Laipelí
Lēsoni 37: Maʻake 6


Lēsoni 37

Maʻake 6

Talateú

Naʻe ʻikai tali ʻa Sīsū ʻi Hono kolo tupuʻanga ko Nasaletí. Naʻá Ne fekauʻi atu ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻe tāmateʻi ʻa Sione Papitaiso ʻi hono fekauʻi ʻe Hēlota ʻAnitipasí. Naʻe fafanga ʻe Sīsū ʻi he mana ha haʻofanga kakai ʻe toko nimaafe tupu, ʻaʻeva ʻi he fukahi vaí, fakanonga ha matangi mālohi, mo fakamoʻui e mahakí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Maʻake 6:1–29

Ko e fakafisingaʻi ʻo Sīsū ʻi Nasaletí mo hono fekauʻi atu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá; ko hono fakamatalaʻi e pekia ʻa Sione Papitaiso

Kamata e kalasí ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he taimi fakamuimuitaha ne nau ongoʻi ai ha ongo fakamālohi ke fai ha meʻa ne nau ʻiloʻi naʻe ʻikai totonu.

Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé (ʻoku maʻu ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he “Making the Right Choices,” Ensign, Nov. 1994, 37):

“ʻOku fie maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku faihalá ke ke kau fakataha mo kinautolu koeʻuhí ʻoku nau ongoʻi fiemālie ange ʻi he meʻa ʻoku nau faí ʻi hono fai foki ʻe he niʻihi kehé” (Richard G. Scott).

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻe lava ke feinga ai e niʻihi ke fakamālohiʻi koe ke fai ha meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku hala?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha foʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e Maʻake 6 ʻe lava ke tokoni ke nau fakaʻehiʻehi mei he tukulolo ki he ngaahi mālohi fakatoʻu koví.

Fakamatalaʻi fakanounou e Maʻake 6:1–16 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe malanga ʻa Sīsū ʻi Hono kolo tupuʻanga ko Nasaletí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke Ne fakahoko ha ngaahi mana lahi ʻiate kinautolu koeʻuhí ko e taʻetui ʻa e kakaí. Lolotonga ʻEne ʻi aí, naʻe fekau tautau toko ua ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke malanga ʻaki e ongoongoleleí. Naʻa nau kapusi foki ki tuʻa e fanga tēvoló mo fakamoʻui ʻa e mahakí lolotonga ʻenau malangaʻi e ongoongoleleí. ʻI he fanongo ʻa Hēlota ʻi he ngaahi mana lahi naʻe fakahoko ʻe Sīsuú, naʻá ne ilifia na kuo toe tuʻu ʻa Sione Papitaiso mei he maté mo fakahoko e ngaahi mana ko ʻení.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻomai ʻe he Maʻake 6:17–29 ha fakamatala ki he meʻa naʻe hoko kia Sione Papitaisó. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 6:17–18. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Hēlota kia Sione Papitaisó.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe fai ʻe Hēlota kia Sioné pea ko e hā hono ʻuhingá?

Fakamatalaʻi ange ko Hēlota ʻAnitipasi ʻa e Hēlota ʻoku lau ki ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, ʻa ia naʻe pule ʻi he ngaahi potu ʻo Kāleli mo Peleá hili e pekia ʻa ʻene tamaí, ʻa Hēlota ko e Lahí. Naʻe vete mali ʻa Hēlota mo hono uaifí pea mali mo Helotiasi, ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipé. Ko e ngāue ko ʻení ko hano maumauʻi mataʻāʻā ia ʻo e fono ʻo e kau Siú (vakai, Levitiko 18:16), pea naʻe fakamalaʻiaʻi ia ʻe Sione Papitaiso. Naʻe ʻita ʻa Helotiasi ʻi he fakafepaki ʻa Sione ki he malí ni, ko ia ai naʻe tuku pōpula ʻe Hēlota ʻa Sione ke fakafiemālieʻi ia.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 6:19–20. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe loto ʻa Helotiasi ke fai kia Sione Papitaisó.

  • Ko e hā naʻe loto ʻa Helotiasi ke fai kia Sione Papitaisó?

  • Ko e hā naʻe ʻikai lava ai ʻe Helotiasi ke tāmateʻi iá? (Koeʻuhí naʻe manavahē ʻa Hēlota kia Sione mo ʻiloʻi ko ha tangata ia ʻa e ʻOtuá; vakai foki, Joseph Translation, Mark 6:21 ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ongo naʻe maʻu ʻe Hēlota kia Sione Papitaisó.)

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Maʻake 6:21–29. Fakaafeʻi e kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Hēlota kia Sione Papitaisó.

