Laipelí
Lēsoni 143: Sēmisi 4–5


Lēsoni 143

Sēmesi 4–5

Talateú

Naʻe faleʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotú ke tekeʻi e tēvoló, ke nau ʻunu ke toe ofi ange ki he ʻOtuá, pea mo kātakiʻi e faingataʻá lolotonga ʻenau tatali ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne akoʻi ʻoku totonu ke “tala” ʻe he kau mahakí “ki he kau mātuʻa ʻo e siasí” (Sēmisi 5:14) ke nau ngāue kiate kinautolu. Naʻe akoʻi foki ʻe Sēmisi hono mahuʻinga ke tokoniʻi e kau faiangahalá ke fakatomalá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēmisi 4

Ko e faleʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotú ke ʻunu ofi ange ki he ʻOtuá pea ke tekeʻi ʻa e tēvoló

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaungāmeʻa ʻoku nau ongoʻi ofi ki ai.

  • Ko hai ʻokú ke fakakaukau ki aí? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ofi ai ki he tokotaha ko ʻení?

  • Naʻe founga fēfē hoʻo ofi ki he tokotahá ni?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto pe ʻoku nau ongoʻi ofi fēfē ki he ʻOtuá.

  • ʻE tāpuekina fēfē ʻetau moʻuí ʻi ha vā fetuʻutaki mālohi mo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi e kau akó ʻi heʻenau ako e Sēmisi 4 ke kumi e ngaahi moʻoni te ne lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke fakamālohia honau vā mo e ʻOtuá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sēmisi 4:1-3 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe valokiʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotú ʻi heʻenau fakavaivai ki he ngaahi holi fakamāmaní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 4:4. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e faʻahinga kaungāmeʻa naʻe fakatokanga ki ai ʻa Sēmisi ki he Kāingalotú. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e tāufehiʻá ki he fakafili pe fehiʻa.

  • Ko e hā e faʻahinga kaungāmeʻa naʻe fakatokanga ki ai ʻa Sēmisi ki he Kāingalotú?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “feʻofoʻofani mo e māmaní”? (Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ʻuhinga e faleʻi ʻa Sēmisi ʻi he veesi 4 ke pehē ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he feohi mo e kakai ʻoku ʻikai mēmipa ʻi he Siasí. Ka ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono tali e ngaahi akonaki halá mo e ngaahi holi taʻemāʻoniʻoni, tuʻunga moʻui, mo e ngaahi founga ʻa e māmaní.)

  • Fakatatau kia Sēmisi, ko e hā ʻoku hoko ki ha taha ʻokú ne talitali lelei ʻa e māmaní?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Sēmisi 4:6–8, ʻo kumi e meʻa naʻe faleʻi ʻe Sēmisi e Kaingalotú ke faí.

  • Ko e hā naʻe faleʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotú ke faí?

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fakavaivai ki he ʻOtuá ke tekeʻi e tēvoló?

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā kuo pau ke tau fai kapau ʻoku tau fie ofi ange ki he ʻOtuá? Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau ʻunuʻunu ke ofi ki he ʻOtuá, te Ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo ke ʻunuʻunu ʻo ofi ki he ʻOtuá? (Hiki e tali ʻa e kau akó he palakipoé.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga ʻe taha ʻe lava ke tau ʻunu ʻo ofi ai ki he ʻOtuá, fakamahinoʻi ange e fakahinohino ʻa Paula ke “fakamaʻa homou nimá” pea “fakamaʻa mo homou lotó” (Sēmisi 4:8). Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he ongo nimá ʻetau ngaahi ngāué pea ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he lotó ʻetau ngaahi holí ʻo hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá,

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe hono maʻu ha nima mo ha loto maʻá ke tau ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 4:9–12, 17. Kole ki he kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi e faleʻi ne toe fai ʻe Sēmisi ki he Kāingalotú ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻunu ke toe ofi ange ki he ʻOtuá. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “ke liliu homou katá ko e toʻetoʻe” (veesi 9) ki hono maʻu e mamahi faka-ʻOtua ki he angahalá.

  • Ko e hā e faleʻi naʻe toe fai ʻe Sēmisi te ne lava ʻo tokoniʻi ha taha ke ʻunu ʻo ofi ange ai ki he ʻOtuá?

