‘Inisititiuti
Lēsoni 54: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134–36


“Lēsoni 54: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134–36,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2017)

“Lēsoni 54,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Lēsoni 54

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134–36

Talateú mo e Fakahokohoko e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho 17  ʻAokosi, 1835, naʻe fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Ketilani ʻOhaioó ha fakataha makehe ke fakangofua e pulusi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ne hanganaki maí. Lolotonga e fakatahá, naʻe loto e kāingalotu ʻo e Siasí ke fakakau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá “hano talaki fakahā ʻo e tui ʻo kau ki he ngaahi puleʻangá mo e ngaahi laó” (TF 134, ʻuluʻi vahé). ʻOku lekooti ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134.

ʻI he ʻaho 27 Sune 1844, naʻe fakapoongi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono taʻokete ko Hailamé, ʻa ia naʻe hoko ko e Tokoni Palesiteni mo e Pēteliake foki ʻo e Siasí, ʻi Kātesi, ʻIlinoisi. Naʻe fakakau ha fanongonongo ʻo e fakapoó ʻi he tatau ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá he 1844 pea naʻe fakatefito ia ʻi he fakamatala mātā tonu ʻa ʻEletā Sione Teila mo ʻEletā Uiliate Lisiaté, ko e ongo mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku lekooti ʻa e fanongonongo ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135.

ʻI Fēpueli 1846, naʻe kamata mavahe e kāingalotu ʻo e Siasí mei Nāvū ʻIlinoisi, pea fononga fakahihifo ʻo kolosi he Vahefonua ʻAiouaá. Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136 ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, ʻi Nepulasikā, ʻi Sānuali ʻo e 1847. Naʻe faleʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ,Kāingalotú ke nau fokotuʻutuʻu kinautolu mo teuteu ki heʻenau fononga fakahihifó.

17  ʻAokosi, 1835Naʻe fakangofua e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134 ke fakakau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaioó.

27 Sune, 1844Naʻe fakapoongi ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Hailame Sāmitia ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ʻi Kātesi, ʻIlinoisi.

Siulai–ʻAokosi 1844Naʻe hiki ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135.

4 Fēpueli, 1846Naʻe mavahe e ʻuluaki kulupu ʻo e Kāingalotú mei Nāvū ʻIlinoisi, ʻi heʻenau fononga fakahihifó.

Sune 1846Naʻe tūʻuta e kulupu Kāingalotu ʻa Pilikihami ʻIongí ʻi he Vaitafe Mīsulí, ʻa ia ʻe fokotuʻu ai ʻa Kanesivila, ʻAiouā, mo e Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momoko, Nepulasikaá.

14 Sānuali, 1847Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136.

24 Siulai, 1847Naʻe tūʻuta ai e kulupu paionia ʻa ʻPilikihami ʻIongí ki he Teleʻa Sōlekí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134:1–12

Ko e ʻomi e ngaahi fatongia ʻo e ngaahi puleʻangá mo honau kakaí

Fakatokangaʻi ange: Fakakaukau ke hivaʻi e “ʻOku Mau Fakamālō” (Ngaahi Himí, fika. 16) ko ha konga ʻo e fakataha lotú.

Fakaʻaliʻali pe hiki ʻi he palakipoé ʻa e fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau tali: ʻE fēfē nai kapau naʻe ʻikai ha ngaahi puleʻanga ʻi he māmaní?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134 ʻe lava ʻo tokoni ke mahino kiate kinautolu e fatongia totonu ʻo e puleʻangá.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e puipuituʻa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e palakalafi ko ʻení:

Hili hono tuli ʻe he kau fakatanga ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí, ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mei honau ʻapí ʻi he konga kimui ʻo e 1833, naʻe kole ʻe he kau taki ʻo e Siasí ki he kau taki ʻi he siteití mo e puleʻangá ke maluʻi mo tokoni ʻi hono toe fakafoki mai ʻenau ngaahi koloa molé, ka naʻe ʻikai tali ʻenau kole tokoní. ʻI ʻAokosi 1835, lolotonga e kole ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he puleʻangá ki he totongi huhuʻí mo e fakamaau totonú, naʻe tuku atu ʻe ʻŌliva Kautele mo Sitenei Likitoni ha fakamatala ki ha fakataha lahi ʻa e Siasi ʻi Ketilani ʻOhaiō, naʻe fakahā ai e ngaahi tui ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí kau ki he puleʻangá mo e ngaahi laó. (Vakai, Spencer W. McBride, “Of Governments and Laws,” in Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2012], 295, pe history.lds.org.) ʻOku lekooti ʻa e fanongonongo ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134:1–3. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi pe ko hai naʻá ne ʻomi e fakakaukau ki he ngaahi puleʻangá mo e ʻuhingá.

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ʻilo mei he veesi 1 fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e ngaahi puleʻangá? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo e moʻoni ko ʻení: Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá e ngaahi puleʻangá ki he lelei ʻo e kakai kotoa pē.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga e ngaahi puleʻanga ʻi he veesi 1 ki he puleʻangá fakalūkufua, kae ʻikai ko ha faʻunga pau ʻo e puleʻangá.

  • Fakatatau ki he veesi 2, ko e hā ha ngaahi totonu ʻoku totonu ke maluʻi ʻe he ngaahi puleʻangá?

  • Fakatatau ki he veesi 3, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he ngaahi puleʻangá ke ʻi ai ha “kau ʻōfisa fakafonua”?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134:4. Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e tauʻatāina fakalotú.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi 4 fekauʻaki mo e tauʻatāina fakalotú?

  • ʻOku uesia fēfē ʻe he tauʻatāina fakalotú ʻetau malava ke muimui ki he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní?

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134:5–12 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻoku pehē ʻe he fanongonongo ʻoku totonu ke “tauhi mo poupouʻi” ʻe he kakai kotoa pē ʻa e ngaahi puleʻanga faitotonú mo fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi laó (veesi 5). ʻOku totonu ke fokotuʻu ʻe he ngaahi puleʻangá ha ngaahi lao te ne maluʻi e tui fakalotú, ka ʻoku ʻikai totonu ke nau filifili mānako. ʻIkai ngata aí, ʻe lava e ngaahi kulupu fakalotú ʻo fakatonutonu ʻenau kau mēmipá ʻo ka fie maʻu, ʻo fakafou ʻi he tuʻusi mei he Siasí, kae he ʻikai ke nau lava ʻo fakataʻeʻaongaʻi e koloa ʻenau kau mēmipá pe fakalaveaʻi fakatuʻasino kinautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1–7

Ko e fakahā ʻe he Siasí ʻa hono fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Hailame Sāmitá

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakamahinoʻi ange ne hangē ko e ngaahi vahaʻataimi kimuʻa hono fakatangaʻi e Siasí, ne ʻikai lava e kau ʻōfisa ʻo e puleʻangá ʻo maluʻi e ngaahi totonu ʻa e Kāingalotú, ʻi he taimi naʻe fakapoongi ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono taʻokete ko Hailamé ʻi he Fale Fale Fakapōpula Kātesí he ʻaho 27 Sune, 1844. Hili iá, naʻe lekooti ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi manatu melie ki he Palōfitá ʻi he ngaahi tohinoa, ngaahi tohi, mo e tohi ki he kakaí. Naʻe faʻa fakamatalaʻi ʻe he kāingalotu ko ʻení ʻenau ngaahi ongo ʻi hono ʻiloʻi e pekia ʻa e Palōfitá pehē foki ki heʻenau ngaahi fakamoʻoni ki hono fatongia mo e misiona fakalangí (vakai, Jeffrey Mahas, “Remembering the Martyrdom,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2012], 299–306, or history.lds.org). ʻOku lekooti e taha ʻo e ngaahi manatu melie ko iá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135 pea ʻoku fakatefito ia ʻi he ngaahi fakamatala mātā tonu ʻa ʻEletā Sione Teila mo ʻEletā Uiliate Lisiate, ʻa ia naʻá na nofo mo e Palōfitá ʻi heʻene pekiá.

