Tusitusiga Paia
Iosefa Samita—Talafaasolopito 1


Iosefa Samita—Talafaasolopito

O Faamatalaga mai le Talafaasolopito o Iosefa Samita, le Perofeta

Mataupu 1

Ua faamatala mai e Iosefa Samita e uiga i ona tuaa, tagata o lona aiga, ma mea sa latou nonofo ai i le amataga—Se vāvāō tulaga ese sa i ai e uiga i mea tau lotu i Niu Ioka i sisifo—Ua filifili o ia e saili le poto e pei ona faatonu mai e Iakopo—Ua afifio mai le Tamā ma le Alo, ma ua valaaulia Iosefa i lana auaunaga faaperofeta. (Fuaiupu 1–20.)

1 Ona o le tele o tala ua faasalalauina e tagata loto leaga ma fai togafiti, e faatatau i le atulai mai ma le alualu i luma eO Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o ia tala uma ua fuafua e tagata na faia e tau faasaga ai i lona ta’uleleia o se Ekalesia ma lona alualu i luma i le lalolagi—o lea ua uuna’ia ai a’u e tusia lenei talafaasolopito, e faasa’o ai mafaufau o tagata lautele, ma tuu atu ai i tagata sailiili uma le mea moni ia maua tala sa’o, e pei ona tutupu mai, e faatatau uma ia te a’u ma le Ekalesia, e pei ona i ai ia te a’u le tonu o ia mea.

2 I lenei talafaasolopito o le a ou tuu atu ai mea eseese na tutupu e faatatau i lenei Ekalesia, i le moni ma le amiotonu, e pei ona tutupu mai, pe e pei ona i ai nei, i le tausaga lenei lona valu [1838] talu le afaatulagaina o le Ekalesia ua ta’ua.

3 Na aou fanau i le tausaga o lo tatou Alii e tasi le afe valu selau ma le lima, i le aso luasefulu-tolu o Tesema, i le nuu o Sarona, i le itumalo o Uinisoa, i le Setete o Veromota. … Sa tuua e lo’u tamā, o eIosefa Samita, Matua, le Setete o Veromota, ma siitia atu i Palamaira, i le itumalo o Onatario (ua ta’ua nei o Wayne), i le Setete o Niu Ioka, ina ua sefulu o’u tausaga, po o se mea latalata i lena. Pe tusa o le fa tausaga talu ona taunuu lo’u tamā i Palamaira, na siitia atu ai o ia ma lona aiga i Manaseta i le itumalo lava lea o Onatario—

4 Sa i ai i lona aiga ni tagata e toasefulutasi, o igoa, o lo’u tamā, o aIosefa Samita; lo’u etinā, o Lusi Samita (o lona igoa faaiu, ae lei faaipoipo o ia, o Maki, o le afafine o Solomon Maki); o’u uso, o iAlevini (o lē na maliu ia Novema 19, 1823, i le tausaga e 26 o lona matua), o oAilama, o a’u, uSamuel Harrison, Viliamu, Don Carlos; ma o’u tuafafine o Sophronia, Katerina, ma Lusi.

5 I se taimi i le lona lua o tausaga ina ua mavae lo matou siitia atu i Manaseta, sa i ai i le nofoaga i le mea na matou nonofo ai se vāvāō tulaga ese e uiga i le mataupu tau lotu. Sa amata i le Metotisi, ae sa vave ona salalau atu i totonu o ituaiga uma o lotu i le itulagi lena o le atunuu. E moni, sa foliga mai ua aafia ai le itu atoa o le atunuu, ma sa faapotopoto faatasi tagata e toatele i a latou lava aulotu eseese, lea e le o se vevesi ma se fevaevaeaiga itiiti na tupu mai ai i totonu o tagata, sa alalaga ni isi, a“Faauta, o iinei!” ma o isi, “Faauta, o iina!” O ni isi sa finau mo le faatuatuaga Metotisi, o ni isi mo le Peresipeteriana, ma isi mo le lotu Papatiso.

6 Ona, e ui i le alofa tele sa ta’ua e tagata liliu i ia faatuatuaga eseese i le taimi o lo latou liliu atu, ma le sogasoga tele sa faaalia e faifeau eseese, o e sa toaaga e tutulai ma faalauteleina lenei vaaiga uiga ese o lagona faalelotu, ina ia faaliliu mai tagata uma, e pei ona sa latou fiafia e ta’u ai lena mea, e tuu i latou po o le a le ituaiga e fia auai; ae ina ua amata ona o atu o tagata liliu, o ni isi i se tasi vaega ma ni isi i se isi, sa foliga mai o lagona lelei o faifeau atoa ma tagata liliu mai sa tele atu ona faatagafai nai lo le moni; ona o’o mai ai lea o se tulaga o se faanunununu tele ma le loto leaga—ua finau lea faifeau e faasaga i lea faifeau, ma lea tagata liliu e faasaga i lea tagata liliu mai; sa oo ina o latou lagona lelei uma o le tasi mo le isi, pe afai sa i ai ia i latou ni lagona lelei, sa mou ese atoa i se afeupua’iga ma se finauga e uiga i manatu.

7 O le taimi lea ua savali ai le sefululima o o’u tausaga. Sa tala’i mai le faatuatuaga Peresipeteriana i le aiga o lo’u tama, ma e toafa i latou na auai i le ekalesia lena, o o latou igoa, o lo’u tinā, o Lucy; o o’u uso o Ailama ma Samuel Harrison; ma lo’u tuafafine o Sophronia.

8 I le gasologa o lea taimi o le vāvāō tele sa faaosoina ai lo’u mafaufau e manatunatu mamafa ma le mautonu tele; ae e ui ina sa loloto o’u mafaufauga ma malosi i le tele o taimi, ae sa ou le auai lava i se tasi o ia vaega uma, e ui ina sa ou auai i a latou faatasiga eseese i le tele o taimi sa mafai ai. A’o faasolo le taimi sa oo ina tau faapito lava lo’u mafaufau i le lotu Metotisi, ma sa ou lagona se manao e auai faatasi ma i latou; peitai sa matua tele na’uā le faanunununu ma le fefinauai i totonu o lotu eseese, sa le mafai e se tagata talavou e pei ona sa ou i ai, ma le lē masani tele i tagata ma mea, ona maua se faaiuga mautinoa po o ai ua sa’o ma o ai foi ua sese.

9 Sa faaosoina tele lo’u mafaufau i lea taimi ma lea taimi, ona sa matua tele lava ma le le mataofia le alaga ma le vevesi. Sa malosi tele le au Peresipeteriana e faasaga i le au Papatiso ma le au Metotisi, ma sa latou faaaoga mana uma o le faalemafaufau ma faafilosifia e faamaonia ai o latou sese, pe ina ia, uunaia ai tagata ia manatu ua sese i latou. Ae i le isi itu, sa faapea foi ona tutusa o le sogasoga o le au Papatiso ma le au Metotisi i la latou itu pa i le taumafaiga e faamaumautu a latou lava mataupu ma ta’u sese isi uma.

10 I le taulotoaiga o lenei taua o upu ma vevesi o taofi, sa masani ona ou fai ifo ai ia te a’u lava ia: O le a le mea e ao ina faia? O ai o nei vaega uma ua asa’o; pe, ua sese faatasi ea i latou uma? Afai e i ai se tasi o i latou ua sa’o, o ai lea, ma e faapefea ona ou iloaina?

11 A’o ou mafatia faalemafaufau ona o faigata sili na mafua mai finauga a nei vaega o tapuaiga, sa ou faitauina i se tasi aso le Tusi a Iakopo, mataupu muamua ma le fuaiupu lima, e faitau faapea: Ae afai ua leai se poto i so outou, inā ole atu ia i le Atua, o lē foai tele mai i tagata uma, ma le lē toe a’oa’ia; ona foa’iina mai ai lea ia te ia.

