Ngaahi Tokoni Ako
Mape Fika 9: Ko e Māmani ʻo e Fuakava Motuʻá


Mape Fika 9

Ko e Māmani ʻo e Fuakava Motuʻá

ʻĪmisi
Mape ʻo e Tohi Tapú 9

N

Kaukasi

Tahi Kasipiané

Moʻunga ʻAlalaté?

Tahi ʻUliʻulí

ʻUlatu

Kakai Hoá

Taloi

Kakai Hetí

ʻUa?

Hālani (Pētana-lami)

ʻAsilia

Kākemisi

Mesopotēmia

Ninive

Vaitafe ʻIufaletesí

ʻAsa

ʻAkati

Toafa Tokalelei ʻo Tulá

Sūsani (Susa)

Vaitafe Taikilisí

Pāpilone

Lota

Kaitimi (Saipalo)

Pēpeli (Saina)

Sīlia

Kafitoa (Keliti)

ʻElama

Saitoni

Finisia

Tāmasikusi

Papilōnia

Taia

Toafa ʻAlepeá

ʻUa?

Tahi ʻo Kineloti (Tahi ʻo Kālelí)

Mekito

Tahi Lahí pe ki ʻOlungá (Tahi Metiteleniané)

Selūsalema (Sēlemi)

Tahi Māʻulaló (Kūlifa Peasiá)

Kēnani

Tahi Māsimá (Tahi Maté)

Peasipa

Feituʻu Tokalelei ʻo Nailá

Kōseni

Mitiani

Toafa Līpeá

ʻOni

ʻEsioni-kepa

ʻIsipite

Naila

Moʻunga Sainaí? (Hōlepi)

Tahi Kulokulá

Kilomita

0 100 200 300 400

A B C D E F G H

1 2 3 4

●1

●2

●3

●4

●5

●6

●7

●8

●9

●10

●11

●12

●13

●14

●15

●16

●17

  1. Moʻunga ʻAlalaté Ko e feituʻu ʻeni ʻoku lau naʻe toka ai ʻa e ʻaʻake ʻo Noá (Sēnesi 8:4). ʻOku ʻikai ʻiloʻi pau ʻa e feituʻu totonu naʻe toka aí.

  2. ʻUa Ko e feituʻu ʻeni naʻe ʻuluaki nofo ai ʻa ʻĒpalahamé, pea naʻe meimei feilaulau tangata moʻui ʻaki ai ia, peá ne mamata ki he ʻāngelo ʻa Sihova, peá ne maʻu ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí (Sēnesi 11:28–12:1; ʻĒpa. 1; 3:1). (Fakatokangaʻi ange foki, ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻe taha ʻi he tokelau ʻo Mesopotēmiá, ʻoku pehē naʻe tuʻu ai ʻa ʻUa.)

  3. Pāpilone, Pēpeli (Saina) Naʻe ʻuluaki nofoʻi ia ʻe Kusi, ʻa ia ko e foha ʻo Hami, pea hoko atu ki ai ʻa Nimilote. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku pehē naʻe haʻu mei ai ʻa e kau Sēletí ʻi he taimi ʻo e Taua ʻo Pēpelí ʻi he ngaahi toafa tokalelei ʻo Sainá. Naʻe hoko ia ki mui ko e kolomuʻa fakavahefonua ʻo Pāpilonia, mo e ʻafioʻanga ʻo e ngaahi tuʻi ʻo Pāpiloniá, ʻa ia naʻe kau ai ʻa Nepukanesa ʻa ia naʻá ne taki pōpula mai ha tokolahi ʻo e kau Siú ki he kolo ko ʻení hili hono fakaʻauha ʻo Selūsalemá (taʻu 587 K.M.). Naʻe nofo pōpula ai ʻa e kau Siú ʻi Pāpilone ʻi ha tau ʻe 70, ʻo aʻu ki he taimi ʻo e Tuʻi ko Kōlesí, ʻa ia naʻá ne toki fakangofua ʻa e kau Siú ke nau foki ki Selūsalema ʻo toe langa hake ʻa e temipalé. Naʻe nofo foki heni ʻa Taniela ko e palōfitá lolotonga ʻa e pule ʻa Nepukanesa, Pelesasa, mo Talaiasi Ⅰ (Sēnesi 10:10; 11:1–9; 2 Ng. Tuʻi 24–25; Selem. 27:1–29:10; ʻIsikeli 1:1; Taniela 1–12; ʻAmenai 1:22; ʻEta 1:33–43).

