‘Inisititiuti
Lēsoni 46: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–10; 122–123


“Lēsoni 46: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–10; 122–123,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2017)

“Lēsoni 46,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Lēsoni 46

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–10; 122–23

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho 31 ʻo ʻOkatopa , 1838, naʻe ʻave pōpula ʻe he kau tau ʻa Mīsulí e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he Hihifo Mamaʻo, ʻo Mīsulí. Naʻe tuku pōpula e kau tangatá ni ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he Vahefonua Kelei, Mīsulí, pea nau faingataʻaʻia lahi ʻaupito lolotonga e māhina ʻe fā hono puke kinautolú. Lolotonga e kei ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻa e Palōfitá, naʻá ne tala-kae-tohi ai ha tohi ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 20 ʻo Māʻasi , 1839, pea mo e tohi hono uá ʻi ha ʻaho nai ʻe ua mei ai, ʻa ia naʻe fakakau ai ʻe he Palōfitá ha ngaahi lotu naʻá ne tohi ʻo kole ki he ʻEikí ke manavaʻofa hifo kiate ia pea mo e kotoa ʻo e “kāingalotu mamahiʻiá” (vakai, TF 121:4, 6). Naʻá ne fakakau foki ai e tali ʻa e ʻEikí ki he ngaahi lotu ko iá, kae pehē ki ha faleʻi ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa ia kuo tuli mei honau ngaahi ʻapi ʻi Mīsulí. ʻOku lekooti ha konga ʻo e ngaahi tohi ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121–23.

ʻAokosi–ʻOkatopa 1838Naʻe fakalalahi ai e taʻefemahinoʻaki mo e fekikihiʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau Mīsulí mo e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻo aʻu ki haʻanau tau meʻatau.

ʻAho 27 ʻo ʻOkatopa , 1838Naʻe fakamafai ai ʻe Kōvana Lilipeni W. Pōkesi hono fakaʻauha pe ko hono tuli kotoa ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí mei he siteiti ʻo Mīsulí.

ʻAho 30 ʻo ʻOkatopa , 1838Naʻe ʻohofi ʻe he kau fakatanga fakamoveuveú e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he Nofoʻanga Honi Milá, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi ha maile ʻe 12 he fakahahake ʻo Hihifo Mamaʻó, ʻo tāmateʻi ai ha kakai tangata mo ha kauleka tangata ʻe toko 17 pea fakalaveaʻi ai ha toko 13 kehe.

ʻAho 31 ʻo ʻOkatopa , 1838Naʻe ʻave pōpula ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ʻe he kau tau ʻo e siteiti Mīsuli ʻi he Hihifo Mamaʻo, Mīsulí.

ʻAho 1 ʻo Tīsema , 1838Naʻe tuku pōpula ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono ngaahi kaungā-fonongá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he Vahefonua Kelei, Mīsulí.

ʻAho 20–22 ʻo Māʻasi, 1839Naʻe tala-kae-tohi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi tohi mei he Fale Fakapōpula Lipetií, ʻa ia ʻoku lekooti hanau konga ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121–23.

ʻAho 6 ʻo ʻEpeleli , 1839Naʻe ʻave ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono ngaahi kaungā-fonongá mei he Fale Fakapōpula Lipetií ki Kalātini, Mīsuli ke tuʻu ki ha hopo fakamaauʻanga. ʻI he ʻaho 16 ʻo ʻEpeleli , 1839, ne fakaʻatā ai kinautolu mei hono tuku pōpulá, pea nau fakataha mo e Kāingalotu ʻi ʻIlinoisí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–10; 122:1–9

Naʻe tali ʻe he ʻEikí e ngaahi kole ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko ono ke nau lau leʻolahi ha taha ʻo e ngaahi palakalafi ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ne nau mei tali ai e ngaahi tūkunga ko ʻení.