12 E leai lava se mau o tusitusiga paia na oo mai i le loto o se tagata ma le mana tele nai lo o lenei mau i lo’u loto i lea taimi. Sa foliga ua ulu mai ma se mana tele i lagona uma o lo’u loto. Sa ou mafaufau ma saga mafaufau pea i ai, i lo’u iloa afai e i ai se tagata ua ia manaomia le poto mai le Atua, o a’u lava; ona sa ou le iloa le mea e tatau ona fai, ma e vagana ai e mafai ona ou maua o se poto atili atu nai lo lena sa i ai ia te a’u i le taimi lena, o le a ou le iloaina lava; aua sa matua eseese lava amalamalama o faiaoga o mea tau lotu o ituaiga eseese i mau e tasi sa lepetia ai le faamoemoe atoa o le liliu atu i le eTusi Paia e tali ai le fesili.

13 Ina ua mavae se taimi, sa oo ina ou taunuu i le faaiuga o lo’u tumau pea i le pogisa ma le fenumiai, pe ou te faia e pei ona faatonu mai e Iakopo, o lona uiga, ia ole atu i le Atua. Ina ua mavae se taimi sa ou filifili e a“ole atu i le Atua,” i le manatu ifo afai e tuu mai e ia le poto ia i latou ua leai se poto, ma foai tele mai, ma lē a’oa’ia mai, atonu o le a ou taumafai i ai.

14 O lea, e tusa ai ma lenei faamoemoe, o la’u filifiliga e ole atu ai i le Atua, sa ou alu atu ai i le togavao e faia lenei taumafaiga. O le taeao o se aso matagofie lava ma le manino, i le amataga lava o le tau totogo o le afe valu selau luasefulu. O le taimi muamua lava lea i lo’u olaga na ou faia ai se taumafaiga faapea, ona i le lotolotoi o o’u atuatuvalega uma, sa ou lei faia lava se taumafaiga e atatalo atu ma le leo.

15 Ina ua mavae ona ou taunuu i le mea na ou muai filifilia ou te alu atu i ai, ina ua mavae ona ou vaavaai solo faataamilo ane ia te a’u, ma ina ua ou iloa ua na’o a’u lava, sa ou tootuli ifo ma amata ona tuu atu manaoga o lo’u loto i le Atua. Sa lei umi lava ona ou faia faapea, ae vave loa ona taofia o a’u e se mana sa lofitu atoa ai a’u, ma sa i ai sona mana uiga ese i luga o a’u sa taofia ai lo’u laulaufaiva ina ia lē mafai ona ou tautala. Sa siomia a’u i se pouliuli mafiafia, ma sa foliga mai ia te a’u i se taimi e peiseai ua malaia a’u i se faafanoga faafuasei.

16 Peitai, i le faaaogaina o lo’u malosi atoa e avalaau atu ai i le Atua e laveai a’u mai le mana o lenei fili sa taofia a’u, ma i le taimi tonu lava na ou sauni ai e goto ifo i se tulaga e aunoa ma se faamoemoe ma tuu atu a’u lava i le faafanoga—e lē i se malaia fai fua faalemafaufau, ae i le mana o se tagata moni lava mai le lalolagi lē vaaia, o lē sa i ai se mana ofoofogia tele faapea ou te lei faalogoina muamua lava i se tagata—i lea lava taimi o le atuatuvale tele, na ou vaaia ai se emalamalama faaniutu i luga a’e tonu lava o lo’u ulu, ua sili atu le pupula i le ila, ua alu ifo malie lava seia oo mai i o’u luga.

17 Sa lei pine lava ona oo mai ae ou faalogoina ua laveaiina a’u mai le fili na taofia a’u. Ina ua oo mai le malamalama i o’u luga, sa ou avaaia ni Tagata e etoalua, o lo la’ua pupula ma le imamalu e lē mafaamatalaina, o tutu a’e i o’u luga i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i la’ua ia te a’u, ma fofoga mai ia te a’u i lo’u igoa ma fetalai mai, a’o tusi ane i le isi—O Lo’u oAtalii uPele lenei. Faalogo ia te Ia!

18 O lo’u faamoemoe i le alu e aole atu i le Alii o le fia iloa lea po o le fea o nei lotu uma ua sa’o, ina ia ou iloa le lotu ou te auai. O lea, sa lei umi ona ou maua o le pule ia te a’u, ina ia mafai ona ou tautala atu, sa ou fesili atu i Tagata o e sa tutu mai i o’u luga i totonu o le malamalama, po o le fea o nei lotu uma ua sa’o (ona o le taimi lea sa lei oo mai lava i lo’u loto e faapea ua sese lotu uma)—ma pe o le fea e tatau ona ou auai.

19 Sa tali mai ia te a’u ia ou le auai i se tasi o i latou, aua ua asese i latou uma; ma sa fai mai le Tagata o lē na fetalai mai ia te a’u e faapea o o latou talitonuga uma o ni mea inosia i lana silafaga; o na polofesa ua sese uma; e faapea: “ua latou efaalatalata mai ia te a’u i o latou laugutu, a o o latou iloto ua mamao mai ia te a’u, ua latou a’oa’o mo aoaoga faavae opoloaiga a tagata, ua ufoliga ua faaleatua, ae ua latou faafitia le mana o i ai.”

20 Sa ia toe vavao a’u mai i le ’auai i soo se tasi o nei lotu; ma e tele isi mea na ia fetalai mai ia te a’u, e lē mafai ona ou tusia i le taimi nei. Ina ua ou toe malamalama, sa ou iloa ua ou taoto i lo’u tua, ma vaai a’e i le lagi. Ina ua alu ese atu le malamalama, sa leai so’u malosi; ae e lei umi ae toe maua sina malosi, sa ou alu i le fale. Ma a’o ou faalagolago atu i le magalafu, sa fesili mai lo’u tinā po o le a se mea ua tupu. Sa ou tali atu, “Aua e te popole, o loo lelei mea uma—o loo lelei lava a’u.” Ona ou fai atu lea i lo’u tinā, “Ua ou iloa nei mo a’u lava ia ua lē moni le lotu Peresipeteriana.” Sa foliga mai e peiseai sa iloa e le afili, i le vaitaimi muamua lava o lo’u olaga, ua tuupoina a’u e avea ma faalavelave ma faasoesa i lona malo; a lē o lea, aisea ua aufaatasi ai mana o le pouliuli e faasaga mai ia te a’u? Aisea ua tutupu a’e ai le etetee ma sauaga faasaga mai ia te a’u, toetoe i lo’u tamameamea?

Ua teena e ni isi o faifeau ma polofesa o mea tau lotu le tala o le Uluai Faaaliga Vaaia—Ua tele naua sauaga ua faaopoopo i luga o Iosefa Samita—Ua molimau o ia i le moni o le faaaliga vaaia. (Fuaiupu 21–26.)

21 I ni nai aso itiiti ina ua mavae ona ou maua o lenei afaaaliga vaaia, sa ma faatasi ai ma se tasi o faifeau Metotisi, o lē sa malosi lava i le vāvāō faalelotu sa ta’ua muamua; ma, a’o ma talanoa ma ia e uiga i le mataupu o mea tau lotu, sa ou faaaogaina, le avanoa e tuu atu ai ia te ia se tala e uiga i le faaaliga lea na ou maua. Sa ou ofo lava i lona uiga; sa lē gata ina manatu faatauvaa o ia i la’u faamatalaga, ae ma le inoino tele, ua fai mai o lea mea atoa ua mai le tiapolo, e faapea ua lē toe i ai ni mea faapea o efaaaliga vaaia po o ifaaaliga i ona po nei; e faapea o mea uma faapena sa gata i aposetolo, ma e faapea o le a lē toe i ai lava ia mea.