  4. Sūsani (Susa) Ko e kolomuʻa ia ʻo e ʻEmipaea ʻo Peasiá ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Talaiasi I (Talaiasi ko e Lahí), Kisekisi (ʻĀhasivelo), mo ʻAtakisekisí. Ko e ʻafio ʻanga ia ʻo Kuini ʻĒseta, ʻa ia naʻe hanga ʻe heʻene loto-toʻá mo ʻene tuí ʻo fakahaofi ʻa e kau Siú. Naʻe ngāue heni ʻa Taniela, mo Nehemaia ki mui mai (Neh. 1:1; 2:1; ʻĒseta 1:1; Taniela 8:2).

  5. Toafa Tokalelei ʻo Tulá Naʻe lī ai ʻa Seteleki, Mēsake, mo ʻApetinikō ki ha loto afi kakaha ʻi heʻenau fakafisi ke hū ki he fakatātā koula naʻe fokotuʻu ʻe Nepukanesá; pea naʻe fakahaofi kinautolu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea naʻa nau haʻu mei he loto afí ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe hoko kiate kinautolu (Taniela 3).

  6. ʻAsilia Naʻe hoko ʻa ʻAsa ko e ʻuluaki kolomuʻa ia ʻo ʻAsiliá, pea toki hiki ki Ninive. Naʻe hanga ʻe he ongo tuʻi ʻo ʻAsilia ko Salamanesa Ⅴ mo Sākoni Ⅱ ʻo ikunaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he Tokelaú pea fetuku pōpula ʻa e faʻahinga ʻe 10 ʻi he taʻu 721 K.M. (2 Ng. Tuʻi 14–15, 17–19). Naʻe hoko ʻa ʻAsilia ko ha fakamanamana ki Siuta ʻo aʻu mai ki he taʻu 612 K.M. ʻi hono ikunaʻi ʻo ʻAsilia ʻe Pāpilone.

  7. Ninive Ko e kolomuʻa ʻo ʻAsiliá. Naʻe ʻohofi ʻe he kakai ʻAsiliá ʻa Siuta lolotonga ʻa e pule ʻa Hesekaiá pea lolotonga ngāue ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá. Naʻe fakahaofi fakaofo ʻa Siuta ʻi he hanga ʻe ha ʻāngelo ʻo taaʻi ʻa e kau tau ʻAsilia ʻe toko 185,000 (2 Ng. Tuʻi 19:32–37). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he palōfita ko Sioná ke kalanga ki he kolo ko ʻení ke nau fakatomala (Siona 1:2; 3:1–4).

  8. Hālani Naʻe nofo heni ʻa ʻĒpalahame ʻi ha kiʻi taimi ki muʻa peá ne toki hiki ki Kēnani. Naʻe nofo ʻaupito heni ʻa e tamai mo e tokoua ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe haʻu ʻa Lepeka (uaifi ʻo ʻAisaké), Lesieli, Lia, Pila, mo Silipa (ko e ngaahi uaifi ʻo Sēkope) mei he feituʻu ko ʻení (Sēnesi 11:31–32; 24:10; 29:4–6; ʻĒpa. 2:4–5).

  9. Kākemisi Naʻe ikunaʻi heni ʻa Felo Niko ʻe Nepukanesa II, ʻa ia naʻe fakangata ai ʻa e pule fakaleveleva ʻa e kau ʻIsipité ʻi Kēnaní (2 Fkmtl. 35:20–36:6).

  10. Saitoni Naʻe kamata ʻa e kolo ko ʻení ʻe Saitoni, ko e mokopuna ʻo Hami, pea ko e kolo fakatokelau taupotu taha ia ʻo Kēnaní (Sēnesi 10:15–20). Ko e nofoʻanga ia ʻo Sisipeli, ʻa ia naʻá ne kamata ʻa e lotu kia Pēalí ʻi ʻIsilelí (1 Ng. Tuʻi 16:30–33).