  1. ʻI he kamata ke nofoʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí e fakatonga ʻo Mīsulí he 1836, ne nau fehangahangai ai mo e palopalema tatau ne nau aʻusia ʻi he Vahefonua Siakisoní pea ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi Mīsuli: naʻe huʻuhuʻu e kau ʻuluaki nofo fonuá mo nau ilifia naʻa vave hano puleʻi ʻe he Kau Māmongá ia e tuʻunga fakaʻekonōmika mo fakapolitiki ʻo e feituʻú. Naʻe tupu foki mei he faikehekehe fakalotú ʻa e taʻefemahinoʻaki ʻa e ongo kulupú. ʻIkai ngata aí, naʻe fakatupu ʻe kinautolu ne hē mei he Siasí ha ngaahi palopalema ki he Kāingalotú.

  2. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1838, naʻe fakaʻau ke toe kovi ange e vā ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí, kau angatuʻú, mo e kau ʻuluaki nofo fonua ʻo e faka-Tonga ʻo Mīsulí. ʻI ha lea naʻe fai he ʻaho 17 ʻo Sune , 1838, naʻe pehē ai ʻe Sitenei Likitoni ʻoku totonu ke tuli ʻa kinautolu kuo hē mei he moʻoní mei he kolo ʻo e Kāingalotú. Hili iá, ne ʻave leva ha tohi ki he kau angatuʻu ko ʻení, ʻo fakatokanga kiate kinautolu ke nau mavahe mei he feituʻú pe te nau fehangahangai mo e ngaahi nunuʻá. ʻI he ʻaho 4 ʻo Siulai , 1838, naʻe fai ʻe Sitenei Likitoni ha lea ʻe taha ʻa ia naʻá ne fakatokanga ai ki ha kau fakatangá ʻe fakafepakiʻi lahi kinautolu e he kau mēmipa ʻo e Siasí kapau te nau fai ha ʻohofi. ʻIkai ngata aí, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha kau tangata tokosiʻi ha kulupu kau tau, ne ui ko e Teinaití, ʻa ia ne nau faʻa ngāue he taimi ʻe niʻihi taʻe ʻilo ki ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo fakailifiaʻi pea aʻu ki hano fakamamahiʻi e ngaahi fili ʻo e Siasí.

  3. ʻI ʻAokosi ʻo e 1838, naʻe fakataha ki Kalātini, Mīsuli ha kulupu ʻo ha kau nofo fonua ne nau ʻita, ke taʻofi ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí mei heʻenau filí. Naʻe tupu ai ha fekeʻikeʻi, ʻo iku lavelavea lahi ai ha kakai ʻe niʻihi he ongo tafaʻakí. ʻI he taimi tatau, naʻe talaange ʻe he kakai ʻo e Vahefonua Kalolo, Mīsulí, ki he Kāingalotú kuo pau ke nau mavahe mei he vahefonuá kimuʻa he ʻaho 7 ʻo ʻAokosi , 1839. Neongo e feinga ʻa e Kāingalotú ke taukapoʻi kinautolú, ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻOkatopá, naʻe ʻākoloʻi ai ʻe ha kau fakatanga ʻa e nofoʻanga ʻo e Kau Māmongá ʻi Tuiti, Vahefonua Kaloló, kae ʻoua kuo fakamālohiʻi e Kāingalotú ke nau mavahe.

