‘Inisititiuti
Lēsoni 45: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115–20


“Lēsoni 45: Tokātekine mo e Ngaahi Fuakava 115–20,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2017)

“Lēsoni 45,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Lēsoni 45

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115–20

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli , 1838, hili ha taimi nounou mei he hiki ki Hihifo Mamaʻo, Mīsulí, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115. Naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí e hingoa ʻo e Siasí, faleʻi e kau mēmipa ʻo e Siasí ke “tuʻu hake pea ulo atu” (TF 115:5 mo fakahinohinoʻi e Kāingalotú ke nau langa ha temipale ʻi Hihifo Mamaʻo.

ʻI he ʻaho 19 ʻo Mē , 1838, lolotonga e fekumi ʻi he fonua he tokelau ʻo Hihifo Mamaʻó, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 116. Naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa Sipilingi Hili, Mīsuli, ko ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani.

ʻI he ʻaho 8 ʻo Siulai , 1838, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá e ngaahi fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokātekine mo e Ngaahi Fuakava 117-20 ʻi Hihifi Mamaʻo. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117, ʻa Niueli K. Uitenī mo Uiliami Mākisi ke “fakamaau leva ʻena ngaahi meʻa fakapaʻanga” ʻi Ketilani, ʻOhaioó, peá na hiki ki Hihifo Mamaʻo (TF 117:1). Naʻe ui foki mo ʻŌliva Kulenisā ke ne fakamāʻopoʻopo ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻi Ketilaní. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118, ke fakakakato e ngaahi tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea fekauʻi e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau ngāue fakafaifekau ki he ngaahi fonua mulí. Naʻe folofola e ʻEikí ʻi he Tokātekine mo e Ngaahi Fuakava 119:-20, fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa fakapaʻanga lahi ʻo e Siasí ʻaki ʻEne fai ha fakahinohino fekauʻaki mo e fono ʻo e vahehongofulú, pea mo hono tufaki ʻo e paʻanga vahehongofulú.

Faʻahitaʻu māfana ʻo e 1836Naʻe fakatau ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ha konga kelekele pea kamata ke nau nofoʻi ʻa e ʻēlia fakatokelau ʻo Mīsuli naʻa nau ui ko Hihifo Mamaʻó.

Tīsema 1836Ne fokotuʻu ʻe he falealea ʻo Mīsulí ʻa e Vahefonua Kolouelá ko ha nofoʻanga ki he kau mēmipa pē ʻo e Siasí.

ʻAho 14 ʻo Māʻasi , 1838Naʻe tūʻuta ai ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí ki Hihifo Mamaʻo, Mīsuli.

ʻAho 26 ʻo ʻEpeleli , 1838Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115

Kongaloto ʻo Mē 1838Naʻe tataki ai ʻe Siosefa Sāmita ha fononga ki he ngaahi ʻēlia ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsulí, ke kumi ha ngaahi feituʻu nofoʻanga kehe maʻá e Kāingalotú.

ʻAho 19 ʻo Mē , 1838Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 116

ʻAho 8 ʻo Siulai , 1838Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117–20.

ʻAho 26 ʻo ʻEpeleli , 1839Naʻe fakakakato ai ʻe ha kau mēmipa ʻe toko fitu ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha kikite, ʻaki ʻenau fokotuʻu e maka tuliki ʻo e Temipale Hihifo Mamaʻó.

Faʻahitaʻu Fakatōlau ʻo e 1839Ko e mavahe ia ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahi.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115–16

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e kau mēmipa ʻo e Siasí ke langa ha temipale ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, mo fakahaaʻi e feituʻu ʻe tuʻu ai ʻa ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmaní.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne nau tofanga ai ʻi ha matangi mālohi. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe nounou fekauʻaki mo ʻenau ngaahi aʻusiá.

  • ʻE lava fēfē ke fakatatau e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí ki ha matangi mālohí?

Poupouʻi e kau akó ke nau kumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115 ha tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe ala tokoni kiate kinautolu ke nau unga ai mei he ngaahi matangi mālohi ʻoku lahi ʻene hoko ʻi he moʻui fakamatelié.

ʻĪmisi
mape, fakahihifo ʻo Mīsulí

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e kakano ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení. (Te ke lava foki ke fakaʻaliʻali e mape ʻoku hā ai ʻa Siakisoni, Keleí, mo e Ngaahi Vahefonua Kolouelá.)

