‘Inisititiuti
Lēsoni 9: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20–22


Lēsoni 9

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20–22

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ke fokotuʻu ʻa Hono Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830. Neongo naʻe lekooti ʻa e fakahā ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻiloʻi ʻi he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20, ʻi he hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ne ʻosi fakahā ha konga ʻo e ngaahi meʻá ni ʻo kamata mei he konga kimuʻa ʻo Sune 1829. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he fakahā ko ʻení e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fakamatala ki he ngaahi fatongia ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo ʻomi ha ngaahi fakahinohino ki he ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e sākalamēnití.

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21. Naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke hoko ko ha palōfita, tangata kikite, mo e taki ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí, pea naʻinaʻi ki he Siasí ke nau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e Palōfitá. Naʻe fehuʻia ʻe ha kakai ʻe niʻihi, ʻi ha taimi siʻi pē hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí, pe naʻe fie maʻu ke toe papitaiso ʻa kinautolu kuo papitaiso kimuʻa ʻi he ngaahi siasi kehé, kae lava ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22, ʻa ia ne akoʻi ai ʻe he ʻEikí kuo pau ke fai ʻa e papitaisó ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai totonú.

Fakaʻosinga ʻo Māʻasi 1830Naʻe kakato ʻa hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

6 ʻEpeleli 1830Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ʻe Siosefa Sāmita ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

6 ʻEpeleli 1830Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21.

Hili ʻa e ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830Naʻe kakato pea lekooti ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20 (neongo ʻoku hangē ne ʻosi maʻu ha konga ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa ai).

16 ʻEpeleli 1830Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22.

9 Sune 1830Naʻe fakahoko ʻa e ʻuluaki konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:1–36

ʻOku fakamatalaʻi e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku fai ange ʻe hanau kaungāmeʻa ʻoku māmālohi ʻi he Siasí ʻa e lea ko ʻení, “ʻOku ʻikai ke fie maʻu ke ke mālohi ʻi he Siasí ke hoko ai ko ha tokotaha lelei, pe ke ofi ki he ʻOtuá.”

  • Ko e hā ʻe lava ke ongoʻi pehē ai ha kakai ʻe niʻihi?

  • Te ke tali fēfē ki ho kaungāmeʻá?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó, ʻi he lolotonga ʻenau ako he ʻahó ni ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20, ke nau kumi ʻa e ngaahi moʻoni ʻe tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e fie maʻu ke, mo e ngaahi tāpuaki ʻo e, mālohi ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Fakamatalaʻi ange, naʻe kamata mei he 1828 ʻa e maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi fakahā fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo ha siasi (vakai, T&F 10:53). Naʻe kamata ʻa e ngaahi teuteu ki he meʻá ni ʻi Sune ʻo e 1829, ʻi he taimi naʻe fakahinohino ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ke tokoni ke langa hake Hono siasí, ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai, T&F 18:3–4).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e talateu ʻo e vahé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20 mo e veesi 1–2, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he talateu ʻo e vahé mo e ongo veesi ko ʻení kau ki hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí? (Neongo ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi, fakapapauʻi te nau ʻiloʻi naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke ke ʻilo naʻe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ʻo e meʻa ne hoko ko ʻení:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko e ʻosi pē ia ha ʻaho ʻe hongofulu mā taha hono tuʻuaki fakatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakatahataha ai ha kakai ʻe toko 60 nai ʻi he fale ʻakau ʻo Pita Uitemā ko e Lahí, ʻi Feieti ʻi Niu ʻIoke. Naʻe fokotuʻu totonu heni ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasí, pea toki fakapapauʻi mai ʻi he fakahā kimui ai ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai, T&F 115:4). Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni, he naʻe nofoʻia lahi ʻe he Laumālié. Naʻe fakahoko ai ʻa e sākalamēnití, papitaiso mo kinautolu naʻe tuí, foaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea fakanofo mo e houʻeiki tangatá ki he lakanga fakataulaʻeikí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 10).

