‘Inisititiuti
Lēsoni 5: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6; 8–9


Lēsoni 5

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6; 8–9

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe fetōʻaki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo aʻu ki Māʻasi 1829 ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke taʻofi e liliú kae tatali ki ha tokoni ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha tangata tohi tuʻu paú (vakai, T&F 5:30–34). ʻI hono fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻEikí ke “ʻoatu ʻa e ngaahi meʻá” (T&F 5:34), naʻe aʻu ʻa ʻŌliva Kautele ki he ʻapi ʻo e Palōfitá ʻi Hāmoni, Penisilivēniá ke foaki atu ʻene tokoní. Naʻe toe kamata ʻa e liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, 1829 pea naʻe hoko ʻa ʻŌliva ko e tangata tohi. ʻI he konga kimui ʻo e māhina ko iá, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6. ʻI he fakahā ko ʻení, naʻe maʻu ai ʻe ʻŌliva ha faleʻi fekauʻaki mo hono fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻI he hoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fie maʻu ʻe ʻŌliva hano faingamālie ke liliu ai e Tohi ʻa Molomoná. ʻI ha fakahā naʻe maʻu ʻi ʻEpeleli 1829 pea lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8, naʻe talaʻofa ai ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahaá mo e malava ke ne liliu ʻa e ʻū lekooti ʻi he kuonga muʻá.

Naʻe kamata feinga ʻa ʻŌliva ke ne liliu lea ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo hoko atu. Tuʻunga ʻi he kole ʻa ʻŌlivá, naʻe fehuʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9, ʻa ia naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻuhinga naʻe fefaʻuhi ai ʻa ʻŌliva ke liliú pea ʻomi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e fakahaá.

Konga kimui ʻo e 1828 Naʻe ako ʻa ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo Siosefa Sāmita lolotonga ʻene nofo ʻi Manisesitā, Niu ʻIoké.

ʻEpeleli 1829Naʻe fononga ʻa ʻŌliva Kautele ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke feʻiloaki mo Siosefa Sāmita.

ʻEpeleli 1829Naʻe fakamātoato e hoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko e tangata tohí.

ʻEpeleli 1829Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6 mo e 8.

ʻEpeleli 1829Naʻe feinga ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu lea.

ʻEpeleli 1829Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:1–24

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo hono fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi tūkunga ʻoku nau fehangahangai mo ia ʻi he taimi ní pe ʻamanaki te nau fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe fie maʻu ki ai e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā ka mahuʻinga ai ke maʻu e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi tūkunga peheé?

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau mateuteu ai ke maʻu ʻEne fakahinohinó?

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6, 8, mo e 9 ʻi he ʻaho ní, fakaafeʻi ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea fekumi ki he ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni ke nau tali ʻaki iá.

Fakamatalaʻi ange naʻe lotua ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829, ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha taha ke tokoni ange kiate ia ʻi he ngāue ki he liliú ʻo hangē ko ia ne talaʻofa maí (vakai, Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” 143–44, josephsmithpapers.org; vakai foki, T&F 5:30, 34). Naʻe fakahoko hano konga ʻo e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he tūʻuta mai ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli, 1829. Naʻe kamata fakamātoato leva ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke na ngāue ki he liliú, kae hoko ʻa ʻŌliva ko ha tangata tohi. Hili pē ʻena kamata ngāue ki he liliú, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:1–4 ʻaki hano tala ange naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa mo ʻŌliva “[naʻe] vave ke hoko mai ha ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo” (veesi 1) pea ko kinautolu ne nau fie tokoní ʻoku ui kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau tokoni.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:5–9. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he faleʻi mo e ngaahi talaʻofa ne ʻoange ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautelé.

  • Ko e hā e faleʻi mo e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻŌlivá? (ʻO ka fie maʻu, fakamahinoʻi ange ʻa e faleʻi ne toutou fakahoko ʻe he ʻEikí ke tauhi e ngaahi fekaú.)

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻoku finangalo e ʻEikí ke tali ʻetau ngaahi lotú mo tataki kitautolu?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:10–13 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻokú ne maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahaá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–17, 22–24. Kole ange ke nau fakahā ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva fekauʻaki mo e fakahaá.

  • Ko e hā ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e maʻu fakahaá ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

ʻI hono fakahā ʻe he kalasí ʻa e ngaahi moʻoni ne akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, te ke lava ʻo kole ki ha tokotaha ako ke ne hiki ia ʻi he palakipoé. ʻE lava ke fakahā ʻe he kalasí ha ngaahi moʻoni lahi, ʻo kau ai ʻeni: ʻO ka tau ka fekumi maʻu pē ki ha ngaahi tali mei he Tamai Hēvaní, te Ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālié. ʻI heʻetau ʻeke ki he ʻEikí, te Ne fakamaama hotau ʻatamaí. ʻOku folofola mai ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e melinó ki hotau ʻatamaí ko ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi aʻusia ʻi he taimi ne nau maʻu ai ha fakahā mei he ʻEikí ʻi ha taha ʻo e ngaahi founga ko ʻení. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí. (Fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua te nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakataautaha pe toputapu.)