Hili hono tuli fakamālohi e kau mēmipa ʻo e Siasí mei he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí, ʻi he 1833, naʻe nofo ha tokolahi ʻi he Vahefonua Kelei, Mīsulí, lolotonga ʻenau feinga ke toe maʻu honau ngaahi kelekelé. ʻI he ikunoa ʻenau feingá mo e kole ʻe he kakai ʻo e Vahefonua Keleí ki he Kāingalotú ke nau mavahe mei he vahefonuá ʻi he 1836, naʻe kamata ke toe fakanofonofo ʻe he kau taki ʻo e Siasí e Kāingalotú ʻi ha konga fonua teʻeki nofoʻi ʻi he potu fakatokelau ʻo Mīsulí, ʻa ia naʻa nau fokotuʻu ai ha nofoʻanga ne ui ko Hihifo Mamaʻo. ʻI he ʻaʻahi atu ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki Hihifo Mamaʻo ʻi Nōvema 1837, naʻe fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí ke fakalahi ʻa Hihifo Mamaʻo mo langa ha temipale, ʻo tuʻunga ai ʻenau maʻu mo ha ngaahi fakahinohino lahi ange mei he ʻEikí. Naʻe hiki ʻa e Palōfitá ki Hihifo Mamaʻo ʻi Māʻasi ʻo e 1838, pea ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli , 1838, naʻá ne maʻu ai ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi heTokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115. (Vakai, Alexander L. Baugh, “From High Hopes to Despair: The Missouri Period, 1831–39,” Ensign, July 2001, 48; The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: Fēpueli 1838–ʻAokosi 1839, ed. Mark Ashurst-McGee and others [2017], 112–13.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:1-3 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻEikí e fakahā ko ʻení ki he kau ʻōfisa pulé mo e kau mēmipa ʻo e Siasí.

Fakamahinoʻi ange kimuʻa he fakahā ko ʻení, naʻe ui e Siasí ʻaki ha ngaahi hingoa kehekehe, hangē ko e Siasi ʻo Kalaisí pē ko e Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e hingoa naʻe finangalo e ʻEikí ke fakahuafa ʻaki Hono Siasí.

  • Ko e hā e hingoa naʻe fakahuafa ʻaki ʻe he ʻEikí ki Hono Siasí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:5 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau faí?

  • Ko e hā ʻoku finangalo e ʻEikí ke maʻu mei he kau mēmipa ʻo e Siasí?

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “tuʻu hake pea ulo atu”?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻiloʻi mei veesi 5 fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke hoko kapau te tau “tuʻu hake pea ulo atu”? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Kapau te tau tuʻu hake pea ulo atu, ʻe hoko ʻetau māmá ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “hoko ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá” (veesi 5)? (Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻe lava ke hanga ʻe heʻetau ngaahi sīpingá ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku nau fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, ʻo ueʻi fakalaumālie e niʻihi kehé mo tokoni ke ʻomi kinautolu ki he ʻEikí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻilo ʻoku ueʻi fakalaumālie ʻe heʻene ngaahi sīpingá e niʻihi kehé mo ʻomi kinautolu ke ofi ange ki he ʻEikí. Kole ki ha tokotaha ako ʻe taha pe ua ke na fakamatalaʻi e founga kuo hoko ai ha taha ʻokú na ʻilo ko ha maama ki he niʻihi kehé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:6 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kiate kinautolu ʻoku fakataha mai ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné.

  • Ko e hā ʻoku talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tānaki fakataha ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné? (Hili e tali ‘a e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau fakataha ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné, te tau maʻu ai ha maluʻanga mo ha ungaʻanga mei he ngaahi matangí.)

  • Ko e hā ha “ngaahi matangi” ʻoku fehangahangai mo e kakai lalahi kei talavoú ʻi he ʻahó ni?

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he tānaki fakataha mo e Kāingalotú ke ke maʻu ha ungaʻanga mei he ngaahi matangi ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

Hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:7–19, naʻe fekau ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau langa ha temipale ʻi Hihifo Mamaʻo “ʻo fakatatau ki he sīpinga” ʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí (veesi 14–16). Naʻe fekauʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau “langa … fakatoʻotoʻo hake” ʻa e nofoʻanga ʻi Hihifo Mamaʻó peá ke kumi mo ha “ngaahi potu kehe … ʻi he ngaahi potu fonua takatakaí” ʻa ia ʻe lava ke fokotuʻu ai ʻe he Kāingalotú e ngaahi siteiki ʻo Saioné (veesi 17–18). ʻI he talangofua ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ki he fakahinohino ko ʻení, ne nau vakavakaiʻi ai e ngaahi ʻēlia takatakai ʻi Hihifo Mamaʻó, pea ʻi ha taha ʻo e ngaahi fononga ko ʻení naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 116.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluʻi vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 116 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 116:1. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he hingoa ʻo e feituʻu naʻe vakaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo Sipilingi Hili, Mīsulí?

