‘Inisititiuti
Lēsoni 4: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5;17


Lēsoni 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5; 17

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI ha ngaahi māhina hili e fakamoleki ʻe Māteni Halisi e ʻū laʻipeesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fie maʻu ha fakamoʻoni lahi ange ki hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe lea fakafetau hono uaifí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo tukuakiʻi ia ki he kākaaʻi hono husepānití mo e niʻihi kehé ʻi heʻene tala ʻokú ne maʻu e lekooti fakakuonga muʻá. Naʻe foki ʻa Māteni ki Hāmoni, Penisilivēnia, ʻi Māʻasi 1829 ke kole pe ʻe lava ke ne sio ki he ʻū lauʻi peletí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻi he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5 ʻe ui ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí pea fakamoʻoniʻi ʻa hono moʻoní ki māmani. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Māteni kapau te ne fakavaivaiʻi ia, ʻe fakangofua ke ne mamata ki he ʻū lauʻi peletí.

Hangē ko ia ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi Sune 1829 ʻe lava ke mamata ʻa ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā mo Māteni Hālisi ʻi he ʻū lauʻi peletí mo e ʻū meʻa toputapu kehé ʻo fakatatau ki heʻenau tuí. Hili ʻenau maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí, naʻe pau ke nau “fakamoʻoni ki ai, ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá” (T&F 17:3).

Konga kimuʻa ʻo e 1829 Naʻe hoko māmālie atu hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Māʻasi 1829Naʻe kole ʻe Māteni Hālisi ke ne sio ki he ʻū lauʻi peletí; naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5.

ʻEpeleli–Mē 1829Naʻe tokoni ʻa ʻŌliva Kautele ʻi heʻene hoko ko ha tangata tohi kae liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Sune 1829Naʻe hiki ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki Feieti, Niu ʻIoke.

Sune 1829Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17.

Sune 1829Naʻe ʻaʻahi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻo fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Meimei ki he ʻaho 1 ʻo Siulai, 1829Naʻe fakaʻosi ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1–22

ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne folofolá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ʻe fakamoʻoni ki ai ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu

Hiki e kupuʻi lea ko ʻení he palakipoé: Ko e sio ki aí ko e tuí ia.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e tuí mo e tui fakalotú?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe te nau tali fēfē ki ha taha ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai lava ia ke tui ki he ʻOtuá pe ki he Tohi ʻa Molomoná taʻe ʻi ai ha fakamoʻoni fakatuʻasino. ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5 he ʻaho ní, fakaafeʻi ke nau fekumi ki he ngaahi moʻoni ʻe tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ke nau tali ai ki ha taha ʻokú ne pehē he ʻikai lava ke ne tui ki ha meʻa taʻe ʻi ai ha fakamoʻoni fakatuʻasino.

Tala ange ki he kau akó, naʻe fononga ʻa Māteni Hālisi ʻi Māʻasi 1829, mei Palemaila, Niu ʻIoke ke ʻaʻahi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. Ko e hili ia ha māhina ʻe valu mei he taimi ne fakamoleki ai ʻe Māteni ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 ʻo e tohi ne ʻosi liliú, pea naʻe talu mei he taimi ko iá ne teʻeki ke toe fesiofaki ʻa Māteni mo Siosefa. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1–3, pea kole ki he kalasí ke nau muimui ki he laukongá, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe Māteni Hālisi meia Siosefa Sāmitá mo e meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá ke ne tali ʻaki kia Mātení.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Mātení pea ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá ke tali ʻaki e kole ʻa Mātení?

  • ʻI he kole ʻa Mātení, ko e hā ʻene ongoʻi totonu ko e founga lelei taha ia ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi fakamatala ʻa Siosefá?

Fakamahinoʻi ange ʻoku pehē foki ʻe he kakai ʻi hotau kuongá kapau naʻa nau maʻu ha fakamoʻoni fakatuʻasino, te nau tui ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá (1876–1972):

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“ʻI he taimi lahi ko e fanongo pē ʻa e [kakaí] … ki he talanoa ʻo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku nau fehuʻi pe ʻoku tauhi ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha mīsiume ʻe lava ke mamataʻi ai ia. Ko e niʻihi ʻo kinautolu kuo nau ako fakasaienisi, pea ʻoku nau [fokotuʻu] mai kapau ʻe lava e kau poto fakaʻatamaí ʻo sio pea siviʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí pea ako ke lau kinautolu, te nau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e moʻoni ʻa Siosefa Sāmitá, pea ʻe toki ului ʻa e māmaní kotoa” (Joseph Fielding Smith, Church History and Modern Revelation [1953], 1:40).