  • Fakatatau ki he veesi 17, ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sēmisi ko ha angahalá? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ke fai lelei kae ʻikai fili ki ai, ʻoku tau faiangahala.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai ko e angahala ʻa e ʻilo e ngaahi meʻa lelei ʻoku totonu ke faí kae ʻikai ke tau fili ke fai kinautolu?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi, ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President James E. Faust

“ʻOku ou manavasiʻi ko e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi angahala lahi tahá ʻa e ngaahi angahala ʻo e tukunoaʻí. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi meʻa mamafa ange ʻo e fonó naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ʻikai totonu ke tau tuku taʻe-fakahokó [vakai, Mātiu 23:23]. Ko e ngaahi ngāue fakaʻatuʻi mo tokanga ʻeni ʻoku ʻikai ke tau fakahoko pea ongoʻi matuʻaki halaia ʻi hono liʻaki kinautolú.

“ʻI heʻeku hoko ko ha tamasiʻi siʻi ʻi he fāmá lolotonga e vela ʻo e faʻahitaʻu māfaná, ʻoku ou manatuʻi hono ngaohi ʻe heʻeku kui fefine ko Mele Finilinisoní ʻemau meʻakai ifó ʻi ha sitou tafu. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai e puha fefie ofi ki he sitoú, ʻe toʻo fakalongolongo ʻe he Kui Fefiné ʻa e puhá, ʻalu atu ʻo fakafonu mai ia mei he fokotuʻunga fefie ʻi tuʻá, pea fakafoki mai ʻa e puha mamafá ki fale. ʻI heʻeku taʻefakakaukaú mo e fuʻu tokanga ki he fepōtalanoaʻaki ʻi he peitó, naʻá ku tangutu ai pea tuku ʻeku kui fefine ʻofeiná ke ne fakafonu ʻa e puha fefie ʻi peitó. Naʻá ku ongoʻi mā ʻiate au pē pea kuó u fakaʻiseʻisa ʻi heʻeku tukunoaʻí ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakaʻamu ki ha ʻaho ke u kole fakamolemole ai kiate ia” (“The Weightier Matters of the Law: Judgment, Mercy, and Faith,” Ensign, Nov. 1997, 59).

  • Ko e hā e ngāue lelei naʻe ʻikai fie fai ʻe Palesiteni Fausi ʻi heʻene kei siʻí? Ko e hā naʻá ne ongoʻi ko e tupu mei aí?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e tukunoaʻí te ne taʻofi kitautolu mei heʻetau ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá?

  • Ko e hā te ne lava ʻo taʻofi kitautolu mei he ngaahi ngāue lelei ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke faí?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ʻunu ke ofi ange ai ki he ʻOtuá ʻaki hono fai e ngaahi meʻa lelei kuo akoʻi koe ke faí?

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e meʻa te nau fai ke ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāue ʻo fakatatau ki ha faʻahinga ueʻi pē te nau maʻu.

Sēmisi 5

Ko e akoʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotú ke nau kātakiʻi e faingataʻaʻiá pea fakahinohinoʻi e mahakí ke ui ki he kaumātuʻá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sēmisi 5:1–6 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sēmisi e koloʻia ne nau ngāue hala ʻaki ʻenau koloá mo fakatangaʻi ʻa e kau angatonú. Naʻá ne fakatokanga ki he mamahi mo e fakamaau ne fakatatali mai kiate kinautolú.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi hono lau leʻolahi e Sēmisi 5:7–11. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahinohinoʻi e Sēmisi e Kāingalotú ke fai ʻi heʻenau fehangahangai mo e faingataá lolotonga ʻenau tatali ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Fakatatau ki he veesi 7, ko e hā naʻe faleʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotú ke nau fai lolotonga ʻenau tatali ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí?

  • Fakatatau ki he veesi 10, ko hai naʻe lava ke sio ki ai e Kāingalotú ko ha sīpinga ʻo ha kakai ʻoku faʻa kātaki ʻi he faingataʻá?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga mei he folofoloá ʻo ha kau palōfita ne faʻa kātaki ʻi he faingataʻá?

Fakamatalaʻi ange ʻoku lekooti ʻi he Sēmisi 5:13–16 ʻa e faleʻi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e tūkunga ko ʻení:

ʻOku pehē ʻe ha kaungāmeʻa: “ʻOku ou ongoʻi faingataʻaʻia. Ko e ʻosi ʻeni e uike ʻe taha mo ʻeku puke. Kuó u ʻalu ki ha toketā pea folo mo e foʻiʻakau, ka ʻoku teʻeki pē ke u ongoʻi sai. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e toe hā e meʻa ke faí.”

