Ngaahi Folofolá
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135


Vahe 135

Ko e fakapoongi ʻo Siosefa Sāmita ko e Palōfitá mo hono tokoua ko Hailame Sāmita ko e Pēteliaké, ʻi Kātesi, ʻi ʻIlinoisi, ʻi he ʻaho 27 Sune 1844 (History of the Church, 6:629–631). Naʻe hiki ʻa e fakamatala ko ʻeníʻe ʻEletā Sione Teila ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻá ne mamata mo fakamoʻoni tonu ki he ngaahi meʻa ko ʻení.

1–2, Naʻe fakapoongi ʻa Siosefa mo Hailame ʻi he Fale Fakapōpula ʻo Kātesí; 3, ʻOku fakahā ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e Palōfitá; 4–7, ʻOku fakamoʻoni ʻa hona toto taʻehalaiá ki he moʻoni mo e faka-ʻOtua ʻo e ngāué.

1 Ko e meʻa ke fakamaʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo e tohi ko ʻení pea mo e Tohi ʻa Molomoná, ko ia ʻoku mau fakahā ai hono afakapoongi ʻo bSiosefa Sāmita ko e Palōfitá, mo Hailame Sāmita ko e Pēteliaké. Naʻe fanaʻi ʻa kinaua ʻi he cfale fakapōpula ʻo Katesí, ʻi he ʻaho 27 ʻo Suné, 1844, ʻi he taimi nima efiafí nai, ʻe ha fuʻu kakai tokolahi kuo toʻo mahafu—pea vali ʻuliʻuli—ʻa ia ko e toko 150 ki he toko 200 nai. Naʻe ʻuluaki fanaʻi ʻa dHailame ʻo ne tō fiemālie pē, mo pehē: Ko e tangata mate au! Naʻe puna ʻa Siosefa mei he matapā sioʻatá, ka naʻe fanaʻi ia ʻo mate ʻi heʻene feingá, mo ʻene pehē: ʻE ʻEiki ko hoku ʻOtua! Naʻe toe fanaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi hili ʻena maté, ʻi ha founga fakamamahi, pea naʻe lavea ʻa kinaua fakatouʻosi ʻi ha foʻi pulu ʻe fā.

2 Ko e aSione Teila mo Uiliate Lisiate, ʻa ia ko e toko ua ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko kinaua pē naʻe ʻi he lokí ʻi he taimi ko iá; naʻe lavea ʻa e ʻuluakí ʻi ha founga fītaʻa ʻi ha foʻi pulu ʻe fā, kae talu ai mo ʻene toe sai; ko hono uá naʻá ne hao, ʻi he maluʻi ʻa e ʻOtuá, taʻe ʻi ai ha ava ʻi hono kofú.

3 Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita, ko e aPalōfita mo e bTangata Kikite ʻa e ʻEikí, ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga. ʻI he vahaʻa fuonounou ʻo e taʻu ʻe uofulu, kuó ne ʻomai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻá ne liliu ʻi he foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea kuo fou ʻiate ia ʻa hono pulusi ia ʻi he ongo fuʻu fonua lalahi ʻe ua; kuó ne ʻoatu ʻa hono ckakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi aí, ki he ngaahi potu ʻe fā ʻo e māmaní; kuó ne ʻomai ʻa e ngaahi fakahā mo e ngaahi fekau ʻa ia ʻoku kau ʻi he tohí ni ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo ha ngaahi tohi lahi mo e ngaahi akonaki kehe ʻoku ngali potó koeʻuhí ke ʻaonga ki he fānau ʻa e tangatá; kuó ne tānaki ʻa e lau afe ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ni, mo fokotuʻu ha fuʻu dkolo lahi, pea tuku ha ongoongo lelei mo e hingoa ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke tāmateʻi. Naʻe fisifisimuʻa ʻa ʻene moʻuí, peá pekia ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo hono kakaí; pea hangē ko e tokolahi ʻo e kau pani ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá, kuó ne fakamaʻu hono tufakangá mo ʻene ngaahi ngāué ʻaki hono etoto ʻoʻoná; pea kuo pehē foki mo hono tokoua ko Hailamé. Naʻe ʻikai te na mavahevahe ʻi he moʻuí, pea naʻe ʻikai fakamāvaeʻi ʻa kinaua ʻi he maté!

4 ʻI he ʻalu ʻa Siosefa ki Kātesi ke tuku atu ia ki he ngaahi fie maʻu loi ʻa e laó, ʻi he ʻaho ʻe ua pe tolu ki muʻa ʻi hono fakapōngí, naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻalu ʻo hangē ko e alami ke tāmateʻi; ka ʻoku nonga hoku lotó ʻo hangē ko e pongipongi malū ʻi he faʻahitaʻu māfaná; ʻoku ou maʻu ʻa e konisēnisi ʻoku ʻataʻatā mei he fai hala ki he ʻOtuá, pea ki he kakai kotoa pē. Te u mate ʻoku ou taʻehalaia, pea ʻe pehē ʻo kau kiate au ʻi he kahaʻú—naʻe fakapoongi ia ʻi he anga-fitaʻa.”—ʻI he pongipongi pē ko iá, ʻi he hili ʻa e teuteu ʻa Hailame ke ʻalu—te tau pehē koā ko e ʻalu ke tāmateʻí? ʻio, he naʻe pehē ia—naʻá ne lau ʻa e veesi ʻoku hā atu ʻi lalo ní, ʻa ia ʻoku ofi ki he ngataʻanga ʻo e vahe hono hongofulu mā ua ʻo e tohi ʻEtá, ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo ne peluki ʻa e kiʻi tapa ʻo e peesi ʻi aí:

5 Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku lotu ki he ʻEikí ke ne foaki ki he kau Senitailé ʻa e ʻofa, koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e manavaʻofá. Pea naʻe hoko ʻo pehē, naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate au: Kapau ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e manavaʻofá ʻoku tatau ai pē kiate koe, kuó ke tui faivelenga; ko ia, ʻe afakamaʻa ho ngaahi kofú. Pea ko e meʻa ʻi hoʻo ʻiloʻi ho vaivaí, ko ia ʻe ngaohi koe ke ke mālohi, ʻo aʻu ki hoʻo nofo hifo ʻi he potu kuó u teuteu ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo ʻeku Tamaí. Pea ko ʻeni … ʻoku ou lea māvae ki he kau Senitailé; ʻio, kae ʻumaʻā foki mo hoku kāingá ʻa ia ʻoku ou ʻofa aí, kae ʻoua ke tau feʻiloaki ʻi he ʻao ʻo e bfakamaauʻanga ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻe ʻilo ai ʻe he kakai fulipē ʻoku ʻikai ʻuliʻi hoku ngaahi kofú ʻi homou totó. Kuo mate ʻeni ʻa e ongo ctangata fakamoʻoní, pea ʻoku mālohi kakato ʻa ʻena fakamoʻoní.

6 Naʻe taʻu fāngofulu mā fā ʻa Hailame Sāmita ʻi Fēpueli, 1844, pea naʻe taʻu tolungofulu mā valu ʻa Siosefa Sāmita ʻi Tīsema, 1843; pea ʻe fai atu ai pē mei heni ʻe lau fakataha hona hingoá mo e faʻahinga kuo fakapoongi koeʻuhi ko e lotú; pea ʻe fakamanatuʻi ki he tokotaha ʻoku lau ʻeni ʻi he puleʻanga kotoa pē ko e Tohi ʻa Molomoná, pea mo e tohí ni ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ʻa e siasí, koe meʻa naʻe fakamoleki ai ʻa e toto lelei taha ʻo e senituli hono hongofulu mā hivá ʻi hono ʻomi ia ke fakamoʻui ha māmani kuo fakaʻau ʻo kovi; pea kapau ʻoku lava ʻe he afí ke maumauʻi ha ʻakau ʻoku kei amata koeʻuhi ko e fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, huanoa hono faingofua ke vela ʻo ʻosi ʻa e ngaahi ʻakau mōmoá ke fakamaʻa ʻa e ngoue vainé mei he koví. Naʻá na moʻui ki he lāngilangi; naʻá na mate ki he lāngilangi; pea ko e lāngilangi ʻa hona pale taʻengatá. ʻE tukufakaholo ʻa hona hingoá mei he kuonga ki he kuonga ki he hako ʻe tupú ko e ongo maka-koloa mahuʻinga kiate kinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻí.

7 Naʻá na taʻehalaia ʻi he fai ha hia, ʻo hangē ko ia naʻá na faʻa fakamoʻoniʻi ki muʻá, pea naʻe fakapōpulaʻi ʻa kinaua ʻi he fale fakapōpulá ko e tupu pē mei he kaungā-filioʻi kākā ʻa ha kau tangata lavaki mo e kau tangata fai angahala; pea ʻoku hoko hona toto taʻehalaia ʻi he faliki ʻo e fale fakapōpula ʻo Kātesí ko e fakamoʻoni lahi ia kuo fakapipiki ki he “Lotu Māmongá” ʻa ia ʻe ʻikai lava ke fakafisinga ʻe ha fakamaauʻanga ʻi he māmaní, pea ko hona toto taʻehalaia ʻoku ʻi he sila ʻo e Siteiti ʻo ʻIlinoisí, fakataha mo e maumauʻi ʻo e falala ʻa e Siteiti ʻa ia naʻe talaʻofa mai ʻe he kōvaná, ko ha fakamoʻoni ia ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei taʻengatá ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻe he māmaní kotoa ʻo fakataʻeʻaongaʻi; pea mo hona toto taʻehalaiá ʻi he fuka ʻo e tauʻatāiná, pea ʻi he tohi konisitūtone lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ko ha fakafofonga ia maʻá e lotu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻe mahuhuhuhu ʻi he loto ʻo e kau tangata angatonu ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē; pea ko hona toto taʻehalaiá, fakataha mo e toto taʻehalaia ʻo kinautolu kotoa pē naʻe fakapoongi koeʻuhi ko e lotú ʻi lalo ʻi he aʻesi-feilaulau ʻa ia naʻe mamata ki ai ʻa Sioné, te nau tangi ki he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú kae ʻoua ke ne sāuni ʻa e toto ko iá ki māmani. ʻĒmeni.