Fakamatalaʻi ange ʻi he taʻu ʻe tolu kimuʻa pea pekia ʻa ʻĀtamá, naʻá ne ui hono hako naʻe māʻoniʻoní ki ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani ʻo ne tāpuakiʻi kinautolu, “pea naʻe hā mai ʻa e ʻEikí kiate kinautolu” (vakai, TF 107:53–56). Kimuʻa ʻi he Nofotuʻí, ʻe toe fakahoko mo ha fakataha mahuʻinga ki ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani, ʻa ia ʻe kau ki ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻĀtama, mo ha kau palōfita kehe fakataha mo e kau mēmipa māʻoniʻoni ʻo e Siasí (vakai, TF 27: 5–14; Taniela 7:13–14, 22).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Uiliami Mākisi mo Niueli K. Uitenī ke na mavahe mei Ketilani, ʻOhaiō, pea fakahinohino ʻa ʻŌliva Kulenisā ke ne fakamāʻopoʻopo e ngaahi meʻa fakapisinisi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Fakamatalaʻi ange hili e mavahe ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei Ketilani, ʻOhaiō, ʻi Sanuali 1838, naʻe fakanofo ʻa Uiliami Mākisi ke ne tokangaʻi e Siasí ʻi Ketilani pea ke ne fakamāʻopoʻopo e ngaahi moʻua ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻi aí. Naʻe tokangaʻi ʻe Pīsope Niueli K. Uitenī ʻa e ngaahi pisinisi mo e koloa ʻa e Siasí ʻi Ketilaní. Naʻe fakamāʻopoʻopo ʻe he ongo tangatá ni ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻi Ketilaní peá na fetukutuku fakavavevave mo e toenga ʻo e Kāingalotú ki Mīsuli. Ka neongo ia, ʻi Siulai ʻo e 1838, ne kei nofo pē e ongo tangatá ni ʻi Ketilani. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: Fēpueli 1838–ʻAokosi 1839, 191.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:1–3 ʻo kumi e folofola ʻa e ʻEikí kia Uiliami Mākisi mo Niueli K. Uitenií.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he ongo tangatá ni?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:4–9. Kole ki he kalasi ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe kei nofo ai e ongo tangata ko ʻení ʻi Ketilaní.

  • Fakatatau ki he veesi 4–5, ko e hā e ʻuhinga ne kei nofo ai e ongo tangata ko ʻení ʻi Ketilaní? (Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange naʻá na fuʻu hohaʻa ki he ngaahi koloa naʻá na maʻu ʻi Ketilaní.)

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate kinaua fekauʻaki mo e “koloá” ʻi he veesi 5–8? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “ngaahi potu tokalelei ʻo ʻOlaha Sainehaá” ki he fonua takatakai ʻi ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmaní.)

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “mānumanu … ki he momoʻi meʻá, kae taʻe-tokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ange” ʻi he veesi 8?

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he ongo tangata ko ʻení, ko e hā ha meʻa ʻe hanga ʻe heʻetau “ngaahi holi mānumanu” (veesi 4) ʻo fakalotoʻi kitautolu ke tau faí? (Hili e tali ‘a e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke fakatupu ʻe heʻetau ngaahi holi mānumanú ʻetau taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mamafa angé.)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e “ngaahi holi mānumanú” (veesi 4) te ne lava ʻo fakalotoʻi kitautolu ke tau “taʻe-tokanga [ai] ki he ngaahi meʻa mamafa angé” (veesi 8)?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:10-11 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe naʻinaʻi e ʻEikí kia Uiliami Mākisi ke “faivelenga ʻi ha ngaahi meʻa siʻi” koeʻuhi ke lava ʻo hoko “ko ha pule ki [ha ngaahi] meʻa lahi” (veesi 10). Naʻe fakahā ange foki ʻe he ʻEikí kia Misa Mākisi ʻe hokohoko atu ʻene ngāue ko ha taki ʻo e Siasí ʻi heʻena tūʻuta ki Hihifo Mamaʻó. Naʻe valokiʻi leva ʻe he ʻEikí ʻa Niueli K. Uitenī koeʻuhi ko “[ʻene] loto-siokitá” pea fakahinohinoʻi ia ke “hoko ko ha pīsope … ʻo ʻikai ʻi he hingoa pē, ka ʻi he ngāue” ʻi ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani (veesi 11).

