‘Inisititiuti
Lēsoni 20: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51–56


Lēsoni 20

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51–56

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Ne tūʻuta e Kāingalotu mei Kolesivili Niu ʻIoké ki ʻOhaiō ʻi Mē 1831, pea naʻe fatongia ʻaki ʻe Pīsope ʻEtuate Pātilisi hono fokotuʻutuʻu ʻenau nofó. Ke tokoni ke tataki ʻa Pīsope Pātilisí, naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Pīsope Pātilisi ʻi he fakahā ko ʻení ʻi he founga ke fokotuʻutuʻu ai e ngaahi lakanga tauhi ki he koloá mo e paʻangá ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú.

ʻI he ʻaho 3–6 ʻo Sune, 1831, naʻe fakataha mai ai e kaumātuʻa ʻo e Siasí ki ha konifelenisi. ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo e konifelenisí, naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52. Naʻe fokotuʻu ange ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení ʻoku totonu ke fai e konifelenisi hono hokó ʻi Mīsuli pea talaʻofa ange te Ne fakahā e tuʻuʻanga ʻo e fonua ʻo e tofiʻa e Kāingalotú ʻi aí. Naʻe fili ʻe he ʻEikí ha kaumātuʻa pau ke fononga tautau toko ua ki Mīsuli pea fakahinohinoʻi kinautolu ʻi he founga te nau fononga ai mo malanga ʻaki e ongoongoleleí. Naʻe fakahā foki ʻe he ʻEikí ha sīpinga ki hono ʻiloʻi e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he ngaahi ʻaho hili e konifelenisi ʻi Sune 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ngaahi fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–55. ‘Oku kau ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení ha ngaahi fakahinohino ki ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí naʻa nau nofo ʻi ʻOhaiō ka ʻe vave haʻanau hiki ki Mīsulí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení, kia Sitenei Kilipate, Niueli Naiti, mo Uiliami W. Felipisi, pea ʻoange ha ngaahi fakahinohino kiate kinautolu ne fakatefito ki heʻenau ngaahi ngāue ʻi he Siasí mo e talēnití.

Ne ui ʻa ʻĒsela Teia mo Tōmasi B. Māʻasi ʻi he konga kimuʻa ʻo Sune 1831, ke na ngāue fakafaifekau ki Mīsuli (vakai, T&F 52:22). Ka neongo ia, koeʻuhí ko e loto-hikisiá mo e siokitá, naʻe ʻikai mateuteu ʻa ʻĒsela ke ne ʻalu mo Tōmasi. ʻI he fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56, naʻe fakafoki ʻe he ʻEikí ʻa e uiuiʻi ʻo Misa Teiá pea uiuiʻi ʻa Sila J. Kilifini ke hoa mo Misa Māʻasi.

14 Mē, 1831Naʻe tūʻuta e Kāingalotu mei Kolesivili, Niu ʻIoké ki ʻOhaiō pea naʻe fakaafeʻi kinautolu ke nau nofo fakataha ko ha kulupu ʻi he faama ʻa Līmani Kopelī ʻi Tomasoni, ʻOhaioó.

20 Mē, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51.

Mē–Sune 1831 Naʻe kamata ke tuli ʻe Līmani Kopelī e Kāingalotu ne nau nofo ʻi hono kelekelé.

3–6 Sune, 1831Naʻe fai ai ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Lolotonga e konifelenisí naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi pea naʻe fakanofo ai e kau fuofua taulaʻeiki lahi ʻi he kuonga fakakosipelí ni.

6–15 Sune, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52–56.

19 Sune, 1831Naʻe mavahe ai ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni mo ha niʻihi kehe mei ʻOhaiō ʻi heʻenau fuofua fononga ki Mīsulí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51

ʻOku fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻEtuate Pātilisi ke ne tokangaʻi e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa e Kāingalotú

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé:

Ko e hā ha ngaahi fatongia toputapu kuo tuku (pe fakafalala mai) ʻe he Tamai Hēvaní maʻaku ʻi he moʻui fakamatelié?

Ko e hā ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí meiate au ʻi he ngaahi fatongia ko ʻení?

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te u lava ʻo maʻu mei hono fakahoko e ngaahi fatongia ko ʻení?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.