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki heʻenau lea ʻe fai ki he kaungāmeʻá ni. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sēmisi 5:13–16. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e faleʻi ʻa Sēmisi ki he kau mahakí mo e faingataʻaʻiá ke faí.

  • Ko e hā naʻe faleʻi ʻe Sēmisi e kau mahakí mo e faingataʻaʻiá ke faí?

  • Ko e hā naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sēmisi e kaumātuʻá ke fai maʻá e mahakí? (Ke tokoni ki he mahakí ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo pani ʻaki kinautolu ʻa e loló.)

Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻi hono pani ʻe ha kaumātuʻa ha tokotaha puke pea fakamaʻu ʻa e pani ko iá, ʻoku nau fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí ke lilingi hifo ʻa e tāpuaki ʻa e ʻEikí maʻá e tokotaha faingataʻaʻiá” (“Fakamoʻui ʻo e Mahakí,”Ensign pe Liahona, Mē 2010, 48).

  • Makehe mei he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko e hā mo ha toe meʻa naʻe pehē ʻe Sēmisi te ne fakahaofi pe fakamoʻui e mahakí? (“Ko e lotu ʻi he tui” [Sēmisi 5:15].)

  • Ko e hā e moʻoni ʻe lava ke tau ako meia Sēmisi fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke fakamoʻui ai e kau mahakí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke fakamoʻui ʻa e mahakí ʻo fakafou he lotu ʻi he tuí mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e foʻi moʻoni ko ʻení, ʻoange kiate kinautolu e laʻipepa tufa ʻo e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesí. Vahe e kau akó ke tauhoa, pea fakaafeʻi e hoa takitaha ke lau leʻolahi fakataha ʻa e fakamatalá. Kole ange ke nau kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻOakesi fekauʻaki mo e lotu ʻi he tuí pea mo e mālohi faifakamoʻui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi taʻe toe fehuʻia ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea ʻi heʻetau koloa ʻaki ʻEne ngaahi talaʻofá ʻo ʻilo te Ne fanongo mo tali ʻa e lotu ʻi he tuí, kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē ko e tuí mo e mālohi ʻo e fakamoʻui mahaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he ʻikai lava ke maʻu ha ola ʻe fehangahangai mo e finangalo ʻo Ia ʻoku ʻoʻona ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. …

“… Neongo ʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻo fakaʻaongaʻi Hono mālohi fakalangí ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku feʻunga ai e tui ke faifakamoʻuí, ʻe ʻikai lava ʻe ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ʻo fakamoʻui ha tokotaha ʻo kapau ʻoku ʻikai ke finangalo ʻa e ʻEikí ki he fakamoʻui ko iá.

“ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau falala kiate Ia ʻi heʻetau ʻilo ʻEne ʻofa maʻongoʻonga pea mo ʻEne tokaimaʻananga ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei taha ki heʻetau lelei taʻengatá. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻuluaki ʻo e ongoongoleleí ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e tuí ki he loto-falala. … Naʻá ku toe ongoʻi ʻa e loto-falala tatau ʻi he ngaahi lea ʻa ha tamai [ʻa ha] kiʻi finemui taʻu hongofulu tupú ne toki mālōlō ko e tupu mei he kanisaá. Naʻá ne pehē, ʻKo e tui homau fāmilí ʻoku ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa ʻe hokó.’ ʻOku kei ongo moʻoni ʻa e ngaahi leá ni kiate au. ʻOku tau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku lavá ke fakamoʻui ʻa e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, pea tau falala ki he ʻEikí ʻi he meʻa ʻe hokó” (“Fakamoʻui ʻo e Mahakí,” 50).

  • ʻOku tokoni fēfē e akonaki ʻa ʻEletā ʻOakesí ke mahino kiate kitautolu e mālohi faifakamoʻui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻoua ʻe fakatefito ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he ola ʻo ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi aʻusia ne tāpuekina ai kinautolu pe ko ha kakai ʻoku nau ʻilo he lotu ʻi he tuí mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kole ki he kau akó ke vahevahe e founga kuo fakamālohia ai ʻenau tuí mo e fakamoʻoní ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení. (Fakamanatu ange ke ʻoua te nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakatāutaha pe toputapu.)

