Laipelí
Lēsoni 32: Mātiu 27:1–50


Lēsoni 32

Mātiu 27:1–50

Talateú

Ko e konga ʻo e faʻufaʻu ke fakapoongi ʻa Sīsū Kalaisí, ne ʻomi ai ʻe he kau taki ʻo e kau Siú ʻa Sīsū kia Ponitō Pailato ko e kōvana Lomá. Naʻe tuku atu ʻe Pailato ʻa Sīsū ke fakamamahiʻi pea tutuki. Naʻe fakamoʻulaloaʻi ʻa Sīsū ki he mamahí mo e pekiá ke fakahoko e finangalo ʻo ʻEne Tamaí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 27:1–25

Naʻe ʻoatu ʻa Sīsū kia Pailato ke fakahalaiaʻi Ia ke tutuki.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Kapau naʻe lava ke ke sio tonu ki ha meʻa fakafolofola ne hoko, ko hā te ke filí?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí. Fakamatalaʻi ange lolotonga e lēsoní, ʻe ako ʻe he kau akó e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku nau mamata tonu ki he meʻa ne hokó.

Hiki ʻa e fakamatala taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI he ʻahó ni naʻá ku mamata mo ongoʻi …

Vakai ki he fakamatala taʻeʻosi ʻi he palakipoé, pea fakamatalaʻi ange ʻe maʻu ʻe he kau akó ha faingamālie ke fakakakato ʻa e fakamatalá ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ne nau aʻusia lolotonga ʻenau akó e Mātiu 27:1–50.

Fakamanatu ki he kau akó, “naʻe toki liʻaki ia ʻe he kau ākongá kotoa pē, ka nau feholaki” ʻi he taimi naʻe puke pōpula ai ʻa Sīsuú (Mātiu 26:56). Naʻe tukuakiʻi ʻe he taulaʻeiki lahi ko Kaiafasí pea mo e Sanitaliní ʻa Sīsū ki he fie-ʻOtua—ko ha hia ne tautea mate ʻi he fono ʻa e kakai Siú; neongo ia, ʻi he lao faka-Lomá, ne ʻikai maʻu ʻe he kau Siú ha mālohi ke fakapoongi ha taha ʻi he fie-ʻOtuá. Ko ia, ne feinga ʻa e kau taki faka-Siú ke kumi ha hia ʻi he malumalu ʻo e lao faka-Lomá ʻa ia ʻe tautea mate ai ʻa Sīsuú.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 27:1–10 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe ʻoatu ʻe he kau taki faka-Siú ʻa Sīsū kia Ponitō Pailato, ko e kōvana Loma ʻo Siuteá. ʻI he sio ʻa Siutasi ki aí, naá ne fakatomala ʻi heʻene fili ke lavakiʻi ʻa Sīsuú, peá ne toe feinga ke fakafoki ʻa e paʻanga naʻá ne maʻu mei he kau taki faka-Siú, pea ne fakangata leva ʻene moʻuí. Koeʻuhí naʻe hoko ʻa e ngaahi konga silivá ko e “totongi ʻa e totó” (Mātiu 27:6) ko ia ai ne ʻikai ngofua ke tānaki ia ki he fale tauhiʻanga koloá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau taki faka-Siú ʻa e paʻangá ke fakatau ʻaki e ngoue ʻa e tufunga ngaohi ipú, ʻa ia ko e feituʻu ia ke tanu ai ʻa e kau mulí (pe ko e kau ʻaunofó). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Mātiu ʻa e meʻa ko ʻení ko hano fakahoko ʻo e kikite ʻoku maʻu ʻi he tohi Sakalaia 11:12–13.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Mātiu 27:11–14. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi tukuakiʻi hala ne fakahoko ʻe he kau taki faka-Siú fekauʻaki mo Sīsū ʻi he ʻao ʻo Pailató.

  • Fakatatau ki he veesi 11, ko e hā ne ʻeke ʻe Pailato kia Sīsuú?

