Ngaahi Folofolá
Talateu


Talateu

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi fakahā fakalangi mo e ngaahi tala fakahā fakalaumālie naʻe fai mai ki hono fokotuʻu mo hono puleʻi ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Neongo ʻoku fakataumuʻa mai hano konga lahi ʻo e ngaahi vahé ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka ʻoku fakataumuʻa ʻa hono ngaahi pōpoakí, ngaahi fakatokangá, mo e ngaahi naʻinaʻí ke ʻaonga ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea ʻoku ʻi ai mo ha fakaafe ki he kakai fulipē ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku folofola mai kiate kinautolu koeʻuhi ko ʻenau lelei fakatuʻasinó mo honau fakamoʻui ʻi he taʻengatá.

Naʻe maʻu ha konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ʻi he tohi ko ʻení ʻo fakafou mai ʻia Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, ʻa ia ko e ʻuluaki palōfita mo e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ʻomi ha niʻihi kehe ʻo fou mai ʻi he niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau fetongi ia ʻi he Lakanga Fakapalesitení (vakai ki he ngaahi ʻuluʻi fakamatala ki he vahe 135, 136, mo e 138, mo e Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 mo e 2).

Ko e tohi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e taha ia ʻo e ngaahi tohi folofola ʻa e Siasí fakataha mo e Tohi Tapú, ko e Tohi ʻa Molomoná, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Ka neongo iá, ʻoku kehe ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko hano liliu ia ʻo ha tohi fakakuongamuʻa, ka naʻe maʻu pē ia ʻi onopooni pea naʻe foaki mai ia ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi heʻene kau palōfita kuo filí ki hono fakafoki mai ʻo ʻene ngāue toputapú mo hono fokotuʻu maʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻení. ʻOku fanongo ha taha ʻi he ngaahi fakahaá ki he leʻo-vaivai mo mālohi ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku toe folofola mai ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá; pea ʻoku kamata heni ʻa e ngāue ko e teuteu ki heʻene hāʻele ʻanga ua maí, ke fakahoko pea fakatatau ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní.

Naʻe fanauʻi ʻa Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, ʻi ʻaho 23 ʻo Tīsema ʻo e 1805, ʻi Seiloni, ʻi he Vahefonua Uinisoá, ʻi Veamōniti. Naʻá ne hiki mo hono fāmilí ʻi heʻene kei siʻí ki Manisesitā, ʻi he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké. Naʻe lolotonga ʻene nofo ofi ki Manisesitā ʻi he faʻahitaʻu matala ʻo e 1820, ʻi heʻene kei taʻu hongofulu mā faá, naʻá ne mamata ai ki heʻene ʻuluaki mata meʻa-hā-maí, ʻa ia naʻe hāʻele tonu mai ai kiate ia ʻa e ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, mo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakahā ai kiate ia ʻi he mata meʻa-hā-mai ko ʻení ko e Siasi moʻoni ko ia ʻo Sīsū Kalaisi ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he taimi ʻo e Fuakava Foʻoú, ʻa ia naʻá ne malanga ʻaki hono kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai kei ʻi he māmaní ia. Naʻe fai mai ha ngaahi fakahā fakalangi kehe ki mui ʻa ia naʻe akoʻi ai ia ʻe ha kau ʻāngelo tokolahi; pea naʻe fakahā ai kiate ia ʻoku ʻi ai ha ngāue makehe ʻa e ʻOtuá ke ne fai ʻi he māmaní, pea ʻe fakafou mai ʻiate ia ʻa hono fakafoki mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo tokoniʻi fakalangi ʻa Siosefa Sāmita ke ne liliu mo pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Lolotonga ʻa e vahaʻataimi ko ʻení naʻe fakanofo ia mo ʻŌliva Kautele ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻe Sione ko e Papitaisó ʻi Mē ʻo e 1829 (vakai ki he T&F 13), pea naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo toe fakanofo ʻa kinaua ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe he kau ʻAposetolo ʻi muʻa ko Pita, Sēmisi mo Sione (vakai ki he T&F 27:12). Naʻe hoko mai mo ha ngaahi fakanofo kehe ʻa ia naʻe foaki mai ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate kinaua ʻe Mōsese, ʻIlaisiā, ʻIlaiase, mo e kau palōfita tokolahi kehe ʻi he kuonga muʻá (vakai ki he T&F 110; 128:18, 21). Naʻe hoko moʻoni, ʻa e ngaahi fakanofo ko ʻení, ko hano fakafoki mai ʻo e mafai fakalangí ki he tangatá ʻi he māmaní. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830, naʻe hanga ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻo fakatatau ki he fakahinohino mei he ʻOtuá, ko ia naʻe toe ngāue ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi moʻoní ʻo hoko ko ha siasi ʻi he lotolotonga ʻo e tangata, mo e mafai ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí. (Vakai ki he Mataʻitofe Mahuʻingá, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–75, mo e T&F 20.)

