Laipelí
Lēsoni 31: Mātiu 26:31–75


Lēsoni 31

Mātiu 26:31–75

Talateú

Naʻe kamata ke toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻa e kakai kotoa pē ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, ko ha konga ʻo ʻEne Fakaleleí. Naʻe lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa Sīsū ki he kau taki faka-Siu. Naʻe hopoʻi taʻefakalao leva ʻa Sīsū ʻi he ʻao ʻo Kaiafasí, ko e taulaʻeiki lahí, ʻa ia naʻe ʻohake ai ha ngaahi tukuakiʻi loi fekauʻaki mo Iá. Lolotonga ʻení, naʻe tuʻo tolu hono fakafisingaʻi ʻe Pita ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ne nau ʻiloʻi ko e taha ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 26:31–46

ʻOku Mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Ngoue ʻi Ketisemaní

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he fokotuʻutuʻu ko ʻení: Ko ha talavou kuo fakahā kiate ia mei heʻene kei talavoú ko hono fatongia ia ke ngāue fakafaifekau taimi kakató. ʻI heʻene kei talavou siʻí, ʻokú ne kei ʻiloʻi pē ʻoku totonu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ka ʻokú ne faingataʻaʻia ke tukupā ke ʻalú. Naʻá ne mahuʻingaʻia ange ʻi ha ngaahi faingamālie kehe peá ne loto-hohaʻa naʻa hanga ʻe he ngāue fakafaifekau ʻo taʻofi ia mei he ngaahi aʻusia ko iá.

  • Ko e hā mo ha ngaahi tūkunga kehe ʻe lava ke kehe ai ʻa e ngaahi holi ʻa e kau talavoú mo e kau fienúí mei he finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke nau faí? Hiki e tali ʻa e fānau akó ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ʻe lava ke faʻa faingataʻa ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakahoko ʻa ia ʻoku tau ʻilo ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau fai?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Mātiu 26:31–46 ʻe lava ke tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau fāinga ke talangofua ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.

Fakamanatu ange ki he kau akó hangē ko ia kuo lēkooti ʻi he Mātiu 26:1–30, naʻe kai e ʻEikí ʻa e meʻakai ʻo e kātoanga Lakaatú mo ʻEne Kau ʻAposetoló pea fokotuʻu ʻa e sākalamēnití.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻa e Mātiu 26:31–35. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ne kikiteʻi ʻe Sīsū ʻe hoko ki Heʻene Kau ʻAposetoló.

  • Ko e hā naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ʻe hoko ki he kau ʻAposetoló ʻi he pō ko iá?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tūkiá ʻi he tūkunga ko ʻení ki he hinga pe tafoki pe liʻaki.

  • Naʻe anga fēfē e tali ʻa Pita mo e Kau ʻAposetolo kehé ki he meʻa ne folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:36–38. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he feituʻu ne ʻalu ki ai ʻa Sīsū mo e Kau ʻAposetoló hili ʻa e kātoanga Laka atú. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Kole ki he kau akó ke nau vakai ki he ngaahi Tā ʻo e Tohi Tapú, fika 11, “Moʻunga ʻo e ʻŌlivé” mo e fika 12, “Ngoue ko Ketisemaní” ʻi he pulusinga kimuí ni ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisi ʻa e Siasí. Fakamatalaʻi ange ko Ketisemaní, ko ha ngoue ʻakau ʻōlive ne tuʻu ʻi he Moʻunga ʻo e ʻŌlivé ʻi tuʻa ʻi he ngaahi ʻā ʻo Selusalemá pea ʻoku ʻuhinga e hingoa Ketisemaní ki he “tataʻo ʻanga lolo.”

ʻĪmisi
Mount of Olives

Moʻunga ʻo e ʻŌlivé

ʻĪmisi
Garden of Gethsemane

Ngoue ko Ketisemaní

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi 36–38 ʻokú ne fakamatalaʻi e ongo ʻa Sīsū ʻi Heʻene hū ki Ketisemani?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:39, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū hili ʻene ʻalu “siʻi atu” ki he ngoué.

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he veesi 37–39 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e kavenga faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Sīsuú?

  • Ko e hā naʻe kole ʻe Sīsū ki he Tamaí ke toʻo meiate Iá?