Talaange ki he kau akó naʻe lava ke maʻu ʻa e ngaahi ʻuluaki tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho 26 ʻo Māʻasi 1830, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē kimuʻa pea fokotuʻu ʻa e Siasí. Fakamatalaʻi ange, ʻoku fakamatala ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:5–36 ki he hā mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo fakamamafaʻi ʻa e konga ʻo e ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻoku akoʻi ʻi hono kanotohí. Vahe ki ha vaeua ʻo e kalasí ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:5–16, ʻo kumi ʻa e ngaahi moʻoni fakatokāteline fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi ʻa e toenga ʻo e kalasí ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 20:17–25, ʻo kumi ʻa e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku akoʻi ʻi he kakano ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e veesi 17, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ngaahi meʻá ni” ki he tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau ʻilo ʻo fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau ʻiloʻi ʻi he ngaahi veesi ne vahe kiate kinautolú. ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ʻo hangē ko ʻení: ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni kuo fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau kuongá (veesi 11–15). Te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻo kapau te tau tali ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he tui pea tau māʻoniʻoni (veesi 14). ʻE fakamoʻui kitautolu, ʻo kapau te tau tui kia Sīsū Kalaisi, papitaiso ʻi Hono huafá, pea kātaki ki he ngataʻangá (veesi 25).

  • Makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni kuo tau ʻiloʻí, ko e hā nai ʻa e ʻuhinga naʻe tatali ai ʻa e ʻEikí ke kakato hono liliu mo e pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea toki toe fokotuʻu Hono Siasí ʻi māmani?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37–84

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, papitaisó, pea mo e sākalamēnití

Fakamatalaʻi ange, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ko ha konga ʻo e ngaahi fakahinohino ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ʻa e ngaahi fie maʻu ke makatuʻunga ai ha papitaiso ki he Siasí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, mo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi makatuʻunga ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ki he papitaisó. (Mahalo te ke fie hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku maʻu ʻe he kau akó.)

  • Ko e fē ʻi he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻoku ʻuhingamālie taha kiate koé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:38–67, ʻaki hono fakahoko ange ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e ngaahi fatongia ʻo e kaumātuʻá, kau taulaʻeikí, kau akonakí, mo e kau tīkoní. ʻOku tau ako mei he veesi 65, ʻoku ʻikai totonu ke fakanofo ha tokotaha ki ha lakanga fakataulaʻeiki taʻe-hikinimaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí (vakai foki, T&F 26:2).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:68-70. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he ngaahi fatongia ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. Mahalo ʻe fie maʻu ke ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ngaahi vēsí ni, ʻoku ʻuhinga ʻa e lea ʻi he veesi 69 ki he tōʻonga pe ʻulungaanga.

  • ʻE lava fēfē ʻe ha tokotaha ʻo “fakahā … ʻi he ʻaʻeva mo e lea ʻi he anga faka-ʻOtua” (T&F 20:69), ʻokú ne feʻunga ke tali ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo maʻu ʻa e sākalamēnití?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:71–74, ʻaki hono fakahoko ange ki he kau akó ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi vēsí ni ʻa e ʻikai fie maʻu ke papitaiso ʻa e fakafoʻituituí, ʻo kapau ʻoku teʻeki ke nau aʻusia ʻa e taʻu motuʻa feʻunga ke ala ʻekeʻi meiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāué, pea malava ke nau fakatomala. ʻIkai ngata aí, kuo pau foki ke fai ʻa e papitaisó ʻi he fakauku pea fakahoko ia ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Talaange ki he kau akó, ʻi he hili hono fakahinohinoʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí fekauʻaki mo e papitaisó, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau faʻa fakataha maʻu pē. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:75, ʻo kumi ki he ʻuhinga naʻe totonu ke faʻa fakataha ai ʻa e kāingalotú. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Hiki ʻa e ngaahi fakamatala taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakamoʻoni …

ʻI heʻetau tauhi faivelenga ki he ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he lolotonga e sākalamēnití, ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí …

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:76-79, ʻo kumi e founga te nau ala fakakakato ai ʻa e ongo tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau maʻú. Neongo ʻe ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ʻoku totonu ke nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakamoʻoni ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke manatu maʻu ai pē kiate Ia, pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI heʻetau tauhi faivelenga ki he ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he lolotonga e sākalamēnití, ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí te tau maʻu maʻu ai pē Hono Laumālié ke ʻiate kitautolu.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke sio ʻoku faitatau ʻi he ngaahi talaʻofa ʻoku fai ʻi he lolotonga ʻa e sākalamēnití pea mo e fuakava ʻo e papitaisó (vakai, veesi 37)?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālié?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he lelei ʻo e tuʻunga ʻo ʻenau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku nau fakafoʻou ʻi heʻenau maʻu e sākalamēnití. Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fai ha ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke tauhi faivelenga ange e ngaahi fuakava ko iá. Fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi liliu ko iá, te nau maʻu ʻa e Laumālié ke ʻiate kinautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21