22 E ui i lea, sa vave ona ou iloa, o lo’u faamatala atu o le tala sa faaosoina ai se faailoga tagata tele faasaga mai ia te a’u i totonu o polofesa o mea tau lotu, ma sa avea ma pogai o asauaga tele, sa faateteleina pea lava; ma e ui o a’u o se tama elē taualoa, na’o le sefulufa i le sefululima tausaga le matua, ma o o’u tulaga i le olaga o le ituaiga e faia ai se tama e lē taulia i le lalolagi, peitai sa lava ona matau lelei e tagata tulaga maualuluga e faaosofia ai mafaufauga o tagata lautele e faasaga mai ia te a’u, ma faatupu ai se sauaga tele; ma sa taatele lenei mea i totonu o ituaiga uma—sa aufaatasi uma e sauaina a’u.

23 O ia mea sa mafua ai ona ou mafaufau loloto ai i le taimi lena, ma i le tele o taimi talu mai ai, i le uiga ese moni lava, o le avea o se tama lē taualoa, e sili laitiiti atu i le sefulufa tausaga le matua, ma o se tasi foi, o se sa faamalosia i le tatau ai ona maua o ni nai mea iti e ola ai i ana galuega i aso taitasi, ma se tagata sa mafaufauina ua lava lona taua e amanaia ai e tagata maualuluga o ituaiga lotu sili ona lauiloa o le taimi, ma faatupuina ai ia te i latou i se ala se agaga o le sauaga sili ona malosi ma le taufaifai. Ae e uiga ese pe leai, sa faapea lava, ma sa avea ma pogai o le faanoanoa tele ia te a’u i le tele o taimi.

24 Ae ui i lea, o se mea moni lava na ou vaai i se faaaliga vaaia. Sa ou mafaufau talu mai lena mea, pei e tai tutusa o’u lagona ma aPaulo, i le taimi na faia ai e ia lana faamatalaga etetee i luma o le Tupu o Akeripa, ma faamatala atu le tala e uiga i le faaaliga vaaia na maua e ia i le taimi na vaai ai o ia i se malamalama, ma faalogoina se leo; ae sa toaitiiti lava e sa talitonu ia te ia; sa fai mai ni isi ua lē faamaoni o ia, o ni isi sa fai mai ua fasa o ia; ma sa tauemuina ma upuleagaina o ia. Peitai o nei mea uma sa lē faaumatia ai le moni o lana faaaliga vaaia. Sa vaai o ia i se faaaliga vaaia, sa mautinoa e ia sa vaai i ai, ma e lē mafai e sauaga uma e i lalo ifo o le lagi ona faia i ai se isi mea; ma e tusa pe latou te sauaina ai o ia e oo i le oti, peitai sa iloa e ia, ma o le a ia iloa pea e oo lava i lana toe manava, sa vaai o ia i se malamalama ma faalogoina se leo o fetalai mai ia te ia, ma e lē mafai lava e le lalolagi atoa ona faia o ia ia manatu pe talitonu i se isi mea.

25 Sa faapea foi ia te a’u. Sa ou vaai moni lava i se malamalama, ma i totonu o lena malamalama na ou vaai ai i ni aTagata se toalua, ma sa la’ua fetalai moni mai lava ia te a’u; ma e ui ina sa inosia ma sauaina a’u i lo’u fai atu sa ou vaai i se faaaliga vaaia, ae ua moni; ma a’o latou sauaina a’u, upuleagaina a’u, ma faia ituaiga o tala sese uma o mea leaga e faasaga mai ia te a’u i lo’u fai atu faapea, sa taitaiina a’u e fai ifo i lo’u loto: Aisea ua sauaina ai a’u i lo’u ta’u atu o le mea moni? Sa ou vaai moni lava i se faaaliga vaaia; ma o ai a’u ou te vavao atu ai i le Atua, pe aisea ua manatu ai le lalolagi e faia ia te a’u ia ou faafitia ai le mea na ou vaai moni lava i ai? Aua sa ou vaai i se faaaliga vaaia; sa ou mautinoa lena mea, ma sa ou mautinoa sa silafia e le Atua lena mea, ma e lē mafai ona ou efaafitia lena mea, pe ou te fiatoa e fai; sa ou iloa lava o le faia o lea mea o le a ou faatausuai ai i le Atua, ma oo ifo ai i le tausalaga.

26 Ua faamalieina nei lo’u mafaufau e faatatau i le lalolagi faalelotu—e lē o so’u tiute le auai faatasi ma soo se tasi o i latou, ae ia ou tumau pea e pei ona sa ou i ai seia toe faatonuina atili. Sa ou iloa ua moni le amolimau a Iakopo—e faapea e mafai e se tagata o se ua leai se poto ona ole atu i le Atua, ma maua mai, ma le lē a’oa’ia.

Ua faaali mai Moronae ia Iosefa Samita—O le igoa o Iosefa o le a lauiloa mo le lelei ma le leaga i totonu o atunuu uma—Ua faamatala mai e Moronae ia te ia e uiga i le Tusi a Mamona ma e uiga i faamasinoga a le Alii o le a oo mai ma ua ia sii mai mau e tele—Ua faaali mai le mea o natia ai papatusi auro—Ua faaauau pea ona aoao e Moronae le Perofeta. (Fuaiupu 27–54.)

27 Sa ou faaauau pea ona faia o a’u galuega masani ai i le olaga seia oo i le aso luasefulu-tasi o Setema, tasi le afe valu selau luasefulu-tolu, a’o ou mafatia i taimi uma i sauaga malolosi i lima o vasega eseese uma o tagata, e lolotu ma lē lolotu, aua sa ou ta’utino atu pea sa ou vaai i se faaaliga vaaia.

28 I le va o le taimi na sosoo ane ma le va o le taimi na ou maua ai le faaaliga vaaia ma le tausaga e afe valuselau ma le luasefulu-tolu—ina ua faasaina a’u e auai i soo se ituaiga o lotu o le vaitaimi, ma ona sa ou itiiti lava i tausaga, ma sa sauaina e i latou o e sa tatau ona avea ma a’u uo ma sa agalelei mai ia te a’u, ma afai sa latou manatu ua faaseseina a’u sa tatau ona taumafai i se ala tatau ai ma le alofa e toe aumai ai a’u—sa tuua a’u i ituaiga uma o afaaosoosoga; ma, i lo’u faatasitasi ai ma ituaiga uma o tagata eseese, sa masani ona ou pa’ū atu soo i sese valea e tele, ma faaalia vaivaiga o le talavou, ma sese o uiga faalenatura o le tagata; o se mea, ou te faanoanoa e ta’u atu, sa taitai atu ai a’u i faaosoosoga eseese, e inosia i le silafaga a le Atua. I lo’u fai atu o lenei ta’utinoga, e lē tatau ona manatu ane se tasi na ou sala i ni agasala tetele pe matuia. Sa lē i ai lava se uiga e fai se mea faapena i lo’u natura. Ae sa ou sala i le manatu faatauvaa, ma le faatasi ai i ni isi taimi ma aumea totoē, ma isi mea faapena sa lē tusa ai ma le amio lena e tatau ona tauaveina e se tasi o lē ua evalaaulia e le Atua e pei ona sa ou i ai. Peitai o le a lē foliga uiga ese lenei mea i soo se tasi o lē na te manatua lo’u talavou, ma ua masani i lo’u uiga masani o le fiafia.

29 Ona o nei mea, sa ou lagona soo ai le tausalaina i o’u vaivaiga ma lē atoatoa; ae i le po o le aso luasefulu-tasi o Setema e pei ona ta’ua i luga, ina ua mavae ona ou malolo atu i lo’u moega i le po, na ou atatalo ma aioi atu ai i le Atua Malosi Aoao mo se faamagaloga o a’u agasala uma ma sese, ma mo se faaaliga mai ia te a’u, ina ia mafai ona ou iloa e uiga i lo’u tulaga ma le mea ou te tulai ai i ona luma; ona sa ia te a’u se faamoemoe atoa i le mauaina o se faaaliga paia, talu ai ona sa ou mauaina se tasi muamua.