  4. Hili hono tuli e Kāingalotú mei Tuití, naʻe fakamanamana e kau fakatangá te nau fai e meʻa tatau ʻi ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻe tupu mei he taʻemalava ʻe he kau maʻu mafai ʻo e siteití ke maluʻi e Kāingalotú ʻa e fie maʻu ha maluʻi fefeka ʻe kinautolu kinautolu… ʻI he ngaahi uike ne hoko maí, ne fepaki e Kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau taʻe-Siasí ʻi he ʻikai ko ia ke fai mai ʻe he kau taú na ngāue ki he ngaahi taʻefemahinoʻakí. Naʻe iku ʻeni ki hano tutu ʻo e ngaahi falé mo hono fakaʻauha ʻo e ngaahi koloá. (The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: February 1838–August 1839, ed. Mark Ashurt-McGee and others [2017], 265–66). ʻI ʻOkatopa ʻo e 1838, naʻe fakamoʻoni e kau angatuʻu ki he Siasí ʻi ha tohi ʻo tukuakiʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hono fakatupu ʻo e fekeʻikeʻi ʻi Mīsulí. ʻI he konga kimui ʻo ʻOkatopa 1838, naʻe puke ʻe ha kulupu ʻo e kautau fakasiteití ha kau tangata ʻe toko tolu ne nau fakaasiasi he feituʻu ofi ki he Vaitafe Pikopikó, ʻi Mīsuli. ʻI heʻenau fanongo he ngaahi lipooti ʻe fakapoongi e kau pōpulá he pō ko iá, naʻe teu leva ʻe he Kāingalotú ha kau tau ʻo ha kau tangata Māmonga ʻe toko 60 ke fakahaofi e kau pōpulá. ʻI he taimi ne fetaulaki ai e kau tangata ko ʻení mo e kau tau taʻe-Siasí ʻi he Vaitafe Pikopikó, ne hoko ai ha tau fana, ʻo mate ai ha kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e Siasí, kau ai ʻa ʻAposetolo Tēvita W. Pēteni, mo ha taha ʻo e kau tangata Mīsulí. ʻI heʻene tui ki he ngaahi talanoa fakalahi hono tukuakiʻi e kau mēmipa ʻo e Siasí ki he ngaahi ʻohofi ʻi Mīsulí, naʻe fakahoko ai ʻe Kōvana Lilipeni W. Pōkesi ha tuʻutuʻuni ʻi he ʻaho 27 ʻo ʻOkatopa , 1836, ke tuli e Kau Māmonga kotoa pē mei he siteití pe fakaʻauha kinautolu. ʻI he ʻaho 30 ʻo ʻOkatopa , 1838, ne tokolahi ange he kau tangata ʻe toko 200 ne nau ʻohofi e nofoʻanga Honi Milá, ofi ki he Hihifo Mamaʻó, pea mate ai ha kau tangata mo ha kauleka tangata ʻe toko 17 pea lavelavea ha toko 13 kehe.

  5. ʻI ʻOkatopa ʻo e 1838, naʻe fakataha ai ha kau mēmipa ʻe toko 1800 ʻo e kau taú ʻo takatakaiʻi e kolo Hihifo Mamaʻó. Lolotonga e tuʻu teuaki tau ko ʻení, naʻe puke pōpula ʻe he kau taú e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí. Ne hū leva e kau taú ki Hihifo Mamaʻo, fakaʻauha e koló, pea fakamanamanaʻi mo ʻohofi e kau mēmipa ʻo e Siasí. ʻI hono tukuakiʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ki he talisoné mo ha ngaahi hia kehe, ne faifai pea ʻave kinautolu ki Lisimoni, Mīsuli, ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Fakamaau ʻOsitini Kingi ke fakahū pōpula kinautolu he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he Vahefonua Kelei, Mīsulí, kae ʻoua kuo aʻu ki honau taimi fakamaauʻí ʻi he faʻahitaʻu failau ka hokó. Ne nau aʻu ki he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he ʻaho 1 ʻo Tīsema , 1838.