Puke hake ha ipu. Fakamatalaʻi ange ko e ipu ʻoku lau ki ai ʻa e Fakamoʻuí ko ha fakataipe ia ʻo e ngaahi faingataʻaʻia fakamamahi naʻá Ne aʻusiá ko ha konga ʻo e Fakaleleí. Naʻe kamata ke toʻo ʻe Sīsū ʻa e ngaahi angahala mo e faingataʻaʻia ʻo e kakaí kotoa pē kiate Ia ʻi Ketisemani, ko ha konga ʻo ʻEne Feilaulau Huhuʻi lahí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne kole ki ai ʻa Sīsū ʻi Heʻene kole ki he Tamaí ke ʻave ʻa e ipú ke meiate Iá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Hangē naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, ‘Kapau ʻoku ʻi ai ha toe founga, te u fie foua ange ʻe au ia. Kapau ʻoku toe ʻi ai ha founga—ha toe founga ange ʻe taha—te u fiefia ke tali ia. … Ka ʻi hono fakaʻosi, naʻe ʻikai fakalaka ʻa e ipú ia” (“Teaching, Preaching, Healing,” Ensign, Jan. 2003, 41).

Te ke ala fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e kupuʻi lea “pea ʻoua naʻa faiteliha pē au, ka ko koe pē” (veesi 39.)

  • Neongo naʻe kole ʻe Sīsū ha founga kehe ke fakahoko ai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e Tamaí, ko e hā naʻá Ne fai ke fakahoko ai e Fakaleleí? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: Naʻe fakamouʻulaloaʻi ʻe Sīsū Hono finangaló ki he finangalo ʻo e Tamaí ke fakahoko e Fakaleleí)

  • Ko e hā ʻoku tau ako meia Sīsū ʻi Heʻene loto fiemālie ke moʻulaloa ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní neongo ko hono ʻuhingá ke Ne kātekina ha mamahi lahi pea iku ʻo mate ai?

Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau …

  • Te ke fakakakato fēfē ʻa e fakamatala ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuo tau ako mei he Mātiu 26:39? (Fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau akó ke fakakakato ʻa e fakamatalá ke ne fakaʻali mai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke tau moʻulaloa ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.)

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e fokotuʻutuʻú fekauʻaki mo e talavou naʻá ne veiveiua ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, ʻo hangē ko e ngaahi tūkunga kehe ʻoku lisi atu ʻi he palakipoé.

  • ʻE fakamālohia fēfē kitautolu ʻe he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi taimi ne nau kei fili ai pē ke muimui ki he Finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, neongo e kehe ʻenau ngaahi holí meiate Ia. Kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke fakamatalaʻi e ʻuhinga ne nau fakahoko ai e fili ko iá pea mo ʻenau ongo fekauʻaki mo iá.

Poupouʻi e kau akó ke talamai ha founga pau te nau muimui ai ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki ʻenau fakamoʻulaloaʻi honau lotó ki he fingangalo ʻo e Tamai Hēvaní.

Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakai ki he Mātiu 26:37–38, ʻo kumi e ngaahi fakahinohono ʻa e Fakamoʻuí kia Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi Ketisemaní.

  • Ko e hā e ngaahi fakahinohino naʻe fai ʻe Sīsū kia Pita, Sēmisi, mo Sione?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakahinohino “ke tau leʻo mo au”? (veesi 38)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ne fie maʻu ai ʻe he kau ākongá e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ke nau leʻo mo Iá, fakamatalaʻi ange ʻi he taimi ne haʻu ai ʻa e kau ākongá ki he ngoué, naʻa nau “kamata ke nau fuʻu ofo ʻaupito, pea ke fuʻu mamafa, pea mo lāunga ʻi honau lotó, mo fifili pe kapau ko e Mīsaiá koe” (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Maʻake 14:36 [ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá]). ʻI hono fakahinohinoʻi ʻEne kau ākongá ke leʻo mo Iá, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū kiate kinautolu ke nau tokanga koeʻuhí ʻe siviʻi ʻa ʻenau tui kiate Iá.

  • Ko e hā ʻe fifili ai e kau ākongá pē ko e moʻoni ko Sīsū ʻa e Mīsaiá? (Naʻe ʻikai mahino ki ha tokolahi ʻo e kakai Siú ʻe mamahi mo e pekia ʻa e Mīsaiá ka naʻa nau hanganaki atu ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻe he Mīsaiá ʻa e kau Siú ʻaki hono fakaʻauha ʻo e kau Lomá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:40, pea kole ki he kalasí ke fekumi ki he meʻa ne ʻilo ʻe Sīsū naʻe fai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe tokotolu ko ʻení lolotonga ʻEne lotú. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ne nau maʻú. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakahā mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Luke 22:45 naʻe mohe e kau ākongá, “he naʻa nau fonu ʻi he mamahi.”