30 A’o faapea ona ou valaau atu i le Atua, sa ou vaaia se malamalama ua oo mai i lo’u potu, sa faaauau pea ona faateleina seia oo ina sili atu le malamalama o le potu nai lo le aoauli, ae faaali mai loa se atagata i tafatafa o lo’u moega, ua tulai i le ea, ona sa lē papai ona vae i le fola.

31 Sa ofu o ia i se ofu talaloa lusi sa matuā apaepae ma lava. O se paepae sa silisili atu nai lo soo se mea faalelalolagi ua ou vaai i ai; ou te le talitonu foi e i ai se mea faalelalolagi e mafai ona faia ia foliga mai e faapea lona paepae ma le iila. Sa aliali mai ona alofilima, ma ona lima foi, i luga a’e teisi o tapulima; sa faapea foi, ona aliali mai o ona alofivae, faapea ma ona vae, i luga a’e teisi o tapuvae. Sa lē ufitia foi lona ulu ma lona ua. Sa mafai ona ou iloaina sa leai se isi ona ofu sa ofuina ae na’o lea ofu talaloa, aua sa matala, ina ia mafai ona ou vaai atu i lona fatafata.

32 Sa lē gata ina matua paepae tele lona ofu talaloa, ae o lona tagata atoa sa matua amamalu e lē mafai ona faamatalaina, ma o ona fofoga sa pei moni lava o le euila. Sa malamalama tele lava le potu, ae sa lē pupula tele atu e pei ona latalata faataamilo i lona tagata. I le taimi muamua na ou vaai atu ai ia te ia, sa ou ifefe; peitai sa vave ona alu ese o le fefe mai ia te a’u.

33 Sa fetalai mai o ia ia te a’u i lo’u aigoa, ma fetalai mai ia te a’u o ia o se avefeau na auina mai le Atua ia te a’u, ma e faapea o lona igoa o Moronae; e faapea o i ai i le Atua se galuega mo a’u ou te faia; ma e faapea o lo’u igoa o le a tauleleia ma tauleagaina i totonu o atunuu uma, ituaiga, ma gagana, po o le a tauleleia ma tauleagaina i totonu o nuu uma.

34 Sa fai mai o ia o loo i ai se atusi ua teuina, ua tusia i luga o epapatusi auro, ua tuu mai ai se tala e uiga i tagata muamua sa nonofo i le konetineta lenei, ma le mea na latou tupuga mai ai. Sa fai mai foi o ia o loo i ai i totonu o lenei tusi le iatoatoaga o le Talalelei tumau e faavavau, e pei ona sa tuuina atu e le Faaola i tagata sa i ai anamua;

35 Sa i ai foi, ma ni maa e lua i totonu o ni faavaa siliva—ma o ia maa, pe a faapipii i se aufifatafata, ua tino a’i le mea ua ta’ua o le eUrima ma le Tumena—ua teuina faatasi ma papatusi; ma o le umia ma le faaaogaina o ia maa sa ta’ua ai tagata o i“tagatavāai” i aso anamua po o taimi ua mavae; ma e faapea ua saunia e le Atua ia mea mo le faamoemoe o le faaliliuina o le tusi.

36 Ina ua uma ona ia ta’u mai o ia mea ia te a’u, sa amata ona ia sii mai o valoaga o le aFeagaiga Tuai. Sa ia sii muamua mai se vaega o le emataupu lona tolu o le Malaki; ma sa ia sii mai foi le mataupu fa po o le mataupu mulimuli o lea lava valoaga, ae sa i ai sina eseesega itiiti mai le ala ua faitauina ai i a tatou Tusi Paia. Nai lo le sii mai o le fuaiupu muamua e pei ona faitauina i a tatou Tusi Paia, sa sii mai e ia faapea:

37 Auā faauta, e oo mai le aaso o le a emu ai e pei o se umu, ma o e uma e faamaualuluga, ioe, ma e uma e fai amioleaga o le a mu e pei o itagutugutu o saito; ona o le a susunuina i latou e i latou o le a o mai, ua fetalai mai ai le Alii o ’Au, e lē tuua ai mo i latou se a’a po o se lala.

38 Ma le tasi, sa sii mai foi e ia le fuaiupu lima e faapea: Faauta, o le a ou faaali atu ia te outou le aPerisitua, e ala i le lima o eElia le perofeta, ae lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii.

39 Sa ese foi ona ia sii mai o le fuaiupu ua sosoo ai: Ma o le a ia totoina i loto o fanau afolafolaga na faia i tamā, ma o le a eliliu atu loto o fanau i o latou tamā. Afai e lē faapea, o le a faaumatia atoa le lalolagi i lona afio mai.

40 E faaopoopo i ia mau, sa ia sii mai le mataupu e sefulutasi o le Isaia, ua fai mai ua lata ona faataunuuina. Sa sii mai foi e ia le mataupu e tolu o Galuega, fuaiupu luasefulu-lua ma le luasefulu-tolu, e pei tonu lava ona i ai ia fuaiupu i la tatou Feagaiga Fou. Sa fai mai o ia o lena aperofeta o Keriso; ae lei oo mai le aso e e“vavae ese ai mai totonu o le nuu i latou o e e lē faalogo i lona leo,” ae ua lata ona oo mai.

41 Sa ia sii mai foi le amataupu lona lua o le Ioelu, mai le fuaiupu luasefulu-valu seia oo i le faaiuga. Sa fai mai foi o ia e lei faataunuuina foi lenei mea, ae ua lata ona faataunuuina. Ma sa ia fetalai faaopoopo mai e faapea ua lata ona oo mai o le atoatoaga o eNuuese. E tele isi mau o tusitusiga paia sa ia sii mai, ma tuuina mai faamalamalamaga e lē mafai ona ta’ua iinei.

42 Ma lenei, sa fai mai o ia ia te a’u, e faapea a ou mauaina na papatusi sa tautala i ai o ia—ona e lei oo mai le taimi e tatau ona maua ai i latou—e lē tatau ona ou faaali atu i latou i soo se tagata; po o le ufifatafata faatasi ma le Urima ma le Tumena; na’o i latou o e o le a poloaiina a’u e faaali atu i ai; afai ou te faia o le a faaumatia a’u. A’o talanoa mai o ia ia te a’u e uiga i papatusi, sa tatalaina se faaaliga vaaia i lo’u amafaufau sa mafai ai ona ou vaai i le mea sa teuina ai papatusi, ma sa matua manino ma malamalama tele sa ou toe iloa lea mea i le taimi na ou asiasi atu i ai.

43 Ina ua mavae lenei fesootaiga, sa ou vaai i le malamalama i totonu o le potu ua amata ona faapotopoto vave ane faataamilo i le tagata o lē na fetalai mai ia te a’u, ma sa faapea lava ona faia pea seia oo ina toe tuua le potu i le pogisa, sei vagana ai le latalata ane faataamilo ia te ia; ae, faafuasei ona ou vaaia, se mea e peiseai, o se ave malamalama sa’o a’e lava i luga i le lagi, ma ua alu a’e ai o ia i luga seia oo ina mou atoa atu o ia, ma sa tuua ai le potu e pei ona sa i ai ae lei oo mai lenei malamalama faalelagi.

44 Sa ou taoto ma mafaufau i le uiga ese o lenei vaaiga, ma ofo tele i mea na ta’u mai ia te a’u e lenei avefeau uiga ese; ae, i le lotolotoi o o’u amafaufauga, sa faafuasei lava ona ou iloa ua amata ona toe malamalama mai lo’u potu, ma i lea lava taimi, e pei ona sa i ai, ua toe tu mai ai lea lava avefeau faalelagi i tafatafa o lo’u moega.