Fakamahinoʻi ange ʻa e ongo kupuʻi lea “ke ke fakakaukau ʻi ho ʻatamaí ki he pō ʻa ia naʻá ke tangi ai kiate au” ʻi he veesi 22 mo e “kuó u fakahā kiate koe ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻe toko taha” ʻi he veesi 24. Fakamatalaʻi ange naʻe hili hono ʻoange ʻa e fakahā ko ʻení, naʻe fakamatala ange ʻe ʻŌliva ki he Palōfitá kau ki haʻane aʻusia lolotonga ʻene nofo mo e fāmili ʻo Siosefá ʻi Palemaila, Niu ʻIoké. Naʻe pehē ʻe ʻŌliva, hili ʻene ʻilo ki he ʻū lauʻi peletí, naʻá ne “ui ki he ʻEikí ke ne ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni, pea naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ʻoku moʻoni ia, ka naʻá ne fakapulipuli pē ʻa e aʻusia ko iá, pea naʻe ʻikai ke ne teitei tala ki ha taha, ka ʻi he hili ʻene maʻu ʻa e fakahā ko ʻení, naʻá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e ngāue ko iá, he naʻe ʻikai ha taha naʻá ne ʻilo ki he meʻa naʻe lave ki ai ʻi he fakahā ko ʻení, ka ko e ʻOtuá pē mo ia” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 15, josephsmithpapers.org).

Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau fekumi ki heʻenau fakamoʻoni ki he moʻoní mei he ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:25–37

ʻOku faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ke na liliu [e Tohi ʻa Molomoná] pea “ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:25–31 ʻaki hano tala ange naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e ngaahi kī ke ʻomi ʻa e folofolá ki he māmá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva kapau naʻá ne holi ki ai, ʻe lava ke ne maʻu ʻa e meʻafoaki ke liliu leá pea hoko mo Siosefa Sāmita ko ha fakamoʻoni hono ua ki he Tohi ʻa Molomoná. Fakamatalaʻi ange ne ongoʻi taʻepauʻia ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻi he taimi ko ʻení pe ʻe tali nai ʻe he niʻihi kehé ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakamahinoʻi ange naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Siosefa mo ʻŌliva ʻe tāpuekina kinaua ʻo tatau ai pē pe ʻe tali ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngāué pe ʻikai.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:32–37. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he founga naʻe poupouʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo ʻŌlivá. (Mahalo naʻa tokoni ke ke fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “māmani mo helí” [T&F 6:34] ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo Sētane).

  • Ko e hā nai ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku ʻuhingamālie kiate koe pea ʻe lava ke ne tokoniʻi ko e ke ke ikunaʻi ʻa e loto-veiveiuá mo e manavaheé?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8

ʻOku tokoniʻi ʻe he ʻEikí ke mahino kia ʻŌliva Kautele ʻa e laumālie ʻo e fakahaá

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai fuoloa mei hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he vahe 6, naʻe fie ʻilo ʻe ʻŌliva Kautele pe ʻe kamata fakakū ʻa ʻene ngāue liliú. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8 ko ha tali ia ki he kole ʻa ʻŌlivá.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:1–5. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ne fie maʻu ke mahino kia ʻŌliva Kautele kae lava ke ne ngāue ki he liliu leá.

  • Ko e hā ha tokāteline te tau lava ʻo ako mei he veesi 2–3 fekauʻaki mo e founga ʻoku fetuʻutaki mai ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tokāteline ʻoku faitatau mo ʻení: ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ki hotau ʻatamaí mo e lotó ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻEikí ki hotau ʻatamaí? Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú Ne folofola mai ai ki hotau lotó?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“Ko ha ongo ʻoku fuʻu pau ki he ʻatamaí. ʻE lava pē ke ongona pe ongoʻi pea tohi ha ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻo hangē pē naʻe tala hangatonu mai e fakahinohinó.

“Ko ha fetuʻutaki ki he lotó ko ha ongo lahi ange. ʻOku faʻa kamata ʻa e ʻEikí ʻaki hano ʻomi e ngaahi ongó. ʻI he taimi ʻoku fakatokangaʻi ai honau mahuʻingá pea talangofua ki aí, ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻa e malava lahi ange ke maʻu ha ngaahi fakahinohino fakaiikiki ange ki he ʻatamaí. Ko ha ongo ki he lotó, pea kapau ʻe muimui ki ai, ʻoku fakamālohia ia ʻe ha fakahinohino pau ange ki he ʻatamaí” (Richard G. Scott, “Helping Others to Be Spiritually Led” [address to Church Educational System religious educators, Aug. 11, 1998], 3–4).

  • Makatuʻunga ʻi hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he tokāteline ko ʻení, ʻokú ke pehē ko e hā ʻoku fili ai ʻe he ʻEikí ke fetuʻutaki kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:6–12 ʻaki hano tala ange naʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki ke tokoniʻi ia ke ne tokoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono fatongia ko hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e fakahaá

Fakamatalaʻi ange naʻe kamata ngāue ʻa ʻŌliva Kautele ki he liliu leá, ka naʻe ʻikai ke ola lelei peá ne toe foki pē ʻo hoko ko ha tangata tohi ʻa e Palōfitá. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa Sāmita ki he ʻEikí peá ne maʻu ha fakahā ne fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai malava ai ʻa ʻŌliva ʻo liliu leá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:1–6, 11 ʻaki hano tala ange naʻe hoko ʻa e manavahē pe taʻetui ʻa ʻŌlivá ke taʻofi ai ia mei he liliu leá. Naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva ke ne faʻa kātaki pea talaʻofa ange te ne maʻu ha faingamālie ke ne liliu e “ngaahi lekooti kehe” (veesi 2) ʻi he kahaʻú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–10. Kole ange ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa ne akoʻi kia ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e maʻu fakahaá.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí” ʻi he veesi 8? (Ke fakakaukau ki he ngaahi filí mo e meʻa ke fili mei aí, pea fakakaukau lelei ki he ngaahi meʻa kehe ke fai mei ai e filí. Fakamahinoʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakahinohino ko ʻeni mei he ʻEikí naʻe ʻikai liliu ʻataʻatā pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná taʻe ngāueʻi ʻe he tokotaha liliu leá ka naʻe fie maʻu ki ai ʻa e ivi fakaʻatamai.)

  • Ko e hā ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻe he veesi 8 fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ʻamanaki ki ai e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fekumi ai ki Heʻene fakahinohinó mo e tatakí? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ha tokāteline ʻoku faitatau mo ʻení: ʻI heʻetau feinga ke maʻu mo ʻiloʻi ʻa e fakahaá, ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau ngāueʻi ʻetau tafaʻakí.)

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai kuo hanga ʻe hoʻo ngāueʻi hoʻo tafaʻakí ʻo fakatupulaki hoʻo malava ke maʻu ha fakahā mei he ʻEikí?

Fakamahinoʻi ange naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene ngāue ke maʻu ha fakahaá, ka naʻá Ne akoʻi foki kiate ia ʻo kau ki he founga ʻe fetuʻutaki ai ʻa e ʻEikí mo kitautolú.

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e toe ngaahi founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālié?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ke fakatātaaʻi ʻa e tokāteline ʻoku tau maʻu ʻa e fakahaá ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó?

Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ongo kupuʻi lea “māfana ʻa ho lotó” ʻi he veesi 8 mo e “fakakaukau fiemohea” ʻi he veesi 9 ha ongo founga ʻe ua ʻe lava ke fakahā ai ʻe he Laumālié pe ʻoku totonu nai ha meʻa pe ʻikai.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga angamaheni ʻe lava ai ʻe he ʻEikí ʻo tokoni ke tau ongoʻi ha meʻa ʻoku totonú, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“Ko e [fakakaukau fiemohea] ko iá, kiate au, ko ha ongo taʻepau mo taʻefakafiemālie. …

“… Ko e ongoʻi fiemālié ʻa e fakamoʻoni pau taha kuo lahi ʻeku aʻusia fakatāutahá. …

“… Te ke lava ʻo ongoʻi ʻa e melino, fiemālie, mo e fakapapau ʻokú ne fakapapauʻi ʻoku tonu hoʻo filí. Pe … te ke ongoʻi taʻepauʻia, ʻa e fakakaukau fiemoheá, ʻa ia ʻokú ne fakaʻilonga mai ʻoku hala hoʻo filí” (Richard G. Scott, “Using the Supernal Gift of Prayer,” Ensign pe Liahona, May 2007, 10).

Te ke lava ʻo fakamatala ange ʻoku aʻu pē ki he taimi ʻoku tau fekumi faivelenga ai ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku ʻikai maʻu ha tali iá. Fakapapauʻi ki he kau akó kapau ʻoku tau moʻui taau, ʻe lava ke tau maʻu e tui ʻe tali mai ʻe he ʻOtuá ʻi Hono taimi pē ʻOʻona.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:12–14 ʻaki hano fakamatala ange naʻe ʻikai tauteaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele koeʻuhí ko e ʻikai ke ne lava ʻo liliu leá. Naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí te na monūʻia mo Siosefa kapau te na kei faivelenga ai pē ʻi he ngāué.

Tuku ki he kau akó ke nau vakai ki he ongo fehuʻi naʻá ke hiki ʻi he palakipoé ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. Kole ange ke nau hiki ʻi heʻenau tohi fakatāutahá ʻenau tali ki he ongo fehuʻi ko iá ʻo fakatefito ʻi he meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau talí mo e kalasí. Poupouʻi e kau akó ke nau muimui ki ha ngaahi ueʻi ne nau maʻu fekauʻaki mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke nau maʻu mo ʻiloʻi lelei ange ai ʻa e fakahaá.