Naʻe maʻu ʻa e ngaahi fakahā toputapu ko ʻení ʻi he tali ki he lotu ʻi he ngaahi taimi ʻo e fie maʻu, pea naʻe tupu ia mei ha ngaahi meʻa naʻe hoko moʻoni ʻi he moʻuí pea kau ki ai mo ha kakai moʻui. Naʻe fekumi ai ʻa e Palōfitá mo hono kaungā-ngāué ke maʻu ha fakahinohino fakalangi, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi fakahā ko ʻení naʻa nau maʻu ia. ʻOku mamata ha taha ʻi he ngaahi fakahaá ki hono fakafoki mo hono fofola mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí mo hono kamata ʻo e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. ʻOku toe fakahā mai foki ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení ʻa e hiki fakahihifo ʻa e Siasí mei Niu ʻIoke mo Penisilivēnia, ki ʻOhaiō, ki Mīsuli, ki ʻIlinoisi, pea faifai ʻo aʻu mai ki he Feituʻu Tokalelei Lahi ʻo e hihifo ʻo ʻAmeliká, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fefaʻuhi lahi ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau feinga ke langa hake ʻa Saione ʻi he māmaní ʻi he onopooni ko ʻení.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi vahe lahi ki muʻa ʻoku kau ia ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo hono liliu mo hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai ki he vahe 3, 5, 10, 17, mo e 19). ʻOku hā mai ʻi ha ngaahi vahe ʻe niʻihi ki mui ʻa e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono fai ha liliu ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻe fakahinohinoʻi fakalangi pea naʻe ʻi ai ha ngaahi vahe fakatokāteline mahuʻinga lahi naʻe maʻu lolotonga hono fai iá (vakai, ki hano fakatātā ʻi he, vahe 37, 45, 73, 76, 77, 86, 91, mo e 132, ʻa ia ʻoku ʻi ai haʻanau fetuʻutaki hangatonu fakatāutaha mo hono liliu ʻo e Tohi Tapú).