  11. Taia Ko e kolo ʻeni naʻe hoko ko ha taulanga fakakomēsiale mahuʻinga ʻi Sīlia. Naʻe ʻomi ʻe Helami ʻo Taiá, ʻa e sita mo e koula mo e kau ngāue ke tokoni kia Solomone ʻi hono langa hono temipalé (1 Ng. Tuʻi 5:1–10, 18; 9:11).

  12. Tāmasikusi Naʻe fakahaofi ʻe ʻĒpalahame ʻa Lote ʻi ha feituʻu ofi mai ki heni. Naʻe hoko ia ko e kolo mahuʻinga taha ʻo Sīliá. Naʻe ikunaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e koló lolotonga ʻa e pule ʻa e Tuʻi ko Tēvitá. Naʻe pani ʻe ʻIlaisa ʻa Hasaeli ke hoko ko e tuʻi ʻo Tāmasikusi (Sēnesi 14:14–15; 2 Sam. 8:5–6; 1 Ng. Tuʻi 19:15).

  13. Kēnani Naʻe foaki ʻa e fonua ko ʻení kia ʻĒpalahame mo ʻene fānaú ke hoko ko honau tofiʻa ʻo taʻengata (Sēnesi 17:8).

  14. Moʻunga Sainaí (Hōlepi) Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kia Mōsese mei ha fuʻu ʻakau velá (ʻEke. 3:1–2). Naʻe foaki mai kia Mōsese ʻa e Fonó mo e Fekau ʻe Hongofulú (ʻEke. 19–20). Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kia ʻIlaisiā ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi (1 Ng. Tuʻi 19:8–12).

  15. ʻEsioni-kepa Naʻe fokotuʻu ʻe he Tuʻi ko Solomoné “ha ngaahi vaka tau tahi lahi” ʻi ʻEsioni-kepa (1 Ng. Tuʻi 9:26). Mahalo ko e feituʻu ʻeni naʻe tūʻuta mai ai ʻa e kuini ʻo Sipá, ke feʻiloaki mo Solomone, hili ʻene fanongo ʻi hono ongoongó (1 Ng. Tuʻi 10:1–13).

  16. ʻIsipite Naʻe fononga mai ki ai ʻa ʻĒpalahame koeʻuhi ko ha honge naʻe tō ʻi ʻUa (ʻĒpa. 2:1, 21). Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame ke ne akoʻi ki he kakai ʻIsipité ʻa e ngaahi meʻa kuó ne fakahā kiate iá (ʻĒpa. 3:15). Naʻe fakatau atu ki ai ʻa Siosefa ʻe hono ngaahi tokouá ke ne hoko ko ha pōpula (Sēnesi 37:28). Naʻe hoko ai ʻa Siosefa ko ha pule ʻi he fale ʻo Potifaá. Naʻe lī ia ki he fale fakapōpulá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e misi ʻa Feló pea naʻe foaki kiate ia ha tuʻunga māʻolunga ʻi ʻIsipite. Naʻe toe fakataha ʻa Siosefa mo hono ngaahi tokouá. Naʻe hiki mai ki ai ʻa Sēkope mo hono fāmilí (Sēnesi 39–46). Naʻe nofo ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi Kōseni lolotonga ʻa ʻenau nofo ʻi ʻIsipité (Sēnesi 47:6).

    Naʻe fanafanau ʻa ʻIsileli ʻo “tupu ʻo fuʻu mālohi ʻaupito”ʻ pea naʻe toki fakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻe he kakai ʻIsipité (ʻEke. 1:7–14). Naʻe toki tukuange ʻe Felo ʻa ʻIsileli ke nau ʻalu mei ʻIsipite ʻi he hili ha tō mai ha ngaahi fakaʻauha lahi (ʻEke. 12:31–41). Naʻe ʻave ʻa Selemaia ki ʻIsipite (Selem. 43:4–7).

  17. Kafitoa (Keliti) Ko e fonua ʻo e kakai Minó ʻi he kuonga muʻá.