  • Fakatatau ki he veesi 26, naʻe fēfē e ongo ʻa Hēlota kau ki hono tāmateʻi ʻa Sione Papitaisó?

  • Ko e hā naʻe fekau ai ʻe Hēlota ke tuʻusi e ʻulu ʻo Sioné kapau naʻá ne ʻiloʻi naʻe hala, pea naʻe ʻikai ke ne fie fai ia? (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e kupuʻi lea “koeʻuhí ko kinautolu naʻa nau nonofo mo iá,” ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi naʻe hohaʻa ʻa Hēlota fekauʻaki mo e fakakaukau ʻa kinautolu naʻe nofo mo iá.)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi fili ʻa Hēlota fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau feinga ke fakafiefiaʻi e niʻihi kehé kae ʻikai fai e meʻa ʻoku totonú? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehekehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke iku e fekumi ke fakafiefiaʻi e niʻihi kehé kae ʻikai fai e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú ki he ngaahi fili halá, loto-mamahí, mo e fakaʻiseʻisá.)

Ke tokoni ke toe mahino ange ki he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, fakakulupu kinautolu ʻo tautau toko ua ki he toko fā pea kole ange ke nau ʻomi ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tūkunga kuo pau ke fili ʻa e toʻu tupú ʻi he vahaʻa ʻo e feinga ke fakafiefiaʻi e niʻihi kehé mo hono fai e meʻa ʻoku nau ʻilo ʻoku totonú. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kulupu takitaha ke lipooti. ʻI heʻenau fai iá, hiki ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi sīpingá ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke mamata ai ki hono ʻomi ʻe he tukulolo ki he ngaahi fakamālohi hangē ko e ngaahi sīpinga ko ʻení ʻa e loto mamahí mo e fakaʻiseʻisá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki ha taha ʻoku fili ke fai e meʻa totonú kae ʻikai feinga ke fakafiefiaʻi e niʻihi kehé?

  • Ko e hā ʻe lava ʻo tokoni ke tau fili ke fai e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú kae ʻikai feinga ke fakafiefiaʻi e niʻihi kehé?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he uike ka hoko maí pea feinga ke ʻiloʻi e ngaahi tūkunga ʻe ala fie maʻu ai ke nau fili ʻi he ʻi he vahaʻa ʻo e fakafiefiaʻi e niʻihi kehé mo hono fai e meʻa ʻoku totonú. Poupouʻi kinautolu ke palani ʻenau founga tali ki he fakamālohi ko ʻení ʻo ka nau aʻusia ia.

Maʻake 6:30–44

Ko e fafanga ʻe Sīsū ʻi he mana ʻa e kakai ʻe toko nimaafe tupú

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he tūkunga ko ʻení: ʻOku tailiili ʻaupito ha faifekau ne toki ui foʻou ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e tokotahá ni ʻoku ʻikai ko ha tokotaha lea lelei pea ʻoku faingataʻaʻia ʻi he ngaahi tūkunga fakasōsialé.

  • Ko e hā te ke talaange ki he faifekau kei talavou ko ʻení?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e Maʻake 6:30–44 ʻe lava ke tokoni ki he faifekau kei talavou ko ʻení pea mo kitautolu kotoa ʻi heʻetau ongoʻi taʻefeʻunga ke fai e meʻa kuo kole mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.

Fakamatalaʻi fakanounou e Maʻake 6:30–33 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe foki mai e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei hono malangaʻi e ongoongoleleí ʻo lipooti kia Sīsū e meʻa kuo nau fai mo akoʻí. Naʻe heka ʻa Sīsū mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha vaka ke nau fononga ki ha feituʻu ko kinautolu pē ʻe aí pea mālōloó. Ka neongo ia, naʻe ʻalu ʻa e kakaí mei he ngaahi tukui kolo ofi maí ki he feituʻu ʻe tūʻuta ki ai ʻa Sīsuú ʻo nau tatali kiate Ia ʻi Haʻane tuʻuta atu.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 6:34, pea kole ki he kalasí ke kumi e founga tali ʻa e Fakamoʻuí ki he fuʻu kakai tokolahí.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “kuo nau tatau mo e fanga sipi taʻe ha tauhí”?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ha mana lahi hili hono akoʻi e kakaí ʻi he ʻahó kakato, . Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e mana ko ʻení, fakakulupu tautau toko ua kinautolu pea ʻoange ki he ngaahi hoá takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e hoa takitaha ke nau lau fakataha e Maʻake 6:35–44 mo e Mātiu 14:18 pea fakafika leva e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he laʻipepa tufá ʻi hono fakahokohokó.