Fakaafeʻi ha kau ako ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe iku ki hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1–2, ʻo kumi ki he fakaikiiki fekauʻaki mo e fakapoó.

  • Naʻá ke mei ongoʻi fēfē kapau naʻá ke nofo ʻi Nāvū pea fanongo fekauʻaki mo e pekia ʻa e Palōfitá?

Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻi he kau akó ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3–7. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku makehe kiate kinautolú.

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ʻilo mei he veesi 3 fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe Siosefa Sāmita “ki hono fakamoʻui ʻo e [fānau ʻa e ʻOtuá]”? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo e moʻoni ko ʻení: Kuo fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha meʻa lahi ange, tukukehe pē ʻa Sīsū, ki hono fakamoʻui e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻo laka hake ʻi ha toe taha kuo moʻui.)

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá (1838–1918), pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph F. Smith

“Ko e ngāue naʻe fakakaungatāmaki ai ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻikai fakangatangata ia ki he moʻuí ni pē, ka ʻoku toe fekauʻaki foki ia mo e moʻui ka hoko maí, pea mo e moʻui naʻe ʻi aí. Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fekauʻaki ia mo kinautolu naʻe moʻui ʻi he māmaní, ʻa kinautolu ʻoku moʻuí pea mo kinautolu ʻe muimui ʻi hotau tuʻá” (Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 481).

  • ʻE tokoni fēfē nai e fakamatala ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻa hono mahuʻinga ʻo e misiona ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki hifo e meʻa kuo fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hono fakamoʻui kinautolú. Hili ha taimi feʻunga, kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lipooti ʻa e meʻa naʻa nau hikí.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ʻoku nau loto fiemālie ke vahevahe foki mo ʻenau fakamoʻoní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:1–33

Ko e fokotuʻutuʻu mo faleʻi ʻe he ʻEikí e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he teuteu ki heʻenau fononga fakahihifó

Fakamatalaʻi ange ne hili e uike ʻe ua hono tāmateʻi ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Kātesi ʻIlinoisí, pea lipooti ʻe ha nusipepa ʻa e pekia ʻa e Palōfitá mo hono taʻoketé. “Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe he fakamatalá … ʻa e aofangatuku mo e vavalo ko ʻení: ‘Ko e ngata ia ʻa e tui faka-Māmongá’” (Lawrence R. Flake, “Of Pioneers and Prophets” [Brigham Young University devotional, July 18, 1995], 3, speeches.byu.edu).

  • Ko e hā naʻe ʻikai mahino ki he tokotaha naʻá ne faʻu e fakamatalá ni fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí?

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Pilikihami ʻIongi, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

Kimuʻa ʻi heʻene pekiá, naʻe foaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahih kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Hili ʻene pekiá, naʻe hokohoko atu e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe puleʻi ʻe Pilikihami ʻIongí, ke tataki e Siasí. ʻI he lotolotonga e fakalalahi ʻa e fakatangá, naʻe kamata ke mavahe e Kāingalotú mei Nāvū ʻIlinoisi, ʻi Fēpueli 1846 pea fononga fakahihifo ki he ʻOtu Moʻunga Maká. Ka neongo ia, naʻe tuai ʻenau fonongá, koeʻuhí ko e ʻuha lahí mo e siʻi e maʻuʻanga tokoní, pea naʻe meimei māhina ʻe fā ʻenau fononga maile ʻe 300 ʻo kolosi ʻi ʻAiouaá. Naʻe fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí ke tatali kae ʻoua kuo aʻu ki he faʻahitaʻu failau hono hokó ke hoko atu ʻenau fononga fakahihifó, ko ia ne nau fokotuʻu ai ha ngaahi nofoʻanga fakataimi ʻi he matāfanga ʻo e Vaitafe Mīsulí, ko e lahi tahá ʻa e Nofoʻanga Fakaʻahitaʻu Momokó. Ko e feituʻu ia ne maʻu ai ʻe Pilikihami ʻIongi e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136. (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 291–93, 306–14, 319330.)