ʻOku fakahā mai ʻi he ngaahi fakahaá ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí mo ha ngaahi fakamatala ʻoku kau ki he ngaahi meʻa mahuʻinga hangē ko e anga ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ko e tupuʻanga ʻo e tangatá, mo hono moʻoni ʻo e moʻui ʻa Sētané, ko hono taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié, ko hono mahuʻinga ʻo e talangofuá, ko e fie maʻu ke fakatomalá, ko e ngaahi ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e ngaahi ouau mo e ngaahi ngāue ʻoku kau ki he fakamoʻuí, ko e meʻa ʻe hoko ki he māmaní, ko e ngaahi tuʻunga ʻo e tangatá ʻi he kahaʻú hili ʻa e Toetuʻú mo e Fakamāú, ko e taʻengata ʻo e fetuʻutaki ʻo e nofo malí, mo hono natula taʻengata ʻo e fāmilí. ʻOku pehē foki mo hono fofola mai ʻo e fokotuʻutuʻu ki he anga hono puleʻi ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku hā ʻi hono ui ʻo e kau pīsopé, ko e Kau Palesiteni ʻUluakí, ko e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mo e Kau Fitungofulú, pea mo hono fokotuʻu ʻo e ngaahi lakanga mo e ngaahi kōlomu pule kehé. Ko hono fakaʻosí, ko e fakamoʻoni kuo fai ʻo kau kia Sīsū Kalaisí—ko hono fakalangí, ko hono anga-fakaʻeiʻeikí, ko ʻene haohaoá, ko ʻene ʻofá, mo hono māfimafi huhuʻí—ʻa ia ʻoku ngaohi ai ʻa e tohí ni ke hoko ko ha tohi mahuʻinga lahi ki he fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea mahuʻinga lahi ange ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní kotoa.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi fakahā lahi naʻe pulusi ia ʻi Saione (Tauʻatāina), ʻi Mīsuli, ʻi he 1833, ʻi he tohi naʻe ui ko e A Book of Commandments for the Government of the Church of Christ (Ko ha Tohi ʻo e Ngaahi Fekau ki Hono Puleʻi ʻo e Siasi ʻo Kalaisí). Naʻe fai ʻe he kaumātuʻa ʻo e Siasí ha fakamoʻoni molumalu ʻo kau ki he tohí ni ʻo pehē kuo fakamoʻoniʻi mai ʻe he ʻEikí ki honau laumālie ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení. Pea ʻi he hokohoko atu ʻa e fetuʻutaki mai ʻa e ʻEikí ki heʻene kau tamaioʻeikí, naʻe toe pulusi ai hano fakatahatahaʻi lahi ange ʻo e ngaahi fakahaá ʻi he hili ha taʻu ʻe ua mei ai ʻi Ketilani, ʻi ʻOhaiō, pea ui ia ko e Doctrine and Covenants of the Church of the Latter Day Saints (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ʻa e Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní). Naʻe tānaki mai ki he pulusi ko ʻeni ʻi he 1835, ʻa e fakamoʻoni tohi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo hangē ko ia ʻoku hā atu hení:

Ko e Fakamoʻoni ʻa e
Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki Hono Moʻoni ʻo e
Tohi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ki he Tohi ʻo e Ngaahi Fekau ʻa e ʻEikí, ʻa ia ko e ngaahi fekau naʻá Ne fai ki Hono Siasí ʻo fou mai ʻia Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, ʻa ia naʻe fili ʻe he leʻo ʻo e Siasí koeʻuhi ko e taumuʻa ko iá:

Ko ia, ko kimautolu, ʻoku mau loto-fiemālie ke fakamoʻoniʻi ki he māmaní kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ki he kakai kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo pehē kuo fakamoʻoniʻi mai ʻe he ʻEikí ki homau laumālié, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni ʻa ia kuo lilingi hifo kiate kimautolú, naʻe foaki mai ʻa e ngaahi fekaú ni ʻi he fakahinohino ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he kakai kotoa pē pea ʻoku moʻoni ʻaupito ia.

ʻOku mau fakahā ʻa e fakamoʻoní ni ki he māmani, ʻi he tokoni mai ʻa e ʻEikí kiate kimautolu; pea tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kuo ngofua ai kiate kimautolu ke mau maʻu ʻa e faingamālie ko ʻení ke fai ʻa e fakamoʻoní ni ki he māmaní, ʻa ia ʻoku mau fuʻu fiefia lahi ai, ʻo lotu maʻu ai pē ki he ʻEikí ke ʻaonga ia ki he fānau ʻa e tangatá.