Kapau he ʻikai lau ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻi he folofolá, te ke lava ʻo huluʻi e vitiō “The Feeding of the 5,000” (2:52) mei he The Life of Jesus Christ Bible Videos pea kole ki he kau akó ke fakafika e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he laʻipepa tufá ʻi hono fakahokohokó ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku nau mamata ai ʻi he vitioó. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he LDS.org.

ʻĪmisi
handout, The Feeding of the 5000

Ko hono Fafanga ʻo e toko 5000

Tohi Lēsoni ʻo e Fuakava Foʻoú maʻá e Faiako Seminelí—Lēsoni 37

  • ____ Naʻe fakalahi ʻe he Fakamoʻuí e meʻa ne ʻomi ʻe he kau ākongá, ʻo feau pea hulu ʻi he meʻa naʻe fie maʻú.

  • ____ Naʻe pehē ʻe he kau ākongá naʻa nau maʻu ha foʻi mā ʻe nima mo ha mataʻi ika ʻe ua.

  • ____ Naʻe fokotuʻu ange ʻe he kau ākongá ke fekau e kakaí ke nau ō ʻo fakatau meʻakai.

  • ____ Naʻe fehuʻi ange ʻe he Fakamoʻuí pe ko e hā ʻe lava ke ʻomi ʻe he kau ākongá.

  • ____ Naʻe talaange ʻe he Fakamoʻuí ki he kau ākongá ke ʻoange ha meʻakai ki he kakaí.

  • ____ Naʻe ʻikai maʻu ʻe he kakaí ha meʻa ke nau kai.

  • ____ Naʻe kole ange ʻe he Fakamoʻuí ki he kau ākongá ke ʻoange kiate Ia e meʻa ne nau maʻú.

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakakakato e ʻekitivitī ko ʻení, toe vakaiʻi fakakalasi ʻa e ngaahi talí. (Ko e fakahokohoko totonu ʻo e ngaahi talí ko e 7, 5, 2, 4, 3, 1, 6.)

  • Ko e hā e tokolahi ʻo e kakai naʻe fafangá? (Fakamatalaʻi ange ʻoku fakahā mahino ʻe he fakamatala faka-Kalisi ʻo e Maʻake 6:44 naʻe ʻuhinga e kupuʻi lea “ko e tangata ʻe toko nima afé” ko e kakai tangata lalahi ʻe toko nima afe. Ko ia ai, ngalingali naʻe lahi ange e tokolahi ʻo kinautolu ne fafangaʻí, ʻi he fakakaukau atu ne ʻi ai foki mo e kakai fefine mo e fānau [vakai foki, Mātiu 14:21].)

Fakamahinoʻi ange kimuʻa ʻi hono fakahoko e mana ko ʻení, naʻe ʻuluaki kole ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ke nau ʻomi e foʻi mā ʻe nima mo e mataʻi ika ʻe uá—ʻa ia ko e meʻa kotoa pē ia ne nau maʻú—kiate Ia.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he mana ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo fai ʻi heʻetau foaki kiate Ia e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻI heʻetau foaki ki he Fakamoʻuí e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú, te Ne lava ʻo fakalahi ʻetau foakí ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakamanatu ange kiate kinautolu ʻa e tūkunga ʻo e faifekau toki ui foʻou, manavasiʻi ne fakamatala ki ai kimuʻá.

  • Neongo e ngaahi vaivai ʻo e talavou pe finemui ko ʻení, ko e hā naʻe mei kole ʻe he Fakamoʻuí ki he faifekau ko ʻení ke ʻomi kiate Iá? (ʻOku fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku feinga ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá ke foaki kiate Ia ʻa ʻenau ngaahi holí, meʻa ʻoku nau malavá, talēnití, pōtoʻi ngāué, mālohingá, meʻafoakí, mo e ngāue kotoa pē [vakai, ʻAmenai 1:26; 2 Nīfai 25:29].)

  • Ko e hā ʻe hoko kapau ʻe foaki ʻe he faifekau ko ʻení ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻú ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā nai ha ngaahi tūkunga kehe ʻe ala fehangahangai mo ha mēmipa talavou ʻi he Siasí ʻe tokoni ai hono ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto mo tohi ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e founga kuo fakalahi ai ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi ngāué ke nau lava ai ʻo fai e meʻa kuó Ne kole kiate kinautolú. Fakakaukau ke fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe mo e kalasí e meʻa ne nau tohí, kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai ia.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko e taimi ʻoku tau foaki ai ki he Fakamoʻuí e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú, te Ne lava ʻo fakalahi ʻetau foakí ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. Poupouʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí.