Talaange ki he kau akó naʻe ui ʻa ʻŌliva Kulenisā ke foki ki Ketilani ko ha fakafofonga fakapaʻanga maʻá e Kau Palesitenisī ʻUluakí (veesi 12 – 14) koeʻuhi kae lava ʻa Misa Mākisi mo Pīsope Uitenī ke “fakamaau [fakavavevave] ʻena ngaahi meʻa fakapaʻangá” (veesi 1).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:12–15. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo ʻŌliva Kulenisaá? Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā e kupuʻi lea “ʻe toputapu ange kiate au ʻa ʻene feilaulaú ʻi heʻene tupulakí” veesi 13?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ha kau ʻAposetolo foʻou ʻe toko fā pea uiuiʻi e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau ngāue fakafaifekau ki he ngaahi fonua mulí.

Fakamatalaʻi ange lolotonga e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1838, lolotonga hono teuteu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau ngāue fakafaifekau ki he ngaahi puleʻanga kehé mo fakakakato e ngaahi tuʻunga ʻatā ʻi he Kōlomú, naʻá ne lotu ki he ʻEikí ke fakahā ange Hono finangaló fekauʻaki mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI hono tali ʻene lotú, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118, ʻa ia naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ha kau ʻAposetolo foʻou ʻe toko fā mo fakahinohinoʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú fekauʻaki mo ʻenau ngāue fakafaifekau ki he ngaahi fonua mulí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119–120

ʻOku fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa e fono ʻo e vahehongofulú pea fokotuʻutuʻu ha fakataha alēlea ke tokangaʻi e paʻanga vahehongofulú.

Fakamatalaʻi ange ʻi Siulai ʻo e 1838, naʻe kei faingataʻaʻia ai e Siasí ʻi ha fuʻu moʻua lahi, ka naʻe kei fekauʻi pē e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau langa hake ʻa Hihifo Mamaʻo mo ha temipale ʻe taha taʻe fakalahi ai honau moʻuá (vakai, TF 115:8–13). Naʻe fakataha e Palōfitá mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 8 ʻo Siulai , 1838, ke nau aleaʻi e meʻa ʻoku totonu ke faí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e ʻuluʻi vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he palofitá naʻe tupu mei ai e fakahā ko ʻení. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119:1–4 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa e ʻEikí ki he lotu ʻa e Palōfitá.

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau fai ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he veesi 1–2?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau fai hili hono ʻoatu ʻenau “koloa hulú” (veesi 1) ki he pīsopé?

  • Fakahinohino ange ʻa e kupuʻi lea “ʻe hoko ʻeni ko ha fono tuʻumaʻu kiate kinautolu ʻo taʻengata” ʻi he veesi 4.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā e “fono tuʻu maʻu … ʻo taʻengatá”?

  • Ko e hā ha “fono tuʻu maʻu” kuo ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kitautolu? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi e tokāteline ko ʻení: ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau totongi ha vahe hongofulu-ʻe-taha ʻo ʻetau tupú ko ha vahehongofulu.)

Fakamatalaʻi ange kuo fakamahino mai ʻe he ʻEikí e “fono tuʻu maʻu” ʻo e vahehongofulú ʻi hotau kuongá ni. ʻI he 1970, naʻe akoʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kupuʻi lea “ʻtupu kotoa pē ʻi he taʻu taki taha” (veesi 4) ʻo ʻuhinga ia ki he paʻanga hū maí (vakai, tohi mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻaho 19 ʻo Māʻasi , 1970). ʻOku ʻikai ke toe fie maʻu ke foaki ʻe he kau mēmipá “ʻenau koloa hulu kotoa pe” ko e vahehongofulu ka ko ha vahe hongofulu-ʻe-taha ʻo ʻenau paʻanga hū maí.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119:5-6, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola e ʻEikí ʻe hoko ki he Kāingalotú kapau he ʻikai ke nau moʻui ʻaki e fono ko ʻení. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • ʻE fakamāʻoniʻoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he totongi vahehongofulú?

  • Kuo tāpuekina fēfē nai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo totongi faivelenga hoʻo vahehongofulú?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tukupā ke totongi kakato ʻenau vahehongofulú koeʻuhi ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.

Talaange ki he kau akó naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 120, ha fakataha alēlea ke tokangaʻi e paʻanga vahehongofulú.

Fakakaukau ke toe vakaiʻi mo fakamoʻoniʻi e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne ʻilo ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí.