Tusitusiga Paia
Faatomuaga


Faatomuaga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se tuufaatasiga o faaaliga paia ma folafolaga musuia na tuuina mai mo le faatuina ma le faatonutonuina o le malo o le Atua i le lalolagi i aso e gata ai. E ui ina faatatau le tele o vaega i tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o savali, lapataiga, ma timaiga ua mo le manuia o tagata uma, ma ua i ai se valaau atu i tagata uma o i soo se mea ia faalogo i le siufofoga o le Alii o Iesu Keriso, ua fetalai mai ia te i latou mo lo latou manuia faaletino ma lo latou olataga tumau e faavavau.

O le tele o faaaliga ua i lenei tuufaatasiga, na maua e ala mai ia Iosefa Samita, Le Itiiti, le uluai perofeta ma o le peresitene lea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O isi faaaliga na tuuina mai e ala mai i ni isi o ona sui i le Au Peresitene (tagai i ulutala o MF&F 135, 136, ma le 138, ma Folafolaga Aloaia 1 ma le 2).

O le tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga o se tasi o tusi faavae o le Ekalesia e o faatasi ma le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, ma le Penina Tau Tele. E ui i lea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua tulaga ese ona e lē o se faaliliuga o se tusi mai anamua, ae o se tusi na pogai mai i ona-po-nei ma sa tuuina mai e le Atua e ala mai i Ana perofeta filifilia mo le toefuataiga o Lana galuega paia ma le faatuina o le malo o le Atua i le lalolagi i ona-po-nei. I nei faaaliga, e faalogoina oina e le tagata le siufofoga mālū ae manino o le Alii o Iesu Keriso, ua toe fetalai mai i le tisipenisione o le atoaga o taimi; ma o le galuega ua amata ai o se sauniuniga lea mo Lona Afio Mai Faalua, i le faataunuuga e tusa ai ma upu a perofeta paia uma talu mai le amataga o le lalolagi.

O Iosefa Samita, Le Itiiti na soifua mai i le aso 23 o Tesema, 1805, i Sarona, Itumalo o Uinesora, Veromota. I taimi o le laitiiti lava o lona soifua, na sii atu ai o ia ma lona aiga i Manaseta o aso nei, i le itu i sisifo o Niu Ioka. O le taimi a’o nofo o ia iina i le tau totogo o le 1820, i le sefulufa o ona tausaga, na maua ai e ia lana uluai faaaliga vaaia, lea na asia tino ai o ia e le Atua, le Tamā Faavavau, ma Lona Alo o Iesu Keriso. Sa ta’u mai ia te ia i lenei faaaliga vaaia o le Ekalesia moni a Iesu Keriso lea sa faatuina i taimi o le Feagaiga Fou, ma lea sa tuuina mai ai le atoatoaga o le talalelei, ua lē o toe i ai i le lalolagi. Sa sosoo ona oo mai ai o isi faaaliga paia na aoao ai o ia e agelu e toatele; sa faailoa mai ia te ia ua i ai i le Atua se galuega faapitoa mo ia e fai i le lalolagi ma o le a ala mai ia te ia ona toefuatai mai o le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi.

A’o gasolo le taimi, sa oo ina faagafatia Iosefa Samita i se fesoasoani paia e faaliliu ma lomia le Tusi a Mamona. A’o faia lea, sa faauuina o ia ma Oliva Kaotui i le Perisitua Arona e Ioane le Papatiso ia Me 1829 (tagai i le MF&F 13), ma i se taimi vave ane ina ua mavae lea sa faauuina ai foi i laua i le Perisitua Mekisateko e Aposetolo anamua o Peteru, Iakopo, ma Ioane (tagai i le MF&F 27:12). Na mulimuli mai i lena isi faauuga na faaee mai ai ki o le perisitua e Mose, Elia, Elaia, ma le toatele o perofeta anamua (tagai i le MF&F 110; 128:18, 21). O nei faauuga, e moni lava, o se toefuataiga mai lea o le pule paia i tagata i le lalolagi. I le aso 6 o Aperila, 1830, i lalo o le taitaiga mai le lagi, na faatulaga ai e le Perofeta o Iosefa Samita le Ekalesia, ma sa faapea ona toe faagaoioia ai o le Ekalesia moni a Iesu Keriso o se faalapotopotoga i tagata, faatasi ma le pule e aoao atu ai le talalelei ma fai ai sauniga o le olataga. (Tagai i le MF&F 20 ma le Penina Tau Tele. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1.)

O nei faaaliga paia na maua mai o ni tali i talosaga, i taimi o le manaomia, ma na afua mai i tulaga moni lava faalesoifuaga na i ai ni tagata moni lava. Sa saili le Perofeta ma e na galulue faatasi ma ia taitaiga paia, ma o nei faaaliga ua faamaonia ai sa latou mauaina. E vaaia e le tagata i nei faaaliga, le toefuataiga ma le fofolaina mai o le talalelei a Iesu Keriso ma le faafeao mai o le tisipenisione o le atoaga o taimi. Ua faaali mai foi i nei faaaliga le gasolo atu i sisifo o le Ekalesia mai Niu Ioka ma Penisilevania i Ohaio, i Misuri, i Ilinoi, ma mulimuli lava i le Pesini Tele o Amerika i sisifo atoa ma tauiviga malolosi a le Au Paia i le taumafaiga e ati a’e Siona i le lalolagi i taimi o ona-po-nei.

O le tele o vaega muamua e faatatau i mataupu e uiga i le faaliliuga ma le lomiga o le Tusi a Mamona (tagai i le vaega 3, 5, 10, 17, ma le 19). O ni isi o vaega mulimuli mai ai ua faaali mai ai le galuega a le Perofeta o Iosefa Samita i le faia lea o se faaliliuga musuia o le Tusi Paia, lea na maua mai ai le tele o vaega faalemataupu faavae tetele (mo se faataitaiga, tagai i vaega 37, 45, 73, 76, 77, 86, 91, ma le 132, ia ua taitasi ma i ai ni o latou sootaga sa’o i le faaliliuga o le Tusi Paia).

Ua tuuina mai i nei faaaliga mataupu faavae o le talalelei faatasi ma faamalamalamaga e uiga i mataupu autu e pei o le natura o le Aigaatua, le tupuaga o le tagata, le i ai moni o Satani, le faamoemoega o le olaga faaletino, le tatau ai o le usiusitai, le manaomia o le salamo, galuega a le Agaga Paia, sauniga ma faiga e faatatau i le olataga, le taunuuga o le lalolagi, tulaga lumanai o le tagata pe a mavae le Toetutu ma le Faamasinoga, le faavavau o le mafutaga o le faaipoipoga, ma le natura e faavavau o le aiga. Ua faapea foi, ona faaali mai ai le fofola faasolosolo lemu mai o le faatulagaga o le taitaiga o le Ekalesia i le valaauliaina o epikopo, le Au Peresitene Sili, le Aufono a le Toasefululua, ma le Au Fitugafulu ma le faatutuina o isi tofi pulefaamalumalu ma korama. Mulimuli lava, o le molimau ua tuuina mai ai e uiga ia Iesu Keriso—Lona paia, Lona mamalu, Lona atoatoa, Lona alofa, ma Lona mana togiola—ua avea ai lenei tusi ma tusi aoga tele i le aiga o tagata, “ma lona taua i le Ekalesia ia ‘oa o le Lalolagi atoa” (tagai i le ulutala MF&F 70).

O ia faaaliga na mua’i faamaumauina e tusitala a Iosefa Samita, ma sa fefaasoaa’i kopi faatusilima ma le agaga fiafia tele e tagata o le Ekalesia. Ina ia fausia se talafaamaumau sili atu ona mautu, na vave ona sii e tusitala nei faaaliga i laupepa o tusi talafaamaumau, ia na faaaogaina e taitai o le Ekalesia i le sauniaina o faaaliga ina ia lomia. Na vaai atu Iosefa ma ulua’i Au Paia i ia faaaliga faapei ona latou vaai atu i le Ekalesia: ola, ma fesuisuiai, ma alagatatau mo le teuteuina i isi faaaliga faaopoopo. Na latou iloa foi e i ai faaletonu sa le’i faamoemoeina e ono tutupu i le faagasologa o le kopiina o ia faaaliga ma le sauniaina mo le faasalalauga. O le mea lea, na talosagaina ai Iosefa Samita e le konafesi a le Ekalesia i le 1831 e “faasa’oina na faaletonu po o mea sese atonu na ia mauaina e ala i le Agaga Paia.”

Ina ua mae’a ona iloiloina ma faasa’oina ia faaaliga, na amata loa ona lomiaina e tagata o le Ekalesia i Misuri se tusi ua faaulutalaina A Book of Commandments for the Government of the Church of Christ (O Se Tusi o Poloaiga mo le Taitaiina o le Ekalesia a Keriso), lea na i ai le tele o ulua’i faaaliga a le Perofeta. O lenei ulua’i taumafaiga e faasalalauina ia faaaliga na faamutaina, ina ua faatamaia e vaega faatupu vevesi le ofisa lomitusi a le Au Paia i Jackson County i le aso 20 o Iulai, 1833.

I le maua ai o le tala e uiga i le faatamaiaga o le ofisa lomitusi i Misuri, na amata ai e Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia sauniuniga e faasalalauina ia faaaliga i totonu o Katelani, Ohaio. Ina ia toe faasa’o faaletonu, faamanino faaupuga, ma faailoa le tuputupu a’e o mataupu autu a le Ekalesia ma lona faatulagaga, na vaavaaia ai e Iosefa Samita le faasa’osa’oina o le tusiga o nisi o faaaliga ina ia saunia i latou mo le faasalalauga i le 1835 e avea ma Doctrine and Covenants of the Church of the Latter Day Saints (Mataupu Faavae ma Feagaiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai). Na faatagaina e Iosefa Samita se tasi lomiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, lea na faasalalauina i nai masina i le mavae ai o le maliu faamaturo o le Perofeta i le 1844.

Na matua faatauaina e uluai Au Paia o Aso e Gata Ai ia faaaliga ma vaavaai atu i ai o ni savali mai le Atua. I se tasi o faatasiga i le faaiuga o le 1831, o nisi o toeaina o le Ekalesia na tuuina mai a latou molimau maumaututu faapea o le Alii na molimau mai i o latou agaga le moni o ia faaaliga. O lenei molimau na faasalalauina i le lomiga o le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e avea ma molimau tusitusia a le Au Aposetolo e Toasefululua:

Molimau a
Aposetolo e Toasefululua i le Moni O Le
Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga

O le Mau a Molimau i le Tusi o Poloaiga a le Alii, poloaiga ia na Ia tuuina mai i Lana Ekalesia e ala mai ia Iosefa Samita, Le Itiiti o lē na tofia i le leo o le Ekalesia mo lenei faamoemoe:

O lea, matou te lagona ai le fia molimau atu i le lalolagi atoa o tagata, i tagata uma o i luga o le fogaeleele, ua molimauina e le Alii i o matou agaga, e ala i le Agaga Paia na liligi mai i luga o i matou, o nei poloaiga na tuuina mai e ala mai i musumusuga a le Atua, ma ua aoga mo tagata uma ma ua moni lava.

Matou te tuu atu lenei molimau i le lalolagi, ma o le Alii o lo matou fesoasoani lea; ma o le alofa tunoa o le Atua le Tamā, ma Lona Alo o Iesu Keriso, na tuu mai ai ia te i matou ia matou mauaina lenei avanoa o le tuuina atu o lenei molimau i le lalolagi, ma o se avanoa lea ua matou olioli tele ai, ma tatalo atu i le Alii e lē aunoa, ia aoga i le fanauga a tagata.

O suafa o le Toasefululua o:

  • Thomas B. Marsh

  • Tavita W. Patten

  • Brigham Young

  • Heber C. Kimball

  • Orson Hyde

  • Viliamu E. McLellin

  • Parley P. Pratt

  • Luka S. Ioanesone

  • Viliamu Samita

  • Orson Pratt

  • Ioane F. Boynton

  • Laimani E. Ioanesone

I lomiga na sosoo ai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na faaopoopo ai i ai isi faaaliga faaopoopo po o isi mataupu talafaamaumau, e pei ona mauaina ma e pei ona taliaina e faapotopotoga tatau ai po o konafesi a le Ekalesia. O le lomiga o le 1876, na saunia e Elder Orson Pratt i lalo o le taitaiga a Polika Iaga, na faatulagaina ai faaaliga e tusa ma le faasologa o mea na tutupu ma tuuina mai ai ulutala fou faatasi ma faatomuaga faasolopito.

Amata mai i le lomiga o le 1835, sa aofia ai foi se faasologa o ni lesona e fitu i mataupu tau i le Atua; sa ta’ua ia lesona o Lectures on Faith (Tautalaga e uiga i le Faatuatua). O ia lesona sa saunia mo le faaaogaina i le Aoga a Perofeta i Katelani, Ohaio, mai le 1834 i le 1835. E ui ina aoga mo le mataupu faavae ma aoaoga, ae sa aveese ia tautalaga mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga talu mai le lomiga o le 1921, ona sa lei tuuina mai pe sa tuuina atu ia tautalaga o ni faaaliga i le Ekalesia atoa.

I le lomiga faa-Peretania o le 1981 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na faaaofia ai pepa o faamatalaga e tolu mo le taimi muamua. O nei vaega o le vaega 137 ma le 138, ua tuuina mai ai mataupu faavae o le faaolataga mo e ua maliliu; ma le Folafolaga Aloaia 2, ua faalauiloa ai faapea o alii agavaa uma o le Ekalesia e mafai ona faauuina i le perisitua e aunoa ma se vaai i le tulaga o ituaiga tagata po o le lanu.

O lomiga fou taitasi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai faasa’oga o ni faaletonu sa i ai faatasi ma faamatalaga fou, e patino lava i vaega o talafaasolopito o ulutala o vaega taitasi. O le lomiga o i ai nei ua toe faaleleia atili ai aso ma igoa o nofoaga ma faia ai isi faasaoga. O nei suiga ua faia ina ia ogatasi ai ma le faamatalaga aupito sili ona sa’o. O isi mea faapitoa o loo i lenei lomiga talu ai nei, e aofia ai faafanua ua toe faaleleia ua faaali mai ai nofoaga faaleitulalolagi ia na maua ai faaaliga, faaopoopo ai ma atapu’e o nofoaga o talafaasolopito o le Ekalesia, mau faasino fesootai, ulutala o vaega, ma otootoga o mataupu, o ia mea uma ua fuafuaina e fesoasoani ai i le aufaitau ia malamalama ma olioli i le savali a le Alii e pei ona tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O faamatalaga mo ulutala o vaega na siiina mai le Talafaasolopito Tusilima a le Ekalesia ma le History of the Church (Talafaasolopito o le Ekalesia), lea o loo faasino i ai i totonu o ulutala o le talafaasolopito a Iosefa Samita, ma Joseph Smith Papers (Pepa a Iosefa Samita).