Maʻake 6:45–56

Ko e ʻaʻeva ʻa Sīsū ʻi he vaí mo fakamoʻui ʻa e mahakí

Fakamatalaʻi fakanounou e Maʻake 6:45–56 ʻaki hono fakamatalaʻi ange hili hono fafanga ʻe Sīsū e toko nima afé, naʻá Ne fekauʻi ʻEne kau ākongá ke heka ki ha vaka pea folau ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Tahi Kālelí. Naʻá Ne tukuange atu leva e haʻofanga kakaí. Naʻe hoko ha matangi mālohi lolotonga e poó, pea naʻe mamata ʻa e Fakamoʻuí mei ha moʻunga ki he fefaʻuhi ʻEne kau ākongá kae ʻikai ha fakalakalaka ʻi heʻenau fonongá. Naʻá Ne lue atu leva ʻi he fukahi vaí kiate kinautolu, naʻe malona ʻa e matangí, pea naʻa nau tūʻuta hao ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Tahi Kālelí.

  • Naʻe malava fēfē ʻa e kau ākongá ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí ke fakahoko e meʻa kuó Ne fakahinohinoʻi kinautolu ke fai, ʻi he meʻá ni?

Fakakaukau ke fakaʻosi e lēsoní ʻaki hono fakaafeʻi e kau ako ʻoku loto fiemālie ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó pe fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni ne aleaʻi he ʻaho ní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Maʻake 6:27. “Koeʻuhí ko kinautolu naʻa nau nonofo mo iá.”

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi fakakaukau ʻe lava ke tokoni ki he toʻu tupú ke fakafepakiʻi e mālohi fakatoʻu koví:

“He ʻikai lava ke ke fakahōifua ki he ʻOtuá taʻe fakaʻitaʻi ʻa Sētane, ko ia te ke maʻu ai ha fakamālohi mei he niʻihi ʻoku ʻahiʻahi ke faihalá. ʻOku fie maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku faihalá ke ke kau fakataha mo kinautolu koeʻuhí ʻoku nau ongoʻi fiemālie ange ʻi he meʻa ʻoku nau faí ʻi he taimi ʻoku toe fai ai ʻe he niʻihi kehé. Mahalo te nau fie maʻu faingamālie foki ke ngāue ʻaki koe. ʻOku fakanatula pē ʻa e fie maʻu ke tali lelei ʻe he toʻú, ke hoko ko ha konga ʻo ha kulupu—ʻoku kau ha niʻihi ki he kau kengí koeʻuhí ko e holi ko ia ke kaú, ka ʻoku mole ai ʻenau tauʻatāiná, pea mole ai e moʻui ʻa ha niʻihi. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha ke ke fakatokangaʻí ko ho mālohi moʻoní pea mo hono fakaʻapaʻapaʻi fakalongolongo koe ʻe he niʻihi kehé. ʻOku mau falala lahi atu kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke tukuange hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí ke tali ai koe ʻe he kaungāmeʻa leleí. Ko e lahi ange hoʻo talangofuá, lahi ange hoʻo taukaveʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ko e lahi ange ia hono tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ikunaʻi e ʻahiʻahí. Te ke lava foki ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé koeʻuhí te nau ongoʻi ho mālohí. Tuku ke nau ʻilo fekauʻaki mo hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí ʻi hono moʻui ʻaki maʻu pē kinautolú. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hoʻo ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi hono fakafehuʻia koé, kae fakaʻehiʻehi mei he malangá. ʻOku ou ʻilo mei he aʻusia fakatāutaha ʻoku ngāue ia.

“ʻOku ʻikai fakataumuʻa ha taha ke fai ha ngaahi fehalaaki mamafa. ʻOku hoko ia ʻi hoʻo tukuange ho ngaahi tuʻunga moʻuí ke tali ange koe ʻe he niʻihi kehé. Ke ke hoko ko e tokotaha mālohí. Ke ke hoko ko e takí. Fili ha kaungāmeʻa lelei pea tekeʻi fakataha ʻa e mālohi fakatoʻú” (“Makinga the Right Choices,” Ensign, Nov. 1994, 37).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lini G. Lōpini ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e mālohi fakatoʻú:

“ʻOku tau fulihi ʻa e ongo ʻuluaki fekau maʻongoʻonga tahá ʻi heʻetau feinga ke ʻuluaki fakafiemālieʻi e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá (vakai, Mātiu 22:37–39). Ko hono fakangaloʻi ia ʻo e tokotaha ʻoku tau fakafofongaʻí. Ka kuo tau fehalaaki kotoa ʻi he meʻá ni ko ʻetau manavahē ki he tangatá. ʻOku fakatokanga mai e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá, ʻʻOua te mou manavahē ki he valoki ʻa e kakaí’ ( ʻĪsaia 51:7; vakai foki, 2 Nīfai 8:7). ʻI he misi ko ia ʻa Līhaí, ne tupu e manavahē ko ʻení mei he louhiʻi nima ʻo e manukí ne tuhu mai mei he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, ʻo tupu ai e ngalo ʻi ha tokolahi ʻa ia ʻoku nau fakafofongaʻí pea nau mavahe mei he fuʻu ʻakaú ko ʻenau ʻmaá’ (vakai, 1 Nīfai 8:25–28).