Fakamatalaʻi ange ne tukuakiʻi ʻe he kau taki faka-Siú ʻa Sīsū ki he talisoné, pe ko e feinga ke fakaʻauha ʻa e puleʻanga Lomá, pea nau pehē ne fakahā ʻe Sīsū ko ha tuʻi Ia pea naʻá Ne feinga ke fokotuʻu Hono puleʻanga pē ʻoʻona.

  • Fakatatau ki he veesi 14, ko e hā ne ofo lahi ai ʻa Pailató?

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he meʻa ne nau mei lea ʻaki kia Pailato ke maluʻi e Fakamoʻuí kapau ne nau maʻu ha faingamālie ke lea. Fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 27:15–16 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ko ha anga ia ʻo e kōvana Lomá hono fakamolemoleʻi ha tokotaha faihia kuo fakahalaʻiaʻi. Naʻe fakangofua e kakaí ke fili ha pōpula ʻe taha ke tukuange. Ne ʻi ai ha pōpula ongoongoa ʻe taha ʻi he taimi ne hilifaki tautea ai ʻa Sīsuú ko ha tangata ko Palāpasa, ʻa ia ne ʻosi fakahalaiaʻi ia ko ha kaihaʻa, ko ha fakafepaki ki he kau maʻu mafai ʻo Lomá, mo e fakapō.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau ʻa e Mātiu 27:17–25. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa ne kole ʻe Pailato ki he kakai ne fakataha mai ki he palasi ʻo e kōvaná.

  • Fakatatau ki he veesi 17 mo e 21, ko e hā naʻe kole ʻe Pailato ki he kakaí?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ne mei ʻoatu ʻe Pailato ʻi heʻene tuku atu e faingamālie ke tukuange ʻa Sīsū kae ʻikai ko e Palāpasa?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne faifai pē pea tukuange atu ai ʻe Pailato ʻa Palāpasa pea ʻoatu ʻa Sīsū ke tutukí?

Mātiu 27:26–50

Naʻe fakamamahiʻi, manukiʻi mo tutuki

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 27:26, pea fakaafeʻi e kalasí ke kumi e meʻa ne fai kia Sīsū kimuʻa pea toki tuku atu Ia ke kalusefaí.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke fakamamahiʻi? (Ke toutou tā.)

Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻaliʻali ha foʻi maka fō siʻi ʻoku tapa māsila pea fakamatalaʻi ange ne faʻa ʻi ai ha ngaahi meʻa māsila ne lalanga ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tuʻoni afo ʻo e uipi ne fakaʻaongaʻi ki hono kauʻimaeaʻi ʻo ha taha (hangē ko ha konga maka, ukamea, pe hui). Naʻe meimei fakaʻaogaʻi ʻa e faʻahinga tautea ko ʻení kiate kinautolu ko ha kau tamaioʻeiki, kae tā ʻaki pē ha vaʻakau ʻa e houʻeikí pe ko e kau tangata tauʻatāina ʻo Lomá. Ne ʻi ai ha kakai tokolahi ne ʻikai ke nau moʻui hili hono fakamamahiʻí koeʻuhi ko e lahi fau ʻo e mamahi fakaesino naʻá ne fakatupú.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau ʻa e Mātiu 27:27–32. Kole ki he kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he kau sōtia Lomá kia Sīsuú.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he kau sōtia Lomá ke manukiʻi ʻaki ʻa Sīsuú?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ne toe kumi ai ʻe he kau sōtia Lomá ha taha ke ne fua e kolosi ʻa Sīsuú Maʻana? (Naʻe mei ongosia fakaesino ʻa Sīsū hili ʻEne foua ha mamahi lahi fau pea mole lahi hono taʻataʻá lolotonga ʻEne faingataʻaʻia ʻi Ketisemaní pea mo hono fakamamahiʻí.)

  • ʻI hono ʻiloʻi ko Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ko e hā naʻá ke mei ongoʻi kapau naʻe fie maʻu ke ke fua e kolosi ʻo Sīsuú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 27:33–34, pea kole ki he kalasí ke kumi e meʻa naʻe fakafīsingaʻi ʻe Sīsū kimuʻa pea tutukí.

  • Ko e hā naʻe fakafisi ʻa Sīsū ke faí? (Inu ʻa ia ne ʻoange kiate Ia.)