45 Sa amata o ia, ma toe faamatala mai mea tonu lava ia e tasi na ia faia i lana asiasiga muamua, e aunoa ma se eseesega itiiti; o se mea ina ua uma ona faia, sa ia ta’u mai ia te a’u e uiga i faamasinoga tele o le a oo mai i le lalolagi, ma faafanoga tele e ala mai i le oge, le pelu, ma faama’i; ma e faapea o le a oo mai ia faamasinoga mamafa i le lalolagi i le tupulaga lenei. Ina ua uma ona ia faamatala mai o ia mea, sa toe afio a’e o ia e pei ona ia faia muamua.

46 E oo mai i le taimi lea, sa faapea ona matua loloto lava uunaiga ua oo mai i lo’u mafaufau, ua sola ese le fia moe mai i o’u mata, ma sa ou taoto lofituina i le maofa i mea sa ou vaaia ma faalogoina. Ae sa ou ofo ina ua ou toe vaaia lea lava avefeau e tasi i tafatafa o lo’u moega, ma faalogo atu ia te ia ua toe faamatala pe ua toe ta’u mai ia te a’u ia lava mea e tasi e pei o taimi muamua; ma faaopoopo mai se lapataiga ia te a’u, i le fai mai ia te a’u o le a taumafai aSatani e efaaosooso ia te a’u (ona o le tulaga mativa o le aiga o lo’u tamā), ia maua mai papatusi mo le faamoemoe ia mau’oa ai. O lenei mea sa ia faasa mai ia te a’u, ua fai mai e ao lava ona lē i ai ia te a’u se isi lava faamoemoe i le maua mai o papatusi tau lava o le faamamaluina o le Atua, ma e ao ona lē tosina i se isi lava imanaoga nai lo le atiinaeina o lona malo; a lē o lea e lē mafai ona ou mauaina papatusi.

47 Ina ua mavae lenei asiasiga lona tolu, sa toe afio a’e o ia i le lagi e pei o taimi muamua, ma sa toe tuua ai a’u e mafaufau i le uiga ese o mea na faatoa oo mai nei ia te a’u; ae sa toeitiiti vave ane lava ina ua mavae ona afio a’e o le avefeau i le lagi mai ia te a’u i le taimi lona tolu lea, ona vivini lea o le toa, ma sa ou iloa ai ua lata mai le ao, o lea o la ma faatalanoaga sa alu ai lena po atoa.

48 Sa lei umi ona mavae lea ae ou tulai a’e i luga mai lo’u moega, ma, e pei ona masani ai, sa ou alu i galuega tatau ai o le aso; peitai, a’o ou taumafai e galue e pei o isi taimi, sa ou iloa sa matua itiiti lava lo’u malosi sa lē mafai ai ona ou faia se mea. O lo’u tamā, o lē sa galue faatasi ma a’u, sa vaai mai e i ai se mea ua faaletonu ia te a’u, ma fai mai ia te a’u ou te alu i le fale. Sa amata ona ou alu ma le faamoemoe ou te alu i le fale; peitai, ina ua ou taumafai e sopoia le pa i fafo atu o le fanua lea sa ma i ai, sa matua leai lava so’u malosi, ma ou pa’ū vaivai ai i luga o le eleele, ma ou matua lē iloa ai se mea mo se taimi.

49 O le mea muamua lava e mafai ona ou manatua o se leo na fetalai mai ia te a’u, ua valaau mai ia te a’u i lo’u igoa. Sa ou tepa a’e i luga, ma vaaia le avefeau lava lea e tasi o tulai mai i luga a’e o lo’u ulu, na siomia i le malamalama e pei o taimi muamua. Ona ia toe faamatala mai foi lea ia te a’u mea uma na ia faamatala mai ia te a’u i le po ua mavae, ma poloaiina a’u ou te alu i lo’u atamā ma ta’u atu ia te ia e uiga i le faaaliga vaaia ma poloaiga na ou mauaina.

50 Sa ou usiusitai; sa ou toe foi atu i lo’u tamā i le faatoaga, ma faamatala atu ia te ia le mea atoa. Sa tali mai o ia ia te a’u ua mai le Atua, ma fai mai ia te a’u ou te alu ma fai e pei ona poloaiina e le avefeau. Sa ou tuua le faatoaga, ma ou alu i le mea na ta’u mai e le avefeau ia te a’u o loo teuina ai papatusi; ma ona o le manino o le faaaliga vaaia na ou maua e faatatau i ai, sa ou iloa le nofoaga i le taimi lava na ou taunuu ai iina.

51 Latalata i le nuu o Manaseta, i le itumalo o Onatario, i Niu Ioka, o loo tu ai se amaupu’epu’e telē lava, ma ua sili ona maualuga i lo soo se isi i le vaiaai. O le itu i sisifo o lenei maupu’epu’e, e lē mamao mai le tumutumu, i lalo o se maa telē lava, sa taatitia ai papatusi, sa teuina i totonu o se pusa maa. O lenei maa sa mafiafia ma lapotopoto i le ogatotonu i le itu i luga, ma manifinifi agai atu i pito, ina ia aliali ai lona ogatotonu i luga o le eleele, ae o le autafa faataamilo atoa sa tanumia i le eleele.

52 Ina ua uma ona ou aveese o le eleele, sa ou aumai se taumoa, lea na ou sulu i lalo o le pito o le maa, ma laga i luga i sina uunaiga itiiti lava. Sa ou tilotilo i totonu, ma o iina na ou vaaia moni ai lava apapatusi, le eUrima ma le Tumena, ma le iufifatafata, e pei ona sa ta’u mai e le avefeau. O le pusa sa i ai i totonu ia mea sa faia i le faapipii faatasi o ni maa i le ituaiga o simā. I le ta’ele o le pusa sa taatitia faalava ai i le pusa ni maa se lua, ma o luga o ia maa sa taatitia ai papatusi faatasi ma isi mea.

53 Sa ou faia se taumafaiga e aumai na mea i fafo, ae sa vavao mai e le avefeau, ma sa toe ta’u mai e lei oo i le taimi e aumai ai ia mea, pe e oo mai, seia fa tausaga mai le taimi lena; ae sa fai mai o ia ia te a’u e tatau ona ou sau i lena nofoaga i le taimi tonu lava e atoa i ai le tasi o le tausaga mai le taimi lena, ma o le a ia feiloai ai ma a’u iina, ma e tatau ona ou faia pea lava faapea seia oo mai le taimi e tuu mai ai papatusi.

54 Sa faapea lava, e pei ona sa poloaiina ai a’u, ona ou alu i le faaiuga o tausaga taitasi, ma o taimi taitasi na ou maua ai lea lava avefeau iina, ma maua faatonuga ma le malamalama mai ia te ia i taimi taitasi o ā ma faatalanoaga, e faatatau i mea o le a faia e le Alii, ma pe faapefea ma o le a le ala e ta’ita’ia ai lona amalo i aso e gata ai.

Ua faaipoipo Iosefa Samita ia Emma Hale—Ua maua e ia papatusi auro mai ia Moronae ma faaliliuina ni isi o faailoga tusitusi—Ua faaali atu e Matini Harisi ni isi o faailoga tusitusi ma le faaliliuga ia Polofesa Anthon, o lē na fai mai, “E lē mafai ona ou faitauina se tusi ua faamauina.” (Fuaiupu 55–65.)

55 Ona o tulaga faalesoifuaga o lo’u tamā sa utiuti lava, sa tatau ai ia te i matou ona galulue i o matou lima, i le galulue totogi i le aso ma isi mea, pe a matou maua le avanoa. O ni isi taimi sa matou i le fale, ma o ni isi taimi sa matou o ese ai, ma o le galulue pea lava na mafai ai ona matou maua se olaga lelei.