“ʻOku feinga e mālohi tākiekina ko ʻeni mei he niʻihi kehé ke liliu e tōʻonga fakakaukau pe ʻulungaanga ʻo ha tokotaha, ʻi hono ʻai ke ongoʻi halaia ʻi haʻane fakaʻitaʻi ha taha. ʻI he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻe he manavahē ko ʻeni ki he tangatá ke tau fakaoleoleʻi e angahalá, ka ʻoku pehe ʻe he tohi Lea Fakatataá ʻoku hoko ia ko ha ʻtauhele’ (vakai, Lea Fakatātā 29:25). ʻE lava ke matuʻaki lelei hono fakapuli e tauhelé ni ke ongo fakaʻofa ke tau tali pe fakaʻatā ha meʻa kuo fakamalaʻiaʻi ʻe he ʻOtuá. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha tūkiaʻanga ki he niʻihi ʻoku vaivai ʻenau tuí. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻalu ha niʻihi ʻo e toʻu tupú ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú mo e manavahē ko ʻeni ki he tangatá pea ʻikai ke nau lipooti ha talangataʻa ʻa ha hoa ki heʻena palesiteni fakamisioná ko e ʻikai ke nau loto ke fakaʻitaʻi honau hoa talangataʻá. ʻOku fakahoko e ngaahi fili angatonú ʻi hono manatuʻi ʻa e hokohoko totonu ʻo e ongo ʻuluaki fekau maʻongoʻonga tahá (vakai, Mātiu 22:37–38). ʻI he taimi ʻoku fakatokangaʻi ai ʻe he kau faifekau puputuʻú ni ʻoku ʻekea ʻe he ʻOtuá meiate kinautolu ʻenau ngāué kae ʻikai ko honau hoá, ʻoku totonu leva ke nau maʻu ha loto-toʻa ke fai ha liliu” (“Ko Hai ʻOkú Ke Fakafofongaʻí?” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 9).

Maʻake 6:35–44. Ko hono fafanga ʻo e toko nima afé

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku fakahaaʻi ʻe he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke fakalahi ʻa e maá mo e mataʻi iká te Ne fakalahi ʻetau ngaahi feinga faivelenga ke ngāue ʻi Hono Siasí, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku tatau ʻetau ngaahi ngāué mo ha ngaahi foʻi mā pē mo e mataʻi ika:

“ʻOku fakahoko totonu ʻe he kakai taʻeʻiloa tokolahi mo ha ngaahi meʻafoaki ʻoku tatau pē ki ha foʻi mā ʻe nima mo ha mataʻi ika ʻe ua honau uiuiʻí [ʻi he Siasí] mo ngāue taʻe ʻiloʻi pe fakatokangaʻi, ʻi hono fafanga moʻoni ha toko lau afe. … Ko e lau kilu ʻeni ʻo e kau taki mo e kau faiako ʻi he ngaahi houalotú kotoa mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau faiako fakaʻapí, mo e faiako ʻaʻahi ʻa e Fineʻofá. Ko e kau pīsope tokolahi loto-fakatōkilalo tokolahi ʻeni ʻi he Siasí, ko ha niʻihi taʻe maʻu ha ako lelei, kae fakahoko totonu, ʻi he ako maʻu pē, mo ha loto fakatōkilalo ke ngāue maʻá e ʻEikí mo e kakai ʻo honau uōtí. …

“Ko ha ʻuhinga tefito kuo tupulaki ai ʻa e siasí ni mei hono kamataʻanga loto-fakatōkilaló ki hono mālohinga lolotongá ko e faivelenga mo e mateaki ʻa ha kakai loto-fakatōkilalo mo mateaki ʻe laui miliona ʻoku nau maʻu pē ha foʻi mā ʻe nima mo ha mataʻi ika iiki ʻe ua ke foaki ki he ngāue ʻa e ʻEikí” (“Five Loaves and Two Fishes,” Ensign, May 1994, 5, 6).