Ko e foaki ange e inu ko ʻení ko hono fakahoko ia ʻo e kikite ʻi he Saame 69:21. Te ke lava ke fakamatalaʻi ange ko e vai mahi “kuo huʻi ʻaki ʻa e ʻahu” (Mātiu 27:34), pe hangē ko hono tohi ʻe Maʻake, “kuo huʻi ʻaki ʻa e mula” (Maʻake 15:23), naʻe faʻa ʻai ia ko ha meʻa fakamohe ke fakamaʻamaʻa ʻa e mamahi ʻo ha taha kuo mei mate. ʻI Heʻene fakafisi ke inú, naʻe fili ai ʻa Sīsū ke ʻoua naʻa fakasiʻisiʻi e ngaahi ongó naʻá Ne ongoʻi peá Ne fakahā ha loto vilitaki ke Ne kei ʻilo e meʻa ʻoku hokó ʻi he toenga ʻo ʻEne mamahi fakaleleí.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Mātiu 27:35–45, pea kole ki he kalasí ke fekumi ki he ngaahi meʻa kehe ne fai ʻe he kakaí ke manukiʻi mo ʻahiʻahiʻi ʻaki ʻa Sīsū.

  • Naʻe manukiʻi mo ʻahiʻahiʻi fēfē ʻe he kakaí ʻa Sīsuú?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ʻikai hāʻele hifo ai ʻa Sīsū mei he kolosí, ʻi heʻetau ʻilo ne ʻia Sīsū e mālohi ke Ne fakahaofi Iá?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Mātiu 27:46, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi lolotonga ʻEne ʻi he kolosí.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsuú? (“ʻE hoku ʻOtua, ʻE hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?”)

Ke tokoni ke mahino e meʻa ne hoko ʻi he taimi ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻOku ou fakamoʻoni ʻaki ʻa e kotoa ʻo e tui ʻo hoku lotó … naʻe ʻikai liʻaki ʻe ha Tamai Haohaoa ʻa Hono ʻAló. Ka ko ʻeku tui fakafoʻituituí ia ne ʻikai ha taimi ʻe toe ofi ange ai ʻa e Tamaí ki Hono ʻAló, lolotonga e ngāue ʻa Kalaisi ʻi he māmaní, ka koe ngaahi momeniti fakaʻosi ko ʻeni ʻo ʻEne faingataʻaʻiá. Ka koeʻuhí, … ne toʻo taimi nounou ai ʻe he Tamai meia Sīsū ʻa e fakafiemālie ʻo Hono Laumālié, ʻa e poupou ko ia ʻo ʻEne ʻi ai fakatātahá” (“Naʻe ʻIkai ʻIate Ia Ha Taha,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 87–88).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe toʻo ai ʻe he Tamai Hēvaní Hono Laumālié meia Sīsū ʻi he momeniti ko ʻení?

Ke tokoni ki he kau akó ke ʻiloʻi e moʻoni mei he veesi 46, lau e toenga ʻo e lea ʻa ʻEletā Hōlani:

“Naʻe fie maʻu ia, koe moʻoni ne hoko ia ko e uho mahuʻinga ʻo e Fakaleleí, ke ilo ʻe he ʻAlo haohaoa ko ʻeni ne teʻeki ke Ne lea kovi, pe fai hala, pe ala ki ha meʻa ʻuli, ʻa e ongo ko ia ʻe maʻu ʻe he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa kitautolu kotoa—ʻi heʻenau fakahoko e ngaahi faiangahala peheé. Ka e taʻefakangatangata mo taʻengata ʻEne Fakaleleí, naʻe fie maʻu ke Ne ongoʻi pe ʻoku fēfē ʻa e mate fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e ʻOtuá, ka e tuēnoa tokotaha pē peá Ne ongoʻi mātuʻaki fakaumiuminoa moʻoni ai” (“Naʻe ʻIkai ʻIate Ia Ha Taha,” 88).