  • Ko e hā naʻe fonu ai ʻa e Kau ʻAposetoló he mamahi?

  • Ko e hā naʻá ke mei ongoʻi kapau naʻá ke ʻi honau tuʻungá mo ʻiloʻi naʻá ke tō koe ʻo mohe kae ʻikai ke ke leʻo mo e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Mātiu 26:41, pea kole ki he kalasí ke kumi e meʻa ne folofola ʻaki ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke nau faí. Fakaafeʻi e kau akó ke na lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ki he Kau ʻAposetolo ko ʻení. (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Te tau maʻu ha mālohi ke tekeʻi e ʻahiʻahí, kapau te tau leʻo mo lotu maʻu pē.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālié, ka ʻoku vaivai ʻa e kakanó” (veesi 41)? ʻOku felāveʻi fēfē ʻeni mo hono tekeʻi ʻo e ʻahiʻahí?

  • Fakamanatuʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e “leʻo” ki he ʻā hake, tokanga, pe faʻa vakavakai. ʻE lava fēfē ʻe he tokanga fakalaumālié ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí mo tekeʻi e ʻahiʻahí?

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto pe kuo nau tatau nai mo e Kau ʻAposetolo ʻi Ketisemaní, ʻo moʻulaloa ki he ʻahiʻahí koeʻuhi ne ʻikai te nau lotu pe faʻa tokanga. Kole ange ke nau fakakaukau pe kuo uesia fēfē kinautolu ʻe he fili ko iá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi taimi ne nau tekeʻi ai ʻe filí ʻaki e lotú mo e faʻa tokangá.

  • Ko e hā kuó ne tokoniʻi koe ke ke tokanga fakalaumálie mo lotu maʻu pē?

Fakamoʻoni ʻe lava pē ke tau tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí ʻi heʻetau tokanga mo lotu maʻu ai peé. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi ha laʻipepa ha meʻa ʻe taha te nau fai ke lelei ange ʻenau leʻó mo lotu maʻu pē. Poupouʻi kinautolu ke nau ʻalu holo pē mo e laʻipepá ke fakamanatu kiate kinautolu ʻenau taumuʻá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 26:42–46 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ne lotu tuʻo tolu ʻa Sīsū ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. (Naʻá ne fakahā ʻi he taimi kotoa pē ʻEne loto fiemālie ke talangofua ki he finangalo ʻo ʻEne Tamaí.

Mātiu 26:47–75

Naʻe puke pōpula ʻa Kalaisi pea hopoʻi ʻi he ʻao ʻo Kaiafasí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sēlati N. Lani ʻa ia ne toki hoko kimuí ni ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Elder Gerald N. Lund

“Fakakaukau angé kia [Sīsū Kalaisi] ko e Tokotaha ʻokú Ne maʻu e mālohi, maama, mo e maau ʻa e nāunau ʻo e ʻunivēsí, ʻa e Tokotaha ʻoku folofola pē pea ʻi ai ʻa e ngaahi palanité, ʻotu kanivá, mo e ngaahi fetuʻú—ʻokú Ne tuʻu ʻi he ʻao ʻo e kau tangata angakoví pea nau fakamāuʻi Ia ʻoku ʻikai Hano ʻaonga pe mahuʻinga!” (“Knowest Thou the Condescension of God?” in Doctrines of the Book of Mormon: The 1991 Sperry Symposium, ed. Bruce A. Van Orden and Brent L. Top [1992], 86).

Tohiʻi ʻa e Mātiu 26:47–68 ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke kumi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, pea fekumi ki he founga naʻe hokohoko atu e talangofua ʻa Sīsū Kalaisi ki he finangalo ʻo ʻEne Tamaí neongo naʻe ngaohikovia mo fakamāuʻi Ia ʻe ha kau tangata fai angahala. Fakatatau mo e ngaahi fie maʻu hoʻo kau akó, te ke lava ke lau leʻolahi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki hoʻo kalasi, vahevahe ʻa e kau akó ke nau tauhoa pea lau leʻolahi ʻa e veesi ko ʻení, pe fakahinohinoʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo pē.