56 I le tausaga e 1823 na feagai ai lo matou aiga ma se puapuaga tele i le maliu o lo’u uso matua, o aAlevine. I le masina o Oketopa, 1825, na ou galue totogi ai i se alii matua e suafa ia Josiah Stoal, o lē sa nofo i le itumalo o Seneko, i le Setete o Niu Ioka. Sa faalogo o ia i se tala e uiga i se maina siliva e faapea sa eliina e tagata Sepania i Heremoni, i le itumalo o Susikuana, i le Setete o Penisilevania; ma sa ia eli, ae ou te lei faigaluega ia te ia, ina ia mafai, pe a mafai, ona maua le maina. Ina ua mavae ona ou alu atu e nonofo faatasi ma ia, sa ia ave a’u, faatasi ma le vaega na totoe o ana tagata faigaluega, e eli e su’e le maina, o se mea sa ou galue ai pea e lata i le masina, e aunoa ma se faamanuiaina o la matou taumafaiga, ma sa i’u ina ou faatalitonuina le alii matua e taofi le eli e su’e le maina. O le mea lena na tupu mai ai le tala salalau e faapea o a’u o se tagata eli-tupe.

57 I le taimi na ou faigaluega ai faapena, sa tuu atu ai a’u ou te nofo totogi i le fale o le Susuga a Isaako Hale, o le nuu lena; o iina na ou vaai muamua ai i lo’u toalua o aEmma Hale (lona afafine). O le 18 o Ianuari, 1827, na ma faaipoipo ai a’o ou galue pea i le galuega a le alii o Sitolo.

58 Ona o lo’u fai atu pea sa ou vaai i se faaaliga vaaia, sa mulimuli mai ai pea asauaga ia te a’u, ma sa tetee tele le aiga o le tamā o la’u avā i lo ma faaipoipo. O lea, sa tatau ai ia te a’u, ona ou ave o ia i se tasi mea; o lea na ma o ai ma faaipoipo i le fale o Squire Tarbill, i Peniperisi i Saute, i le itumalo o Seneko, Niu Ioka. I se taimi vave lava ina ua uma la’u faaipoipoga, na ou tuua ai le Susuga a Sitolo, ma ou alu i le fale o lo’u tamā, ma faifaatoaga faatasi ma ia i le tau lena.

59 Sa oo ina oo mai le taimi mo le aumaia o papatusi, le Urima ma le Tumena, ma le ufifatafata. O le aso luasefulu-lua o Setema, tasi le afe valu selau luasefulu-fitu, ina ua ou alu atu e pei ona masani ai i le faaiuga o se tausaga i le mea na teu ai ia mea, na tuu mai ai ia te a’u e lea lava avefeau faalelagi ma le poloaiga lenei: e faapea ua ia te a’u le tausiga o ia mea; e faapea afai ou te tuua solo ia mea ma le faatalalē, pe i so’u afaatamala, o le a vavaeeseina a’u; ae afai ou te faaaoga a’u taumafaiga uma e efaasaoina ai, sei oo ina sau ai o ia, le avefeau lea, mo ia mea, o le a puipuia lava ia mea.

60 Sa vave ona ou iloa le pogai na ou mauaina ni poloaiga patino ia tausia saogalemu ia mea, ma le pogai na fai mai ai le avefeau a uma ona ou faia o le mea ua manaomia mai lo’u lima, o le a ia sau mo ia mea. Ona sa lei umi lava ona iloa ua ia te a’u ia mea, ae faaaoga taumafaiga malolosi silisili e aveese ai mai ia te a’u. Sa faaaoga togafiti uma sa mafai ona faia mo lena faamoemoe. Sa oo ina matua faateleina le feitagai ma le matautia o sauaga nai lo le taimi muamua, ma sa nofouta pea lava motu o tagata e fao ia mea mai ia te a’u pe a mafai. Peitai o le poto o le Atua, na tumau malupuipuia ai pea ia mea i o’u lima, seia oo ina maea ona ou faataunuuina ai mea na manaomia mai lo’u lima. Ma oo ai e tusa ma tuutuuga, na oo mai le avefeau mo ia mea, ma ou tuu atu ai ia te ia; ma ua i ai ia mea i lana tausiga seia oo mai i le aso nei, le aso lua lea o Me, tasi le afe valu selau ma le tolu sefulu-valu.

61 E ui i lea, sa faaauau pea lava le vāvāō, ma o tala aave ma ona laulaufaiva e afe sa galue i taimi uma e faasalalau ai tala sese e uiga i le aiga o lo’u tamā, ma e uiga ia te a’u. Afai ou te faamatala atu le tasi vae afe o i latou, e tutumu ai tusi e tele. E ui i lea, sa oo ina matuā lē magafatiaina sauaga ma sa tatau ai ia te a’u ona tuua Manaseta, ma o atu ma la’u avā i le itumalo o Susikuana, i le Setete o Penisilevania. A’o ma sauni e amata ona malaga atu—i le matitiva tele, ma le mamafa tele o sauaga i luga o i ma’ua sa leai se mea atonu o le a ma i ai i se isi tulaga ese mai—i le lotolotoi o lo ma puapuagatia na ma maua ai se uo i se alii e suafa ia aMatini Harisi, o lē na sau ia i ma’ua ma tuu mai ia te a’u se limasefulu tālā e fesoasoani ia i ma’ua i la ma malaga. O le Susuga a Matini Harisi o se sa nofo i le nuu o Palamaira, i le itumalo o Wayne, i le Setete o Niu Ioka, ma o se faifaatoaga aloaia.

62 O lea lava fesoasoani na oo mai i le taimi na manaomia ai, na mafai ai ona ou oo atu i le nofoaga o lo’u faamoemoe i Penisilevania; ma i le taimi lava ina ua mavae lo’u taunuu atu na amata ai ona ou kopiina togitogiga mai papatusi. E tele togitogiga na ou kopiina, ma sa ou faaliliuina ni isi o i latou e ala i le aUrima ma le Tumena, o se mea sa ou faia i le va o le taimi na ou taunuu ai i le fale o le tamā o la’u ava, i le masina o Tesema, ma Fepuari na sosoo ai.

63 I se taimi o le masina lenei o Fepuari, na sau ai i lo ma fale le Susuga a Matini Harisi sa ta’ua muamua, ave togitogiga ia na ou tusia mai papatusi, ma alu ma ia i le aai o Niu Ioka. O le mea na tupu e faatatau ia te ia ma togitogiga, o le a ou tuu atu i lana lava tala, e pei ona ia faamatala mai ia te a’u ina ua mavae lona foi mai, e faapenei:

64 “Sa ou alu atu i le aai o Niu Ioka, ma tuu atu togitogiga ua uma ona faaliliuina, faatasi ma lo latou faaliliuga, ia Polofesa Charles Anthon, o se alii sa ta’uta’ua i lona atamai i mea tau tusitusiga. Sa fai mai Polofesa Anthon ua sa’o le faaliliuga, ua sili atu le sa’o nai lo so’o se isi na ia vaai muamua i ai ua faaliliuina mai le gagana Aikupito. Ona ou faaali atu lea ia te ia togitogiga na sa lei faaliliuina, ma sa fai mai o ia o ni togitogiga Faa-Aikupito, Faa-Kaletaia, Faa-Asuria, ma Faa-Arapi; ma fai mai o ia o ni togitogiga ua moni. Sa ia tuu mai ia te a’u se tusi faamaonia, e faamaonia atu ai i tagata o Palamaira o ni togitogiga moni, ma o le faaliliuga o na mea ua uma ona faaliliuina ua sa’o. Sa ou ave le tusi faamaonia ma tuu i totonu o le taga o lo’u ofu, ma toetoe ina ou tuua lava le fale, ae valaau mai le Susuga a Anthon ou toe foi atu, ma sa fesili mai ia te a’u pe na faapefea ona iloa e le alii talavou o loo i ai ni papatusi auro i le mea na ia maua ai. Sa ou tali atu sa faaalia e se agelu a le Atua ia te ia.