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:4–10. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi pe ko e hā naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke ʻoua naʻa fakaʻaliʻali ʻa e ʻū lauʻi peletí ki māmaní.

  • Ko e hā e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene fekau kia Siosefa Sāmita ke ʻoua naʻa fakaʻaliʻali ʻa e ʻū lauʻi peletí ki māmaní? (Kapau naʻe ʻikai ke tui e kakaí ki he folofola ʻa e ʻEikí ne fakahā mai ʻia Siosefa Sāmitá, he ʻikai pē ke nau tui ʻo tatau ai pē kapau naʻa nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí [vakai, T&F 5:7]; naʻe taʻofi ʻe he ʻEikí e ʻū lauʻi peletí mei he māmaní koeʻuhí “ko ha taumuʻa fakapotopoto” [vakai, T&F 5:9].)

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefá ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e kupuʻi lea ʻoku hiki ʻi he palakipoé (“Ko e sio ki aí ko e tuí ia”)?

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he “Ko e sio ki aí ko e tuí ia”: Te u fakatupulaki pe fakamālohia fēfē ʻeku fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ki ha tali ʻe ua pe lahi ange ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa mo Mātení. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11–15. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he founga ʻe taha ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí te Ne tokoni ai ke ʻiloʻi ʻe māmani ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Fakatatau ki he veesi 11, ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí te Ne fai ke tokoni ai ke tui ʻa māmani ki he fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he Tohi ʻa Molomoná? (Hili hono ʻomi ʻe he kau akó ʻenau talí, hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE tuʻu ʻa e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.)

  • Fakatatau ki he veesi 12–13, ʻe maʻu fēfē ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻenau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

  • ʻE kehe fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mei he fakamoʻoni ʻe maʻu ʻe he niʻihi kehé?

  • ʻE fakamālohia fēfē ʻe he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé, ʻo kau ai e fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, hoʻo fakamoʻoni ʻaʻau ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:16, pea kole ki he kalasí ke nau muimui ki he laukongá, ʻo fekumi ki ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní. (ʻO ka fie maʻu tokoni ʻa e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e veesi ko ʻení, te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau fakafekauʻaki ʻa e veesi 16 mo e ʻEta 4:11.)

  • Ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí te Ne fai maʻanautolu ʻoku tui ki Heʻene folofolá? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau ʻoku tau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá, te Ne fakamoʻoniʻi mai hono moʻoní kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié.

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e lea ko ʻeni ʻa Pīsope Keleni L. Pesi, ko ha mēmipa mālōlō ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé.

ʻĪmisi
ʻEletā Glenn L. Pace

“ʻOku ʻikai mo ha toe founga ke maʻu ai ha fakamoʻoni ka ʻi he fakamoʻoni pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai lava ke ke falala ki ha toe meʻa kehe. … ʻOku lahi ha ngaahi sīpinga fakafolofola ʻoku tau maʻu ki he maumautaimi ʻe te maʻu ha fakamoʻoni fakatuʻasino taʻe kau ai e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai hoko ʻa e uluí mei ha fakahā fakatuʻasino mei langi” (Glenn L. Pace, “The Elusive Balance,” New Era, Mar. 1989, 49).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne folofolá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālié kae ʻikai ʻi ha fakamoʻoni fakatuʻasinó?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí hono moʻoni ʻo ʻEne folofolá kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ʻoku nau loto-fiemālie ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:17–22 ʻaki hano fakamatala ange naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻe ʻalu atu ʻa e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ki he funga ʻo e māmaní ʻo fakamalaʻiaʻi ʻa kinautolu ʻoku fakafefeka honau lotó ki aí. Naʻe folofola foki ʻe he ʻEikí ʻe lilingi hifo ha tautea ki he kakai ʻo e māmaní kapau he ʻikai ke nau fakatomala.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:23–35

