapusi ha laumālie ʻuli, pea naʻe fekau ʻe he kau pulé ke haha ʻa kinaua (Ngāue 16:11–23). Naʻa nau maʻu ha tokoni fakalangi ʻo nau hao ai mei he fale fakapōpulá (Ngāue 16:23–26).

  21. ʻAtenisi Naʻe malanga ʻa Paula ʻi he Mars’ Hill ʻi he lotolotonga ʻo e ʻAleopeikó ʻo kau ki he “ʻotua taʻeʻiloá” lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau hono ua ki ʻAtenisí (Ngāue 17:22–34).

  22. Kolinitō Naʻe ʻalu ʻa Paula ki Kolinitō ʻi heʻene ngāue fakafaifekau hono uá, pea naʻá ne nofo ai mo ʻAkuila mo Pisila. Naʻá ne malanga ai mo papitaiso ha kakai tokolahi (Ngāue 18:1–18). Naʻe fai ʻe Paula ʻa ʻene tohi ki he kakai Lomá mei Kolinitō.

  23. Tēsalonika Naʻe malanga ai ʻa Paula lolotonga ʻene fononga fakafaifekau hono uá. Naʻe ʻalu atu hono kaungā ngāue fakafaifekaú ki Pēlea hili hano fakamanamanaʻi ʻenau moʻuí ʻe he kau Siú (Ngāue 17:1–10).

  24. Pēlea Naʻe maʻu ai ʻe Paula, Sailosi, mo Tīmote ha kakai anga-fakaʻeiʻeiki ke nau akoʻi, lolotonga ʻa e fononga fakafaifekau hono ua ʻa Paulá. Naʻe muimui mai ʻa e kau Siu mei Tēsaloniká ʻo fakatangaʻi ʻa kinautolu (Ngāue 17:10–13).

  25. Masitōnia Naʻe malanga ai ʻa Paula ʻi heʻene fononga fakafaifekau hono uá mo hono tolú (Ngāue 16:9–40; 19:21). Naʻe fakahikihikiʻi ʻe Paula ʻa e ʻofa fie tokoni ʻa e Kāingalotu Masitōniá, ʻa ia naʻa nau tokoni kiate ia mo e Kāingalotu masiva ʻi Selūsalemá (Loma 15:26; 2 Kol. 8:1–5; 11:9).

  26. Mēlita Naʻe ngoto ʻa e vaka ʻo Paula ʻi he motu ko ʻení ʻi heʻene folau ki Lomá (Ngāue 26:32; 27:1, 41–44). Naʻe uʻu ia ʻe ha ngata ka naʻe ʻikai hoko ai ha meʻa kiate ia, pea naʻá ne fakamoʻui ha tokolahi ʻa ia naʻa nau puke ʻi Mēlita (Ngāue 28:1–9).

  27. Loma Naʻe malanga ai ʻa Paula ʻi ha taʻu ʻe ua lolotonga hono leʻohi ia ke nofo maʻu ʻo ʻikai toe ʻalu ki ha feituʻu (Ngāue 28:16–31). Naʻá ne fai foki ha ngaahi tohi ki he kakai ʻEfesoó, kakai Filipaí, mo e kakai Kolosé, pea kia Tīmote mo Filimone lolotonga hono tuku pōpula ia ʻi Lomá. Naʻe fai ʻe Pita ʻa ʻene ʻuluaki tohí mei “Pāpilone,” ʻa ia ko Loma mahalo ia hili hono fakatangaʻi ʻe Nelo ʻa e kau Kalisitiane ʻi he taʻu T.S. 64. ʻOku tui naʻe fakapoongi heni ʻa Pita mo Paula.