Poupouʻi e kau akó ke nau fekumi ki ha tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51, ʻa ia ʻe ala tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ke nau fakahoko ai honau fatongia mei he ʻEikí mo e ngaahi tāpuaki te nau ala maʻu mei hono fakahoko iá.

Fakamatalaʻi ange naʻe kamata tūʻuta ʻi ʻOhaiō ʻa e Kāingalotu ne toki hiki mai mei Niu ʻIoké ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1831. Ne ʻi ai ha kulupu ʻe taha ne nau fononga mei Kolesivili, Niu ʻIoke, ne nau fai ha feilaulau lahi. ʻI he tataki ʻa Niueli Naití, naʻa nau mavahe ai mei honau ʻapí ʻi ʻEpeleli, pea hili haʻanau fononga ʻi ha māhina ʻe taha, naʻa nau aʻu ki Ketilani ʻi he vaeuaʻanga ʻo Meé. Naʻe faleʻi ange ʻe Siosefa Sāmita ke nau nofo ʻi ha kolo ofi mai ko Tomasoni ʻi he konga kelekele ʻo Līmani Kopelií. ʻI he hoko ʻa ʻEtuate Pātilisi ko ha pīsopé, naʻá ne fatongia ʻaki hono fokotuʻutuʻu e fono ʻo e fakatapuí (vakai, T&F 42:30–33) mo fekumi ki ha fakahinohino ki he founga hono fai iá. Naʻe fehuʻi ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51 ko ha tali ki heʻene fehuʻí.

Fakanounouʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:1–8, ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Pīsope ʻEtuate Pātilisi ha fakahinohino pau fekauʻaki mo e founga ke fokotuʻutuʻu ai e Kāingalotú ʻo fakatatau mo e fono ʻo e fakatapuí. Naʻe pau ke foaki ʻe Pīsope Pātilisi ki he fāmili takitaha kuo nau fakatapui ʻenau koloá maʻá e Siasí ha tufakanga ʻoku “tatau” kae fakatatau ki he “… anga ʻo [ʻenau] nofó pea mo [ʻenau] ngaahi fie maʻú mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga ke [nau] maʻú” (veesi 3).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:9. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e faleʻi ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi founga ne mei tokoni ai e faleʻi ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 9 ki he Kāingalotú ke nau moʻui ʻaki e fono ʻo e fakatapuí? (Vakai foki, Sēkope 2:17).

Fakanounouʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:10–18 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e pīsopé ke ne fokotuʻu ha fale tauhiʻanga koloa ke tauhi ai e toenga koloá. Naʻe folofola foki e ʻEikí ʻe hoko ʻa ʻOhaiō ko ha feituʻu fakatahaʻanga fakataimi pē ia maʻá e Kāingalotú.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:19, ʻo kumi e talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotu ne nau moʻui faivelenga ʻaki e fono ʻo e fakatapuí.

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa te tau maʻu kapau te tau hoko ko ha kau tauhi faivelenga, faitotonu mo fakapotopoto? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó kapau ʻoku tau hoko ko ha kau tauhi faivelenga, faitotonu mo fakapotopoto, te tau maʻu leva e fiefia ʻa e ʻEikí mo e moʻui taʻengatá.)

  • Ko e hā ka mahuʻinga ai ke mahino ki he Kāingalotú ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he kamata ke nau ako e founga ke moʻui ʻaki ai e fono ʻo e fakatapuí?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha tauhí?

ʻO ka fie maʻu, fakamatalaʻi ko e tauhí ko ha “tokotaha [ia] ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue pe ko e koloa ʻa ha tokotaha kehe. Ko e meʻa ko ia ʻoku tokangaʻi ʻe he tokotaha tauhí ko hono lakanga tauhí ia. ʻOku ʻa e ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he māmaní; ko ʻEne kau tauhí ʻa kitautolu” (Fakahinohino ki he Ngaahi Fólofolá, “Lakanga Tauhí,” scriptures.lds.org).

Fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea tauhi mo e lakanga tauhi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku kau fakataha ia mo e fono ʻo e fakatapuí. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tauhí kiate kinautolu kuo nau fakatapui ʻenau koloá ki he ʻEikí ʻi he fuakava, pea ʻoku foaki kiate kinautolu ʻa e koloa mo e kelekele mei he ʻEikí ke fakaʻaongaʻi ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fie maʻú. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea lakanga tauhí ki he koloa mo e kelekele kuo foaki mai ʻe he ʻEikí. Neongo ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga pau ʻo e ongo foʻi lea ko ʻení ʻi he puipuituʻa ʻo e fono ʻo e fakatapuí, ʻe lava ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne tataki e Kāingalotú ʻi he founga hono fakahoko honau lakanga tauhí ʻo tataki kitautolu ʻi he ngaahi fatongia ʻoku tau maʻu mei he ʻEikí.

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi e founga ʻoku felāveʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo kitautolu he ʻaho ní. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

“ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki pea tui e tokolahi ʻoku ʻikai ke tau fatongia ʻaki hono fai ha fakamatala ki he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai te tau maʻu ha fatongia fakataautaha pe lakanga tauhi kiate kitautolu pe niʻihi kehé. …

“ʻOku ʻikai fakangatangata e fatongia tauhi ʻi he Siasí ki he falala pe ngaahi fatongia fakaemāmaní. Naʻe akonaki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē: ‘Ko e kau tauhi kitautolu ʻo hotau ngaahi sinó, ʻatamaí, fāmilí mo e koloá. … Ko e tokotaha tauhi faivelengá ko ha tokotaha ʻokú ne ngāue ʻaki e pule angatonu, tokangaʻi hono fāmilí mo tokangaʻi e masivá mo e tukuhāusiá’ [“Welfare Services: The Gospel in Action,” Ensign, Nov. 1977, 78]” (Quentin L. Cook, “Ko e Fatongia Tauhí—Ko ha Falala Toputapu,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 91).

  • Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ʻa e hoko ko ha tokotaha tauhi ʻoku faivelenga, faitotonu mo fakapotopoto?

  • Ko e fē nai ha taimi kuo tāpuekina ai koe ʻe ha taha ʻoku faivelenga, faitotonu mo fakapotopoto ʻi hono fakahoko e ngaahi fatongia kuo foaki ange ʻe he ʻEikí maʻaná?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi fatongia kuo foaki ange ʻe he ʻEikí maʻanautolú. Kole ange ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ai ke nau faivelenga, faitotonu mo fakapotopoto ange ʻi hono fakahoko e ngaahi fatongia ko iá. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāueʻi ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pē te nau maʻu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ha kau taki pau ke nau fononga ki Mīsuli mo foaki ha sīpinga ke nau fakaʻehiʻehi ai mei he kākaá

Fakamatalaʻi ange ko e tali ki he fekau ko ia ʻa e ʻEikí ke fakataha ʻa e kaumātuʻa ʻo e Siasí (vakai, T&F 44:1–2), naʻe fakataha mai ai e kaumātuʻá ki ha konifelenisi ne fakahoko ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi Sune 1831. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e talateu ʻo e vahé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe hoko ʻi he konifelenisí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lipooti e meʻa naʻá ne maʻú.

Fakamatalaʻi ange naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52 ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻo e konifelenisí. Fakanounouʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:1–13 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni mo e kau taki kehé ke nau fononga ki Mīsuli pea malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí lolotonga ʻenau fonongá.

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:14. Kole ki he kalasí ke nau kumi e fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻá kimuʻa pea kamata ʻenau fonongá.

  • Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻá, pea ʻoku felāveʻi fēfē e fakatokanga ko iá mo kitautolu?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻoku lava ke tau ako mei he vēsí ni ʻe ala tokoni ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono kākaaʻi kitautolú? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni tatau mo ʻení: Kapau te tau muimui ki he sīpinga ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē, te tau lava ai ʻo fakaʻehiʻehi mei hono kākaaʻi kitautolu ʻe Sētané.)

  • Ko e hā e sīpinga? (Ko ha founga ia ʻe lava ke tau muimui ki ai.)

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi sīpinga kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ke tokoni ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he kākaá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:15–19. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e sīpinga ne foaki ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke tokoni ke nau ʻiloʻi ai e kau muimui moʻoni ʻia Sīsū Kalaisí.

  • Fakatatau ki he sīpinga ʻa e ʻEikí, te tau ʻiloʻi fēfē ʻa e kau muimui moʻoni ʻia Sīsū Kalaisí? (ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ngaahi ouau ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he fakahā ko ʻení ki he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe ki he ngaahi fekau mo e ngaahi fono ʻa e ʻEikí.)