  • Makatuʻunga ʻi he lea ʻa ʻEletā Hōlani mo e Mātiu 27:46, te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē e meʻa naʻe aʻusia ʻe he Fakamoʻuí ko ha konga ʻo e Fakaleleí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Naʻe ongoʻi ʻe Sīsū Kalaisi e mavahe ʻa e Laumālié ʻo e Tamai Hēvaní ko ha konga ʻo e Fakaleleí.)

  • Fakatatau kia ʻEletā Hōlaní, ko e hā naʻe aʻusia ai ʻe Sīsū ha mavahe ʻa e Laumālié? (Ke ongoʻi ʻa e mate fakalaumālié.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau aʻusia ʻa e mate fakalaumālié, pe ko e mavahe ʻa e Laumālié ʻo e Tamai Hēvaní, ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí. Fakamoʻoniʻi ange koeʻuhí naʻe aʻusia ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mate fakalaumālié ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí, te Ne lava ai ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mavahe ai mei he Laumālie ʻo e Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻetau ngaahi fili taʻefakapotopotó. Te Ne lava foki ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ongoʻi tuenoá.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Mātiu 27:50 pea mo e konga naʻe toʻo mai mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 27:54 ʻa ia ʻokú ne liliu e veesí ke fakalea ʻo pehē, “[ʻI he toutou tautapa ʻa Sīsū ʻi he leʻolahi ʻo pehē, ʻE Tamai, kuo ʻosi, kuo fakahoko Ho finangaló, pea tuku hake Hono laumālié” ʻo kumi ki he ngaahi meʻa kehe naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻi he kolosí.

  • Fakatatau ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he veesí ni, ko e hā naʻe fakahoko ai ʻe Sīsū ʻa e meʻa kotoa naʻá Ne fakahokó? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: Naʻe mamahi ʻa Sīsū ke fakahoko ʻa e finangaho ʻo e Tamai Hēvaní.)

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e ngaahi lēsoni ki muʻá, ʻa ia naʻa nau ako ai e Mātiu 26 mo ako fekauʻaki mo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní mo ʻEne loto-fiemālie ke fakamoʻulaloaʻi Hono finangaló ki he finangalo ʻo e Tamaí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ʻe he kau akó ʻi heʻenau folofolá ʻa e Mātiu 26:39 ke hoko ko ha fakamoʻoni fakafolofola ʻi he tafaʻaki ʻo e Mātiu 27:50 ke tokoni ʻo fakamatu ange kiate kinautolu naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa ia naʻá Ne talaʻofá.

  • Ko e hā naʻe finangalo ai ʻa e Tamaí ke foua ʻe Sīsū ʻa e ngaahi mamahi naʻá Ne fouá, ʻo kamata ʻi Ketisemani pea fakaʻosi ki he kolosí?

Ke toe vakaiʻi mo tokoni ki he kau akó ke ongoʻi ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ne hokó, ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne nau ako mei he Mātiu 27, mahalo te ke fie huluʻi e foʻi vitiō ʻo e Mormon Messages“Naʻe ʻIkai ʻIate Ia Ha Taha” (4:25). ʻOku kau ʻi he vitiō ko ʻení ha tulama ʻo hono Tutuki mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pea mo ha konga naʻe toʻo mei he “Naʻe ʻIkai ʻIate Ia Ha Taha” (Ensign pe Liahona, Mē 2009, 86–88), ko ha lea ne fai ʻe ʻEletā Sefilí R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009. ʻE lava ke maʻu ʻa e vitioó ʻi he LDS.org.

Fakamatalaʻi ange ko e moʻui angatonú ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha hono fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻetau houngaʻia ʻi Heʻene mamahi maʻatautolú. Toe vakai ki he ngaahi fakamatala taʻe kakato naʻá ke hiki ʻi he palakipoé ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí: “ʻI he ʻaho ní naʻá ku mamata mo ongoʻi …” Fakaafeʻi e kau akó ke fakakakato ʻa e fakamatalá ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. Hili ha taimi feʻunga, mahalo te ke fie fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe e meʻa ne nau hikí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 27:15–21. Palāpasa pe ko Sīsū?