ʻOku folofola ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi kapau ʻe fakatomala ʻe lava ke ne kau ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe fakakaukau ki ha taimi naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí hono moʻoni ʻo ʻEne folofolá kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. Kole ange ke nau hiki ʻi ha laʻipepa ʻa e meʻa ne nau fai ke tokoni ai ke nau mateuteu ke maʻu ʻa e fakahā ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:23–25, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi naʻe fie maʻu ke ne fai kae lava ke ne hoko ko ha fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai e lisi naʻá ke hikí mo e meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Fakatatau ki he meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ʻi he veesi 24, ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo hano maʻu maʻatautolu pē ha fakamoʻoni ki he moʻoní? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻo kole ki he ʻOtuá ʻi he tui mo e loto-fakamātoato, te tau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tau lotu ʻi he loto-fakatōkilalo, tui, mo e loto-fakamātoato?

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke lotu ai ʻi he loto-fakatōkilalo, tui, mo e loto-fakamātoato? Ko e hā e meʻa naʻá ne ʻai ke kehe ai e lotú ni mei he ngaahi lotu kehe kuó ke fanongo ai pe fakahokó?

Poupouʻi e kau akó ke nau lotu ʻi he loto-fakatōkilalo, tui, mo e loto-fakamātoato kae lava ke nau maʻu pe fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he moʻoní.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:26–35 ʻaki hano tala ange naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi kapau he ʻikai ke ne fakahā ʻene fehalākí ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí mo tauhi e ngaahi fekaú, he ʻikai ke ne maʻu e faingamālie ke mamata ai ki he ʻū lauʻi peletí. Naʻe folofola foki ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke taʻofi fakataimi e ngāue ki he liliú. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne ʻomi ha tokoni kia Siosefa ke ikunaʻi e ngāue ki he liliú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:1–9

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ke nau fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi ʻEpeleli 1829, ʻa ʻŌliva Kautele ke ne tokoni kia Siosefa Sāmita ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he aʻu ki Sune 1829, naʻe fakaʻosiʻosi ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e ngāue ki he liliú lolotonga ʻena nofo ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa e fakahā ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:1–2, pea kole ki he kalasí ke nau muimui ki he laukongá, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe fie maʻu ke fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú kae lava ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí pea mo e toe ngaahi meʻa kehe naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe fakahā kiate kinautolú.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ke fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú kae lava ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí?

  • Makehe mei he ʻū lauʻi peletí, ko e hā ʻa e toe ngaahi meʻa kehe naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ke fakahā kiate kinautolú?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:3–6, ʻo fekumi ki he fatongia ʻe maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú hili ʻenau mamata ki he ʻū lauʻi peletí.

  • Fakatatau ki he veesi 3, ko e hā naʻe ʻamanaki ʻe he ʻEikí ʻe fai ʻe ʻŌliva, Tēvita, mo Māteni hili hono fakahā kiate kinautolu ʻa e ʻū lauʻi peletí?

  • Fakatatau ki he meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻi he veesi 3, ko e hā hotau fatongiá hili ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni meimei tatau mo ʻeni: Ka hili ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní, ʻoku tau fatongia ʻaki hono fakamoʻoniʻi iá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau fakamoʻoni ki he moʻoní hili ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki aí?

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke houngaʻia ai ʻi hono vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoní mo ha taha kehe?

  • Kuo faitāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he niʻihi kehe kuo nau vahevahe mo fakamoʻoni ki he moʻoní hili hono maʻu ʻenau fakamoʻoní?

Fakamatalaʻi ange naʻe hili pē ha taimi nounou mei hono maʻu e fakahā ko ʻení, naʻe ʻalu atu ʻa Siosefa Sāmita, Māteni Hālisi, Tēvita Uitemā, mo ʻŌliva Kautele ki he vaotā ofi ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ʻi Feieti, Niu ʻIoké, ke lotu ke nau maʻu ʻa e fakamoʻoni ne talaʻofa angé. ʻI ha tali ki heʻenau lotú, naʻa nau vakai ki ha ʻāngelo ʻokú ne pukepuke ʻa e ʻū lauʻi peletí, pea naʻa nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻoku folofola mai ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe liliu ia “ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá” (“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Tohi ʻa Molomoná). ʻI he talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí, kuo pulusi ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” ʻi he tatau kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná talu mei hono fuofua pulusí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni te nau lava ʻo fakamoʻoniʻí. Poupouʻi ke nau tukupā ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻenau fakamoʻoni ki he moʻoní.