  • ʻE tokoni fēfē nai e sīpinga ko ʻení ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hano kākaaʻi kitautolu?

Fakanounouʻi ʻa e Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 52:20–44 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻe he ʻEikí ha fakalahi ki he kau faifekaú mo fakaafeʻi e Kāingalotu kotoa pē ke nau tokanga ki he masivá, mahamahakí mo e faingataʻaʻiá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Kilipate ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea mo fononga ki Mīsuli

Fakamatalaʻi ange mahalo naʻe ʻi ai ʻa Sitenei Kilipate, ko e hoa ngāue ʻo Niueli K. Uitenií, ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻi he ʻaho 6 ʻo Suné ʻo fekau ha kaumātuʻa tokolahi ke nau ʻalu ki Mīsulí (vakai, T&F 52). Ka naʻe ʻikai kau e hingoa ʻo Siteneí ʻi he fakahā ko iá. Hili pē ha taimi nounou mei hono maʻu ʻo e fakahaá, naʻe ʻalu ʻa Sitenei kia Siosefa Sāmita ʻo kole ha fakahinohino. Ko e talí, naʻe fai ai ʻe he ʻEikí e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53. Naʻá Ne fekauʻi ʻa Sitenei ke ne siʻaki ʻa e māmaní, kae hoko ko ha tokoni ki he pīsopé pea fononga mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki Mīsuli.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotu Kolesivilí ke nau mavahe mei ʻOhaiō ʻo hiki ki Mīsuli

Tā ha kōlomu ʻe ua ʻi he palakipoé, pea tohi ʻa e Tauhi e Ngaahi Fuakavá ʻi he kōlomu ʻe taha pea Maumauʻi e Ngaahi Fuakavá ʻi he kōlomu ʻe tahá.

  • Ko e hā ha meʻa kuo tokoni ʻo fakalotolahiʻi koe ke ke tauhi hoʻo ngaahi fuakavá?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā ha ngaahi ivi tākiekina ʻi he māmaní ʻe ala feinga ke fakalotoʻi kinautolu ke nau maumauʻi ʻenau ngaahi fuakavá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ki ha ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54, ʻa ia ʻe ala tokoni ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ke tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe hoko ʻa Līmani Kopelī ko ha mēmipa ʻo e Sōsaieti Fakatahataha ʻo e Kakai Tui ki he Hā mai ʻa Kalaisi ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí (ʻa ia ne ʻiloa ko e kau Sieká). Hili ʻene ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi ne toe fakafoki maí, naʻá ne fuakava ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatapuí ke ne fakaʻatā e Kāingalotu Kolesivilí ke nau nofo ʻi hono kelekele ʻi Tomasoni, ʻOhaioó. ʻI he kamata ke nōfoʻi ʻe he Kāingalotú ʻa hono kelekelé, naʻe fononga ʻa Līmani mo e kau faifekau kehé ki Noate ʻIunioni, ʻOhaiō ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ki he kau Sieká (vakai, T&F 49). Naʻe ʻikai ke ola lelei ʻa e ngāué, pea naʻe veiveiua ʻa e tui ʻa Līmani ki he ongoongolelei ne toe fakafoki maí. Hili ha taimi nounou mei he foki mai ʻa Līmani mei heʻene ngāue fakafaifekau ki he kau Sieká, naʻá ne maumauʻi ʻene fuakavá ʻo ne tuʻutuʻuni ai ki he Kāingalotú ke nau mavahe mei hono kelekelé.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e talateu ʻo e vahé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe tupu mei ai e fakahā ko ʻení.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:1–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi ʻe maumauʻi ai ʻe ha taha ʻene fuakavá.

  • Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 4–5 fekauʻaki mo hono pelepelengesi ʻo e maumauʻi ʻo ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá? (Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé ʻi he kōlomu Maumauʻi e Ngaahi Fuakavá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā hono “fakataʻeʻaongaʻi ia pea kuo hoko pē ʻo taʻeʻaonga” ha fuakava (veesi 4)? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe mole meiate kitautolu kapau te tau maumauʻi ʻetau ngaahi fuakavá?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻi he veesi 6 fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? (Kapau te tau tauhi faivelenga ʻetau ngaahi fuakavá mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá. Tohiʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi he kōlomu Tauhi e Ngaahi Fuakavá.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo aʻusia ai e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e fakamolemolé, tokoni ke ikunaʻi ʻa e angahalá, tataki fakalangí, fakamoʻui fakatuʻasino mo fakalaumālié, tali ki he ngaahi lotú pea mo e tāpuaki kotoa pē ʻoku tau maʻú.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Ko e niʻihi pē ʻoku nau fai mo tauhi e fuakavá te nau lava ke aʻusia e ngaahi tāpuaki taupotu taha ʻo e puleʻanga fakasilesitialé. ʻIo, ʻi heʻetau talanoa kau ki hono tauhi e fuakavá, ʻoku tau talanoa ai ki he uho mo e ʻelito ʻo ʻetau taumuʻa ʻi he moʻui fakamatelié. …

“… Kuo pau ke tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, kapau ʻoku tau loto moʻoni ke ola lelei hotau fatongiá, pea fie maʻu ke maʻu e tokoni, monūʻia mo e tāpuaki kotoa pē ʻa e Tamaí, pea fakaava mai e matapā ʻo e langí ke tau lava ʻo maʻu ai e ngaahi mālohi fakaʻotuá!” (Jeffrey R. Holland, “Keeping Covenants: A Message for Those Who Will Serve a Mission,” New Era, Jan. 2012, 2, 4).

  • Kuó ke aʻusia fēfē nai e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo tauhi faivelenga hoʻo ngaahi fuakava mo Iá? (Fakakaukau ke ke vahevahe haʻo aʻusia pē ʻaʻau, pea poupouʻi e kau akó ke nau tauhi faivelenga ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.)

Fakanounouʻi ʻa e veesi 7–10 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotu Kolesivilí, ʻa ai ne tuli e Līmani Kopelī mei hono kelekelé, ke nau fononga ki Mīsuli, ʻa ia ʻe teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ha feituʻu maʻanautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55

ʻOku fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa Uiliami W. Felipisi fekauʻaki mo hono uiuiʻi ʻi he Siasí

Fakamatalaʻi ange naʻe aʻu mai ʻa Uiliami W. Felipisi, ko ha tangata ʻētita mo ha faipaaki mei Niu ʻIoke, ki Ketilani ʻOhaiō mo hono fāmilí ʻi Sune 1831. Naʻe tui ʻa Uiliami ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ne toe fakafoki maí ka naʻe teʻeki ke papitaiso ia. Fakanounouʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení ʻa Uiliami ke papitaiso pea uiuiʻi ia ke fakaʻaongaʻi ʻene taukeí mo e talēnití ke tokoni ki hono paaki mo hono tohi ha ngaahi tohi maʻá e Siasí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56

ʻOku fakataʻeʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻo ʻĒsela Teiá pea fakatokanga ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e mānumanú mo e hīkisiá

Fakamatalaʻi ange naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi B. Maasi mo ʻĒsela Teia ke na fononga fakataha ki Mīsuli ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí, pea naʻá Ne toe ui foki mo Niueli Naiti mo Sila J. Kilifini ke na fai ʻa e meʻa tatau (vakai, T&F 52:22, 32). Ka ʻi he maau ʻa Tōmasi ke na mavahé, naʻe ʻikai mateuteu ʻa ʻĒsela ia.

Fakanounouʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:1–13 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakataʻeʻaongaʻi ʻe he ʻEikí e uiuiʻi ʻo ʻĒsela Teia ke ngāue mo Tōmasi B. Māsí ka Ne fili ʻa Sila J. Kilifini ke ne fetongi ia. Koeʻuhí ko e tūkunga ʻa e Kāingalotú ʻi Tomasoni, ʻOhaioó, naʻe toe fakataʻeʻaongaʻi foki ai ʻe he ʻEikí ʻa e fekau ke ʻalu ʻa Sila J. Kilifini mo Niueli Naiti ki Mīsulí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Niueli ke nofo mo e Kāingalotu ne nau kamata nofo ʻi Tomasoní ʻo tataki kinautolu ki Mīsuli.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:14–20. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakatonutonu mo e faleʻi ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotu ʻi he kuonga muʻá. Kole ki he kau akó ke lipooti ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ne nau maʻú.

Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni ne akoʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.