ʻOku fakaolí e ʻuhinga ʻo e hingoa ko Palāpasá “ko e foha ʻo e tamaí.” Naʻe ueʻi ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kaumātuʻá ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí pea naʻa nau kaila ke tukuange ʻa Palāpasa ka nau fakafisingaʻi ʻa e ʻAlo moʻoni ʻo e Tamaí. ʻI he fakakaukau ʻe taha, ʻoku tau tatau kotoa pē mo Palāpasa—ko e ngaahi foha faiangahala kitautolu kuo fakatauʻatāinaʻi koeʻuhí he naʻe tautea ʻa e ʻAlo moʻoni ʻo e Tamaí ke mate. Naʻe hoko ʻa Palāpasa ko ha taha kaihaʻa, fakapō, mo lavaki, kae haohaoa ʻa Sīsū ko e Kalaisí. Naʻe ʻoange ha fili mahino kiate kinautolu naʻa nau fakahalaʻiaʻi ʻa e Fakamoʻuí ki he maté, pea naʻa nau fili ʻa e koví.

Naʻe ʻomi ʻe he fono ʻa Mōsesé ha fakamelomelo ʻo hono tukuange ʻo Palāpasá ʻi he ngaahi senituli kimuʻa pea hoko iá. Naʻe akoʻi ʻe he fono ʻa Mōsesé naʻe tuʻo taha ʻi he taʻu, ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí, naʻe fili ʻe he taulaʻeiki lahí ha kosi ʻe ua. Naʻe hoko ʻa e kosi ʻe taha ko e kosi fetuku pea naʻe tukuange moʻui pē ia ʻi he maomaonganoá, ka ko e kosi ʻe tahá naʻe tamateʻi ia ‘maʻá e ʻEikí’ pea ʻoatu ia ko e feilaulau maʻá e angahala ʻa e kakaí (vakai, Levitiko 16:8–10). Naʻe toki ʻave leva ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e toto mei he kosi kuo tamateʻí ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoni ʻo e tāpanekalé. Naʻá ne afuhi ia ʻi he tāpuni ʻo e puha ʻo e fuakavá (ʻoku ui ko e sea ʻo e ʻaloʻofá), ʻa e fakataipe hono fai ʻo e fakaleleí maʻá e angahala ʻa ʻIsilelí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēlati N. Lani, ʻa ia naʻá ne hoko kimui ange ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e founga ne hoko ai ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí ko ha fakamelomelo ki he foaki ʻe he Fakamoʻuí Hono taʻataʻá: “Naʻe lilingi ʻe Kalaisi, ko e lami ʻa e ʻOtuá pe ko e Taulaʻeiki Lahí, Hono taʻataʻá ke hū ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoni fakalangí ʻa ia naʻe huhuʻi ʻe he totó mei heʻenau ngaahi angahalá ʻa kinautolu ʻoku tui kiate Ia mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. (Vakai Hepelū 9:11–14, 24–28; 10:11–22; T&F 45:3–5.)” (Jesus Christ, Key to the Plan of Salvation [1991], 67).

Mātiu 27:26. Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻo e pehē ke fakamamahiʻí?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa hono ʻuhinga ʻo e fakamamahiʻí:

“Ko e ngāue fakamamahi ko ʻení, ko ha teuteu ia ki he tutukí, naʻe kau ai ʻa e vete ʻa e vala ʻo e taha mamahí, haʻi ia ki ha fuʻu pou pe papa, pea tā ia ʻaki ha meʻa tā naʻe ngaohi mei he ngaahi laʻi leta kuo fakamamafa ʻaki e kongokonga ukamea māsila mo e hui. Pea tuku ai ʻa e taha mamahí kuo fānoa e totó, vaivaia, pea taimi ʻe niʻihi kuo mate” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:807).

Ne toe lea ʻa ʻEletā Makongikī ʻi he taimi ʻe taha, “ne tokolahi e kakai ne nau mate ʻi hono kauimaeaʻí, ka naʻá Ne tuʻu hake mei he ngaahi mamahi ʻo e kauimaeá ke Ne pekia ʻi ha founga fakamā ʻi he kolosi fakamamahi ʻo Kalevalé.” (“The Purifying Power of Gethsemane,” Ensign, May 1985, 9–10).