Fakamahinoʻi ange e vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e fakamoʻui e mahakí mo e fakamolemoleʻi ʻo e angahalá ʻi he veesi 15. Ko e loto fakatōkilalo mo e tui ʻoku fie maʻu ke fakamoʻui fakaesino ʻaki kitautolú ʻa e faʻahinga loto fakatōkilalo mo e tui ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ai e fakamolemolé (vakai, Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 297–98).

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sēmisi 5:17–20 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻe Sēmisi ʻa ʻIlaisiaá ko ha sīpinga ʻo ha taha naʻá ne fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e lotu fakamātoató. Naʻá ne toe faleʻi foki e Kāingalotú ke nau tokoniʻi e kau faiangahalá ke fakatomala.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sēmisi 4:8. “Fakamaʻa homou nimá … pea fakamaʻa mo homou lotó”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e founga ʻe lava ke tau maʻu ai ha nima ʻoku maʻa mo ha loto ʻoku haohaoá:

“ʻOku fakamaʻa ʻa e nimá ʻi hono siʻaki ʻo e tangata fakaekakanó mo ikunaʻi ʻa e angahalá mo e tākiekina kovi ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakafou he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakamaʻa ʻa e lotó ʻi heʻetau maʻu hono iví ke fakamālohia kitautolu ke fai lelei pea hoko ʻo lelei ange” (“Nima Maʻa mo ha Loto Māʻoniʻoni,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2007, 82-83).

Sēmisi 5:15. “Pea kapau naʻe fai ʻe ia ha angahala, ʻe fakamolemolea ia”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e fehokotakinga ʻi he vā ʻo e fakamoʻui e mahakí mo e fakamolemoleʻi ʻo e angahalá:

“ʻOku maʻu ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e tuí, mateakí, māʻoniʻoní, mo e moʻui taau fakatāutahá, ha faingamālie ke fakamoʻui, ʻokú ne maʻu foki ha faingamālie ke ne maʻu e fakangofua ʻa e laumālié ʻi hono fakatonuhiaʻi ʻa hono ʻalungá, pea ʻoku fakamolemoleʻi ai ʻa ʻene ngaahi angahalá, ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻokú ne maʻu e takaua ʻo e Laumālié, ʻa ia naʻe mei ʻikai malava ke ne maʻu kapau naʻe taʻe-taau” (Mormon Doctrine2nd ed. [1966], 297 – 98).

Sēmisi 5:20. “ʻUfiʻufi foki ʻa e ngaahi angahalá”

“Naʻe akoʻi ʻe Sēmisi ʻoku ‘ʻufiʻufi’—fufuuʻi pe fakamolemoleʻi e ngaahi angahala ʻa e tokotaha faiangahalá ʻi he taimi ʻoku ului ai mo maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí—ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻoku fakamoʻui ia mei he mate fakalaumālié” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00]499).

ʻOku tatau pē ia mo hono maʻu ʻe he tokotaha ʻokú ne tokoniʻi ha taha kehe ke ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha ngaahi tāpuaki lahi. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e meʻá ni:

“ʻOku tupu mei he ngāue fakafaifekaú ke fakamoʻui ʻa e ngaahi laumālie ʻa ha niʻihi kehe, ʻoku hoko ai hono fakamoʻui mo hono fakahaofi ia mei he angahalá. …

“Ko hono ngāue ʻaki totonu ʻo e ngāue fakafaifekau ʻi ha faʻahinga founga pē, ʻo tatau pe ki he ngāue faka-Siasi kotoa, ko e ʻofa ia ki he kaungāʻapí, ka ko e ngaahi ngāue ko ia ʻoku fakamoʻui ia ki he moʻui ʻa e tokotaha ʻokú ne fai ia. Pea ko ia ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi meʻa ngāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtua ke liliu ʻa e moʻui ʻo ha niʻihi kehe, kuo pau ai pē ke hakeakiʻi ai mo ʻetau moʻui ʻatautolú. ʻE ʻikai lava ʻe ha taha ke ne tokoniʻi hake ha tokotaha ki ha funga moʻunga taʻe te ne kaka fakataha mo ia foki” (Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé [1969], 223-24).