65 “Ona ia fai mai lea ia te a’u, ‘Se’i tuu mai le tusi faamaonia lena se’i ou vaai i ai.’ Sa faapea ona ou ave i fafo le tusi faamaonia mai le taga o lo’u ofu ma tuu atu ia te ia, ma ua ia ave ma saesae ninii, ua fai mai ua lē o toe i ai nei ni mea faapena o auaunaga a aagelu, ma afai ou te aumai papatusi ia te ia, o le a ia faaliliuina. Sa ou fai atu ia te ia ua efaamauina se vaega o papatusi, ma ua faasaina a’u ona aumaia. Sa tali mai o ia, ‘E lē mafai ona ou faitauina se tusi ua faamauina.’ Sa ou tuua o ia ma ou alu ia Dr. Mitchell, o lē na faamaonia mea na fai mai ai Polofesa Anthon e faatatau i togitogiga ma le faaliliuga.”

· · · · · · ·

Ua auauna Oliva Kaotui o se tusiupu i le faaliliuga o le Tusi a Mamona—Ua maua e Iosefa ma Oliva le Perisitua Arona mai ia Ioane le Papatiso—Ua papatisoina i la’ua, ma faauuina, ma maua le agaga o valoaga. (Fuaiupu 66–75.)

66 O le aso 5 o Aperila, 1829, na sau ai aOliva Kaotui i lo’u fale, ma ou te lei vaai ia te ia se’i oo mai i le taimi lea. Sa fai mai o ia ia te a’u ona sa faiaoga o ia i le vaiaai sa nofo ai lo’u tamā, ma o lo’u tamā o se tasi lea o i latou o e na auina atu a latou fanau i le aoga, sa alu atu o ia ma nofo totogi i lona fale i se vaitau, ma a’o i ai iina sa faamatala atu e le aiga ia te ia tulaga o lo’u mauaina o papatusi, ma ua faapea ona sau ai o ia e fesili mai ia te a’u.

67 E lua aso talu ona mavae le taunuu mai o le Susuga a Kaotui (o le aso 7 lea o Aperila) sa amata ona ou faaliliuina le Tusi a Mamona, ma sa amata ona tusitusi o ia mo a’u.

· · · · · · ·

68 Sa faaauau pea ona ma galulue i le faaliliuina o le tusi, ae, i le masina na sosoo ai (o Me, 1829), na ma o atu ai i se aso faapitoa i le vao e tatalo ma ole atu i le Alii e uiga i le apapatisoga mo le efaamagaloina o agasala, lea na ma maua o ta’u mai i le faaliliuga o papatusi. A’o faapea ona ma faia, o tatalo ma valaau atu i le Alii, sa afio ifo mai le lagi se iavefeau i se oao o le malamalama, ma ina ua faae’e ona ulima i luga o i ma’ua, sa ia ffaau’uina i ma’ua, ua fetalai mai:

69 I luga o oulua o’u uso a auauna e, i le suafa o le Mesia, ou te faae’e atu i ai le aPerisitua o Arona, ua umia ki o le auaunaga a agelu, ma o le talalelei o le salamo, ma o le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala; ma o le a lē toe aveesea lava lenei perisitua mai le lalolagi, seia toe osia e atalii o eLevi se taulaga i le Alii i le amiotonu.

70 Sa fai mai o ia ua lē o i ai i lenei Perisitua Arona le mana o le faae’e atu o lima mo le ameaalofa o le Agaga Paia, ae o le a faae’e mai lea mana i luga o i ma’ua i se taimi o mulimuli mai; ma sa ia poloaiina i ma’ua ma te o ma papatisoina, ma tuu mai ia i ma’ua faatonuga e tatau ona ou papatiso Oliva Kaotui, ma a uma lena ona tatau lea ona ia papatisoina a’u.

71 E tusa ma lea sa ma o atu ma papatisoina. Sa ou papatisoina muamua o ia, ma ina ua uma sa ia papatisoina a’u—ina ua uma lea sa ou faae’e o’u lima i luga o lona ulu ma faau’u o ia i le Perisitua Arona, ma ina ua uma lea sa ia faae’e ona lima i o’u luga ma faau’u a’u i lea lava Perisitua—aua sa faapea ona poloaiina ai i ma’ua.*

72 O le avefeau na asiasi mai ia i ma’ua i lea taimi ma faae’e mai lenei Perisitua i luga o i ma’ua, na fai mai o lona igoa o Ioane, o lea lava ua ta’ua o aIoane le Papatiso i le Feagaiga Fou, ma ua galue o ia i lalo o le taitaiga a ePeteru, iIakopo ma oIoane, o e na umia uki o le Perisitua fMekisateko, o le Perisitua lea, na fai mai o ia, o le a faae’e mai i luga o i ma’ua i le taimi e tatau ai, ma e tatau ona ta’ua a’u o le gToeaina muamua o le Ekalesia, ma ia o (Oliva Kaotui) o le lona lua. O le aso sefululima o Me, 1829, na faau’u ai i ma’ua i lalo o le lima o lenei avefeau, ma papatisoina.

73 O le taimi lava na ma o a’e ai i luga mai le vai ina ua uma ona papatisoina i ma’ua, na oo mai ai ia i ma’ua faamanuiaga tetele ma le mamalu mai lo tatou Tamā Faalelagi. O le taimi lava na mae’a ai ona ou papatisoina Oliva Kaotui, na afio ifo ai le aAgaga Paia i luga o ia, ma sa tulai o ia ma evaloia mea e tele ua lata ona oo mai. Ma le tasi, e lei umi lava ona papatisoina a’u e ia, sa ia te a’u foi le agaga o valoaga, ma sa ou tulai, ma ou vavalo atu e uiga i le tulai mai o le Ekalesia lenei, ma isi mea e tele e faatatau i le Ekalesia, ma le tupulaga lenei o le fanauga a tagata. Sa faatumulia i ma’ua i le Agaga Paia, ma olioli i le Atua o lo ma’ua faaolataga.

74 Ona ua faapupulaina nei o ma’ua mafaufau, sa amata ona tatala mai tusitusiga paia i o ma’ua amalamalamaaga, ma faaali mai ia i ma’ua i se ala sa lē mafai ona ma maua muamua, pe sa ma mafaufau i ai muamua, uiga emoni ma faamoemoega o o latou mau sili ona lilo. I le va o lea taimi, sa uunaia i ma’ua e tausi faalilolilo tulaga o le ma mauaina o le Perisitua ma le papatisoina o i ma’ua, ona o se agaga o sauaga ua uma ona faaalia i le vaiaai.

75 Sa faamata’uina i ma’ua i le osofaia, mai lea taimi i lea taimi, ma o lenei foi mea, sa faia e polofesa o mea tau lotu. Ma o o latou faamoemoega e osofai i ma’ua, sa na’o le uunaiga a le aiga o le tamā o la’u ava (i lalo o le taitaiga Paia), o e sa alolofa tele ia te a’u, ma o e sa tetee i tagata leaga, ma sa finagalo malilie e tatau ona tuu o a’u e faaauau le galuega o le faaliliuga e aunoa ma se faalavelaveina, sa punitia ai; ma o lea na latou ofo ma folafola mai ai ia i ma’ua le puipuiga mai taualumaga uma e lē tusa ai ma le tulafono, i mea latou te mafai ai.

  • Ua faapenei ona faamatalaina e Oliva Kaotui ia mea na tutupu: “O nei aso e lē mafai ona faagaloina—o le nofo i lalo o le leo o se siufofoga na fetalai mai e ala i le musumusuga a le lagi, na fagua ai le faafetai silisili i lenei loto! O lea aso ma lea aso, sa ou faaauau ai, e aunoa ma le faalavelaveina, e tusia mai lona fofoga, a’o ia faaliliu i le Urima ma le Tumena, pe, e pei ona ta’ua e tagata sa Nifaē, ‘O faamatala gagana,’ le talafaasolopito po o le talafaamaumau ua ta’ua o le ‘Tusi a Mamona.’