ʻOku totonu ke tokanga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he ngaahi lea ʻa Siosefa Sāmitá

Fakaʻaliʻali pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Lōpeti D. Heili

“ʻKau talavou mo e kau finemui ʻofeina ʻo e Siasí, ʻoku tau kau ʻi ha tau ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mālohi ʻo e māmá mo e fakapoʻulí. …

“Pea ʻoku ʻikai ʻaupito faʻa mamaʻo ʻa e fakapoʻulí ʻi he māmani ko ʻení” (Lōpeti D. Heili, “Out of Darkness into His Marvelous Light,” Ensign, May 2002, 70, 71).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ki ha tefitoʻi moʻoni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21 ʻe tokoni kiate kinautolu ke nau ʻilo ʻa e founga ke ikunaʻi ʻa e tauʻi ʻo e fakapoʻulí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e talateu ʻo e vahé ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21, ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e puipuituʻa ʻo e fakahā ko ʻení.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1–3 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke tauhi ha lēkooti ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻá Ne fakapapauʻi foki ʻa e uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ko ha tangata kikite, tangata liliu lea, palōfita, ʻaposetolo, mo e kaumātuʻa ʻo e Siasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he kāingalotú ke nau faí.

  • Fakatatau ki he veesi 5, ko e hā e founga ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau tokanga ʻaki ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni ʻoku faitatau mo meʻá ni: Naʻe fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tali ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfitá ʻo hangē pē ko ha folofola ia mei Hono fofongá.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā te tau lava ʻo fai ke maluʻi kitautolu mei he “ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí” (veesi 6)? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá ʻi he faʻa kātaki mo e tui, ʻe maluʻi kitautolu mei he ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí.)

  • ʻE lava fēfē ʻe he tokanga ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá ke “fakamovetevetea … ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí” (T&F 21:6)?

  • Ko e hā nai ʻoku fie maʻu ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e kātakí mo e tuí ke talangofua mo tokanga ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973), pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Palesiteni Hāloti B. Lī

“Ko e maluʻi pē ʻoku tau maʻu ko e kāingalotu ʻo e siasí ni ko ʻetau … tokanga ki he ngaahi folofola pea mo e ngaahi fekau ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfitá … ʻE ʻi ai e ngaahi meʻa ia ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ki ai ʻa e kātakí mo e tuí. Mahalo he ʻikai te ke saiʻia koe ʻi he meʻa ʻoku ʻomai mei he maʻu mafai ʻo e Siasí. Mahalo ʻe fepaki ia mo hoʻomou ngaahi fakakaukau fakapolitikalé. Mahalo ʻe fepaki ia mo hoʻomou ngaahi fakakaukau fakasōsialé. Mahalo ʻe ʻikai ke lelei ia ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻi hoʻomou moʻui fakasōsialé. Ka ʻo kapau te mou fakafanongo ki he ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he faʻa kātaki mo e tui ʻo hangē pē ko ha folofola ia mei he fofonga ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻa e talaʻofa ‘‘e ʻikai ke ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá’ (T&F 21:6)” Ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 100).

  • Kuo founga fēfē hano tāpuekina koe ‘i hoʻo tokanga ki he ngaahi lea ‘a e kau palōfita moʻuí? (Fakakaukau ke ke vahevahe ha meʻa naʻá ke aʻusia.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi akonaki fakamuimuitaha ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí. Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fai ha tukupā ke muimui ki he ngaahi akonaki ko iá ʻi he faʻa kātaki mo e tui kotoa pē.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22

Kuo pau ke fakahoko ʻa e ouau ʻo e papitaisó ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai totonú

Fakamatalaʻi ange ne hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi ʻEpeleli 1830, naʻe ʻi ai ha tokolahi naʻa nau fie maʻu ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kuo toe fakafoki maí. Ka neongo ia, naʻe fakaʻamu ha niʻihi ʻa ia kuo nau ʻosi papitaiso ʻi he ngaahi siasi kehé ke nau kau kae ʻikai toe papitaiso. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa Sāmita ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22, ʻa ia ne akoʻi ai kuo pau ke fai ʻa e papitaisó ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai totonú.

Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki hono toe fakafoki mai ʻo e Siasi ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní, pea mo e kau palōfita moʻui ʻoku nau tataki ʻEne ngāué.