Ko e hingoa ʻeni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá:

Tōmasi B. Maasi

Tēvita W. Pāteni

Pilikihami ʻIongi

Hiipa C. Kimipolo

ʻOasoni Haiti

Uiliami E. Makalelini

Paʻale P. Pālati

Luke S. Sionisoni

Uiliami Sāmita

ʻOasoni Pālati

Sione F. Poinitoni

Laimani E. Sionisoni

ʻI he ngaahi pulusi ki mui mai ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá naʻe tānaki mai ki ai ha ngaahi fakahā pe ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻo fakatatau ki hono maʻu maí, pea tali ʻe he ngaahi fakatahaʻanga maʻu mafai pe ngaahi konifelenisi ʻa e Siasí.

Naʻe kamata ʻi he pulusi ʻo e 1835 naʻe ʻi ai ha ngaahi lēsoni fakalotu ʻe fitu naʻe fakakau mai foki ki ai; pea naʻe ui ia ko e Lectures on Faith (Ngaahi Malanga ʻi he Tuí). Naʻe faʻu ʻeni ke ngāue ʻaki ʻi he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻi Ketilani, ʻi ʻOhaiō, mei he 1834 ki he 1835. Neongo naʻe ʻaonga ʻeni ki hono akoʻi ʻo e tokāteliné, ka naʻe toʻo ʻa e ngaahi malanga ko ʻení mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá talu mei he pulusi ʻo e 1921 koeʻuhí he naʻe ʻikai fokotuʻu atu ia ko ha ngaahi fakahā ke tali ʻe he Siasí kotoa.

ʻOku mahino ʻaupito naʻe ʻi ai ha ngaahi hala naʻe tauhi hokohoko mai ʻi he ngaahi pulusi ʻo e kuohilí ʻi he lea faka-Pilitāniá, kae tautautefito ki he ngaahi konga fakahisitōlia ʻo e ʻuluʻi fakamatala ʻi he ngaahi vahé. ʻOku tuʻunga ai hono ʻoatu ʻi he pulusi ko ʻení ha ngaahi fakatonutonu ki he ngaahi ʻaho mo e hingoa ʻo e ngaahi feituʻu kae ʻumaʻā foki ha ngaahi fakatonutonu iiki siʻi ʻi he taimi ʻoku ʻaonga ai ke fai ai iá. Kuo fakahoko ʻa e ngaahi liliu ko ʻení koeʻuhí ke ngaohi ai ʻa e tohí ke hoa mo e ngaahi fakamatala fakahisitōliá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi anga makehe ʻo e pulusi fakamuimui taha ko ʻení ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi mape ʻoku hā ai ʻa e ngaahi feituʻu fakasiokālafi mahuʻinga ʻa ia naʻe maʻu ai ʻa e ngaahi fakahaá, kau ai mo e ngaahi fakalelei ʻoku fai ki hono fakafekauʻaki ʻo e ngaahi potufolofolá, ʻuluʻi fakamatala ki he ngaahi vahé, mo e ngaahi fakamatala fakanounou ki he ngaahi kaveingá, ʻa ia ʻoku fakataumuʻa kotoa ki hono tokoniʻi ʻo kinautolu te nau lau ʻa e tohí ke mahino kiate kinautolu pea nau fiefia ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ʻa ia ʻoku fai mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻOku kau ʻi he talateu ki he ngaahi vahe ʻi he pulusi faka-Pilitānia ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakamatala ʻoku kau ki he History of the Church (Hisitōlia ʻo e Siasi). Ko e History of the Church ko ha tohi fakamatala fakahisitōlia voliume ʻe fitu ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he 1820 ki he 1848. Ka koeʻuhí ko e teʻeki liliu ʻa e ngaahi tohi ko ʻení, pea ko e meʻa ʻi hono ala maʻu atu pē ia ʻi he lea faka-Pilitāniá, ko ia ko e ngaahi fakamatala kotoa pē ʻoku kau ki he History of the Church ʻi he talateu ki he ngaahi vahe ʻi he pulusi ko ʻeni ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi tohi faka-Pilitānia ʻo e hisitōlia ko ʻení.