    “O le faailoa atu, i nai upu itiiti lava, le tala manaia na tuuina mai e Mamona ma lona atalii faamaoni, o Moronae, e uiga i se nuu sa pele ma alofagia e le lagi, e mamao atu mai lo’u faamoemoe o le taimi nei; o lea o le a ou tuu ai lea faamoemoe i se taimi o i le lumanai, ma, e pei ona ou fai atu i le faatomuaga, o le a ou faasolo tonu atu lava i ni nai mea itiiti faapitoa e faatatau i le tulai mai o le Ekalesia lenei, o ni mea atonu o le a fiafia i ai ni afe o e ua tutulai mai i luma, i le lotolotoi o le mata faasiasia o e faailoga tagata ma le tuuaiga a tagata pepelo, ma opoopo le Talalelei a Keriso.

    “E leai ni tagata, e mafaia i lo latou manatu malamalama, ona faaliliu ma tusia faatonuga na tuuina atu i tagata sa Nifaē mai le fofoga o le Faaola, e uiga i le ala tonu lava e tatau ai i tagata ona atia’e Lana Ekalesia, aemaise lava i se taimi a’o faasalalau e le amioleaga se lē mautonu i luga o ituaiga ma ala eseese uma ua faia i totonu o tagata, e aunoa ma se naunau i se avanoa e faaali atu ai le naunauga o le loto e ala i le tanumia i se tuugamau vai, e tali atu ai i ‘se mafaufau fuatiaifo lelei i le toetu mai o Iesu Keriso.’

    “Ina ua uma ona tusia o le tala na tuuina mai e uiga i le auaunaga a le Faaola i le vaega o totoe o le fanau a Iakopo, i luga o le konetineta lenei, sa faigofie ona vaaia, e pei ona fai mai ai le perofeta, le ufitia o le lalolagi i le pouliuli ma le pouliuli tele i mafaufau o tagata. I le manatunatu atili i ai sa faapea foi ona faigofie ona vaaia, i le totonugalemu o lenei vevesi tele ma le vāvāō e uiga i mataupu tau lotu, sa leai se tasi na i ai le pule mai le Atua e fai ai sauniga o le Talalelei. Ona e mafai ona fai le fesili, pe i ai i ni tagata se pule e auauna ai i le suafa o Keriso, o e e faafitia faaaliga, ae o Lana molimau ua lē o le agaga ea lea o valoaga, ma o Lana tapuaiga sa faavae, atiina a’e, ma lagolagoina i faaaliga tuusa’o mai, i tupulaga uma o le lalolagi a’o i ai sona nuu i le lalolagi? A na fai na tanumia nei mea moni, ma natia faaeteete e ni tagata o lo latou faiva po ua lamatia pe a na tuu e susulu atu i mata o tagata, sa lē toe faapea ia te i ma’ua; ma sa nao lo ma faatalitali mo le tuuina mai o le poloaiga ‘Tulai ia ma papatiso.’

    “Sa lei umi ona manaomia o lenei mea ae faataunuuina. O le Alii, o lē ua tumu i le alofa mutimutivale, ma o se e finagalo pea i taimi uma e tali mai i le tatalo fai fai pea a lē ua agamalu, ina ua uma ona ma valaau atu ia te Ia i se auala faatauanau, e ese mai nofoaga o tagata, sa afio ifo e faaali mai ia te i ma’ua Lona finagalo. Sa faafuasei lava, e pei e mai le totonugalemu o le faavavau, ona fetalai mai e le siufofoga o le Togiola le filemu ia i ma’ua, a’o tatalaina le veli ma afio ifo i lalo le agelu a le Atua sa ofu i le mamalu, ma tuuina mai le savali sa tulimatai i ai ma le naunau tele, ma ki o le Talalelei o le salamo. Oka se olioli! oka se matagofie! oka se ofoofogia! A’o fālō tigaina ma fenumiai le lalolagi—a’o tau tagotago le miliona ma miliona o tagata e pei o le tauaso mo le puipui, ma a’o nonofo i le lē mautinoa, o se anoano lautele, sa vaai o ma mata, sa faalogo o ma taliga, e pei o le ‘malamalama o le aoauli’; ioe, e sili atu—i lo le pupula o ave o le la i le masina o Me, ona susulu ifo ai lea o lona pupula i luga o mea uma! Ona oo mai lea o lona siufofoga, e ui ina mālū, ae sa ati i le totonugalemu, ma o ana upu, ‘O a’u o lo oulua uso-a-auauna,’ na aveesea ai mea uma na fefefe ai. Sa ma faalogologo, sa ma sioa, sa ma saafi! O le leo o se agelu mai le mamalu, o se savali mai le Silisili Ese! Ma a’o ma faalogologo atu sa ma olioli, a’o mumū a’e lona alofa i o ma’ua agaga, ma sa fusia i ma’ua i le faaaliga vaaia o lē ua Malosi Aoao! O fea se avanoa mo le masalosalo? Sa leai se mea; ua sola ese le lē mautonu, ua goto ifo le masalosalo ma ua lē toe tu mai, a’o tala fatu ma taufaasese ua sosola ese e faavavau!

    “Peitai, le uso pele e, mafaufau ifo, toe mafaufau ifo i sina taimi, i le olioli na faatumuina ai o ma loto, ma le ofo tele atonu na ma ifo ai, (ona o ai e lē tootuli le tulivae mo se faamanuiaga faapea?) ina ua ma mauaina mai lalo o lona aao le Perisitua Paia a’o fetalai mai, ‘I luga o oulua o’u uso a auauna e, i le suafa o le Mesia, ou te faae’e atu ai lenei Perisitua ma lenei pule, lea o le a tumau i le lalolagi, ina ia mafai e Atalii o Levi ona osia se taulaga i le Atua i le amiotonu!’

    “O le a ou lē taumafai e faaali atu ia te outou lagona o lo’u nei loto, po o le matagofie malualii ma le mamalu sa siomia ai i ma’ua i lena mea; ae tou te talitonu mai ia te a’u pe a ou fai atu, e lē mafai e le lalolagi, po o tagata, i le maoae o le taimi, ona amata ona faamatalaina i le gagana i se ala uiga ese ma le mamalu e pei o lenei tagata paia. E leai; po o i ai foi i lenei lalolagi le mana e tuuina mai ai le olioli, pe tuuina mai ai le filemu, pe malamalama ai i le poto sa i ai i fuaiupu taitasi e pei ona tuuina mai i latou e le mana o le Agaga Paia! Atonu e mafai e le tagata ona faasese ona uso-a-tagata, atonu e mulimuli mai lea taufaasese i lea taufaasese, ma atonu e maua e le fanau a lē amioleaga le mana e tosina ai tagata valelea ma le lē aoaoina, seia leai se mea ae na’o pepelo e fafaga ai tagata e toatele, ma ave atu ai e le fua o le pepelo i ona tafega e valevale i le tuugamau; ae o le pa’i tasi mai o le tamatamai aao o lona alofa, ioe, o se ave e tasi o le mamalu mai le lalolagi i lugā, po o se upu e tasi mai le fofoga o le Faaola, mai le loto o le faavavau, e taia uma ai i le faatauvaa, ma soloiesea ai e faavavau mai le mafaufau. O le mautinoa na ma i ai i luma o se agelu, o le mautinoa na ma faalogo ai i le siufofoga o Iesu, ma le moni a’ia’i a’o tafe mai se tagata mamā, na faatonuina e le finagalo o le Atua, ia te a’u lava ia, e lē mafai ona faamatalaina, ma o le a ou vaai pea i luga o lenei faaaliga o le agalelei o le Faaola ma le maofa ma le faafetai a’o faatagaina pea a’u ou te tumau; ma i maota na ua i ai le atoatoaga ma e lē sao atu i ai se agasala, ou te faamoemoe o le a ou faapelepeleina i lena aso e lē gata.”—Messenger and Advocate (Avefeau ma le Fautua), vol. 1 (Oketopa 1834), itulau 14–16.