Hili hoʻomou aleaʻí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:47–68, te ke lava ʻo hulu ha ngaahi konga ʻo e foʻi vitiō The Life of Jesus Christ Bible Videos (Ko e Moʻui ʻa Sīsū Kalaisí: (1) ʻOku fakatātaaʻi ʻe he “The Savior Suffers in Gethsemane” (time code 5:53–8:30), hono lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa Sīsū mo hono tuku pōpulá, mo e (2) ʻoku fakatātaaʻi ʻe he “Jesus Is Tried by Caiaphas, Peter Denies Knowing Him” (taimi 0:00–1:40), ʻa hono fakamāuʻi ʻe Kaiafasi, tā, mo ʻanuhia ʻa Sīsuú. ʻOku maʻu ʻa e ongo vitiō ko ʻení ʻi he LDS.org.

Hili ha taimi feʻunga, ʻeke ange ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe ange fēfē ʻa e fakavaivai ʻa Sīsū Kalaisi ki he finangalo ʻa e Tamai Hēvaní neongo ne ngaohikovia pea fakamāuʻi Ia ʻe he kau tangata fai angahalá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26:53. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, pea kumi e meʻa ne folofola ʻe Sīsū naʻá Ne mei fakahoko lolotonga e ngaahi meʻa ne hoko ko ʻení.

  • Ko e hā naʻe mei fakahoko ʻe he Fakamoʻuí?

  • Neongo ne ʻikai kole ki ha kau ʻāngelo tokolahi pe ha ngaahi mālohi fakalangi ke fakahaofi Ia, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsuú?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e loto fiemālie ʻa e Fakamoʻuí ke fai e finangalo ʻa e Tamai Hēvaní neongo e ngaahi meʻa ne hokó?

Neongo ʻoku ʻia Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke fakaʻauha ʻa e kau tangata ne nau taaʻi mo ʻanuhia Iá, naʻá Ne mamahi pē mo kātakiʻi ia ʻi he loto fiemālie (vakai, 1 Nīfai 19:9). Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he kau takí mo e kau sōtiá ʻa e mālohi taʻefakangatangata naʻe mei ui ki ai ʻa Sīsū kapau ko e finangalo ia ʻo e Tamaí ke Ne fai ia.

Fakamahinoʻi ange naʻe fakahoko e kikite ʻa e Fakamoʻuí ʻe tafoki meiate Ia ʻa e Kau ʻAposetoló ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he veesi 56. Neongo ia, ne fakataimi pē ʻa e tafoki ko ʻení.

Fakamatala fakanounouʻi ʻa e Mātiu 26:69–75 ʻaki hono fakamatalaʻi ange lolotonga hono hopoʻi ʻa Sīsū hili hono puke pōpula Iá, ne tuʻo tolu hono fakafīsingaʻi ʻe Pita ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi Ia. (Fakatokangaʻi ange: ʻE toki fakahoko fakaʻauliliki ange ʻa e fakafīsinga ʻa Pitá ʻi he lēsoni ʻo e Luke 22.)

Fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne ʻilo ʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 26:39. “Kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē Au, ka ko koe pē”

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Kapau te ke lava ʻo tuku atu hoʻo kau akó mo ha tukupā pē ʻe taha ʻi he tefitoʻi moʻoní, ko ha tali ia ki he feilaulau ʻtaʻefakatataua ʻa e Fakamoʻuí maʻanautolú, ko ʻEne totongi ki heʻenau maumau-fonó, ko ʻEne mamahi maʻa ʻenau ngaahi angahalá, ʻokú ne tuku ke nau ʻilo hono mahuʻinga ke nau talangofuá—ke fakamoʻulaloaʻi kinautolu ʻi he houa ʻo ʻenau ngaahi fili faingataʻá ki he ‘finangalo ʻo e Tamaí’ [3 Nīfai 11:11], ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. He ʻikai ke nau fai maʻu pē ʻia, ʻo laka ange ʻi he tuʻunga kuó ta fakahoko ai iá, ka ʻoku tonu ke hoko ia ko haʻanau taumuʻa. “Ko e meʻa ʻoku hangē naʻe fakamamafaʻi ʻe Kalaisi ʻi Hono misioná—ʻo mahulu hake ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei fakatāutahá pea mahulu hake ʻi he ngaahi malanga fakaʻofoʻofá pea ʻi he fai fakamoʻuí, ko ʻEne tukulolo Hono finangaló ki he finangalo ʻo e Tamaí” (“Teaching, Preaching, Healing,” Ensign, Jan. 2003, 41).