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:1–5. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Palesiteni Pilikihami ʻIongí. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Naʻe mei tokoniʻi fēfē nai e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono ʻiloʻi ne hokohoko atu hono fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló?

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokātekine mo e Ngaahi Fuakava 136:6–16 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi e founga ke “teuteu [ai] maʻanautolu [ne] tatalí,” pe ʻe haʻu ʻamuí (veesi 6), pea ui e niʻihi fakatāutahá ke tataki e ngaahi kulupu kehekehe ʻo e Kāingalotú.

Hiki e fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení he palakipoé: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:1731. Vahe ki he tokotaha ako takitaha ha veesi ʻe taha pe lahi ange ʻi he ngaahi vēsí ni (koeʻuhí ke vahe e ngaahi veesi kotoa pē). Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻenau veesi kuo vahe angé, ʻo kumi e faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú. Hili ha taimi feʻunga, kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā ha founga ʻe ala tāpuekina ai ʻe he faleʻi ʻa e ʻEikí e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau fononga fakahihifó?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:30–33. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú.

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻilo mei he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú? (Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau mo ʻení: ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau manavahē ʻi hotau ngaahi filí koeʻuhí ʻoku tau ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻE lava ke teuteuʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ʻahiʻahí ke maʻu e nāunau he kahaʻú. Kapau te tau loto fakatōkilalo pea ui ki he ʻEikí, te ne fakamāmaʻi kitautolu ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. Hiki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Naʻe mei tokoni fēfē nai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau fononga fakahihifó?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻe lava tokoni ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau fononga ʻi he moʻuí. Fai hoʻo fakamoʻoní ki he founga kuo tāpuekina ai koe ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:34–42

Ko e fakafiemālieʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú mo faleʻi kinautolu ke nau faivelenga ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú

Toe vakai ki he fakatātā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻá ke fakaʻaliʻali kimuʻá. Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:34–40 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Pilikihami ʻIongi neongo ko e tokolahi naʻa nau “ofo … koeʻuhi ko [e] pekia [ʻa Siosefá” (veesi 39), pe fifili ki he ʻuhinga naʻá ne pekia aí, ka naʻe ʻosi fakakakato faivelenga ʻe Siosefa ʻa hono misioná (veesi 38). Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe he ʻEikí naʻe tāmateʻi e Palōfitá ka ne lava ʻo “fakamaʻu ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó, koeʻuhí ke fakalāngilangiʻi ia pea fakahalaiaʻi ʻa e kau faiangahalá” (veesi 39).

Fakamatalaʻi ange naʻe aofangatuku ʻe he ʻEikí e fakahā ko ʻení ʻaki ha ngaahi lea fakalotolahi. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:37, 40–42. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ke fakafiemālieʻi e Kāingalotú.

  • Naʻe fakafiemālieʻi fēfē nai e Kāingalotú ʻi he folofola ʻa e ʻEikí?

  • Fakatatau ki he veesi 37, ko e hā ha tāpuaki te tau maʻu “kapau te [tau] faivelenga ʻi he tauhi [e] ngaahi lea kotoa pē [ʻa e ʻEikí],” pe ngaahi fekaú? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: Kapau ʻoku tau faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi folofola kotoa ʻa e ʻEikí, te tau mātā Hono nāunaú ʻi ha ʻaho.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku faingataʻa ke tauhi, pe talangofua, ki Heʻene folofolá kotoa ʻi he taimi kotoa pē, ka ʻokú Ne ʻamanaki mai ke tau fai hotau lelei tahá.

  • ʻE poupouʻi fēfē kitautolu ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

Fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau feinga ke tauhi kotoa e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí mo tatali ʻi he faʻa kātaki ki Heʻene ngaahi talaʻofá.