  6. Naʻe tuku pōpula ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko hono tokoua ko Hailamé, ʻĀlekisānita Mekilae, Laimani Uaiti, mo Kēlepi Palatiuini ʻi he loki pōpula ʻi lalo he fale fakapōpula Lipetií ʻi ha māhina ʻe fā lolotonga ha faʻahitaʻu momoko faufaua. Naʻe feʻunga e lahi ʻo e lokí mo ha fute ʻe 14X14 (mita ʻe 4.3X4.3) pea tāpuni hifo ʻaki ha ʻaofi ne feʻunga hono māʻolungá mo ha fute ʻe 6X6.5 (vahaʻa ia ʻo e mita ʻe 1.8 mo e mita ʻe 2). Ne ʻi ai ha matapā luva siʻisiʻi ʻe ua ne hulungia mei ai ha kiʻi maama siʻisiʻi. Ne kau he ngaahi meʻa ʻi loto he lokí ha mohuku ʻuli ʻi he falikí ki heʻenau mohé mo ha kane ke fakaʻaongaʻi ko ha falemālōlō. Ko honau maluʻi pē mei he momokó ko ha kafu pē ʻe taha. Naʻe kovi pea palakū ʻaupito ʻenau meʻatokoní ʻa ia ne nau toki kai pē ʻi he tōtuʻa ʻenau fiekaiá, pea ne nau faʻa puke ai. ʻIkai ngata aí, ne nau lotomamahi ʻaupito ʻi heʻenau fanongo ki he Kāingalotu faingataʻaʻia ne tuli mei Mīsuli he lotolotonga ʻo e faʻahitaʻu momokó.

  • Kapau na ko ha mēmipa ko e ʻo e Siasí ʻi Mīsuli lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe mei fēfē nai hoʻo tali e ngaahi faingataʻa ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange lolotonga e kei ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne fai ha tohi ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 20 ʻo Māʻasi , 1839, pea mo ha tohi ʻe taha hili ha ʻaho nai ʻe ua mei ai. ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121–23 ha ngaahi konga ʻo e ngaahi tohi ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121–23, ʻe lava ʻo tokoni mai kiate kitautolu lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–6 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he Palōfitá lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he Palōfitá lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo ʻene ngaahi kole mo e ngaahi fehuʻi ki he ʻEikí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–10 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa e ʻEikí ki he ngaahi fehuʻi mo e kole ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení naʻá ne fakafiemālieʻi e Palōfitá mo e kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ne faingataʻaʻiá?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo maʻu mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolu he ngaahi taimi ʻo e “faingataʻaʻiá pea mo [e] … mamahí” (veesi 7)? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI he taimi ʻoku tau ui ai ki he ʻOtuá lolotonga e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e mamahí, te tau lava ʻo maʻu ʻEne melinó. Kapau te tau kātakiʻi lelei hotau ngaahi mamahí, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá he taimí ni pea ʻi he taʻengatá.)

  • Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “kātakiʻi … lelei [hotau ngaahi mamahí]” (veesi 8)?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

“Ko e sivi ʻoku tuku mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtua ʻofá, ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke vakaiʻi pe te tau lava ʻo matuʻuaki e faingataʻá. ʻOku fakataumuʻa ia ke vakaiʻi pe te tau lava ʻo kātekina lelei ia. ʻOku tau lavaʻi ʻa e siví ʻi hono fakahaaʻi ʻoku tau manatuʻi Ia mo e ngaahi fekau kuó Ne tuku mai kiate kitautolú. Pea ke kātakina leleí, kuo pau ke tau tauhi e ngaahi fekau ko iá neongo pe hā e fakatangá, neongo pe ko e hā e ʻahiʻahí, pea neongo pe ko e hā ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú” (Henry B. Eyring, “In the Strength of the Lord,” Ensign pe Liahona, May 2004, 17).

  • Fakatatau ki he fakamatala ko ʻení, te tau lava fēfē ʻo kātakiʻi lelei hotau ngaahi mamahí?

  • Ko e hā ha ngaahi taimi lolotonga e moʻui fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne kātakiʻi lelei ai ʻa e faingataʻá mo e mamahí.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:11–46 ha ngaahi fakahinohino kau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi mo e kole ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku lekooti ʻi he veesi 1–10 pea ʻe aleaʻi ʻi ha lēsoni hoko mai.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:1–4 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá lolotonga ʻene ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

  • Ko e talaʻofa fē ʻoku makehe kiate koé? Ko e hā nai hono ʻuhingá?

Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:5–7. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa kuó ne ʻausia mo e Kāingalotú.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke maʻu mei he veesi 7 fekauʻaki mo e founga ʻe iku lelei ai hotau ngaahi mamahí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke tau maʻu mei hotau ngaahi mamahí ha aʻusia pea ʻe lava ke hoko ia ko ha lelei kiate kitautolu.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he faingataʻá mo e mamahí ha “poto kiate [kitautolu], … pea hoko ia ʻo ʻaonga kiate [kitautolu]” (veesi 7)?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne iku ai e faingataʻá mo e mamahí ʻo ʻaonga kiate kinautolu. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:8–9. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa kehe naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá lolotonga ʻene ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

  • Ko e hā e tokāteline ʻe lava ke tau ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he veesi 8? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe hifo ʻa Sīsū Kalaisi ʻo maʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe hifo ai e Fakamoʻuí ʻo “maʻulalo ange … [ʻi he ngaahi meʻa] kotoa peé”?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻiloʻi naʻe hifo e Fakamoʻuí ʻo maʻulalo ange he meʻa kotoa peé, he taimi ʻoku tau aʻusia ai ʻa e faingataʻá mo e mamahí?

  • Ko e hā e faleʻi ʻoku lekooti he veesi 9?

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he faingataʻa pe ngaahi mamahi ʻoku nau lolotonga aʻusia pe toki aʻusia. Toe vakaiʻi e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku hiki ʻi he palakipoé, pea vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki aí. Poupouʻi e kau akó ke nau manatuʻi ke fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻo e faingataʻá mo e mamahí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:1–17

Ko e faleʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Kāingalotú ke nau fakamāʻopoʻopo mo pulusi e ngaahi talanoa ʻo honau fakatangaʻí.

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:1–10 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe faleʻi ʻe he Palōfitá e Kāingalotú ke nau fakamāʻopoʻopo mo pulusi e ngaahi talanoa ʻo honau fakatangaʻí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:11–12 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fie maʻu ke fakamāʻopoʻopo mo pulusi ai ʻe he Kāingalotú e ngaahi talanoa ko ʻení. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:13–16 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe talaange ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Kāingalotú fekauʻaki mo ʻenau feinga ke fakahā e moʻoní ki he niʻihi kehé.

  • Fakatatau ki he veesi 15, ko e hā naʻe fekau ai e Kāingalotú ke ʻoua te nau fakakaukau ki heʻenau ngaahi ngāué ko ha “ngaahi meʻa īkí”?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ʻilo mei he veesi 15 fekauʻaki mo e ngaahi fili ʻoku ngali īkí? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku tatau mo ʻení: ʻE lava ke faitāpuekina ʻetau moʻuí mo kinautolu ʻi he ngaahi toʻutangata he kahaʻú ʻi hono fakahoko ko ia e ngaahi fili ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ngali īkí.)

  • ʻOku tokoni fēfē nai e sīpinga ʻo e foheʻuli ʻo ha vaka (ko hono fohé pe meʻa fakaʻulí) ʻi he veesi 16 ke mahino ai kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fili ʻoku ngali īkí?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi fekau ʻoku ngali iiki mo taʻe mahuʻinga ka te ne lava ʻo liliu lahi kitautolu mo hotau ngaahi hakó? (Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e fakamoʻoni fekauʻaki mo e tefitoʻi mooni ko ʻení.

Poupouʻi e kau akó ke nau kumi fakalongolongo ha niʻihi ʻo e ngaahi fekau “[iiki]” ʻe lava ke faivelenga ange ʻenau tauhí. Fakaafeʻi kinautolu ke hiki ha taumuʻa ke kamata ai he ʻahó ni ʻenau tauhi faivelenga ange e ngaahi fekau ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe faleʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Kāingalotú ke nau fai lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení.

  • Ko e hā naʻe faleʻi ʻe he Palōfitá e Kāingalotú ke nau faí?

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (veesi 17)? (Kapau ʻe lava, fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻeni ke maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá.)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau maʻu he veesi 17? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fai e meʻa kotoa pē te tau ala lavá ʻi heʻetau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau “fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí”?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:15, 17, pea poupouʻi kinautolu ke nau tauhi faivelenga e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, pea fakahoko honau lelei tahá ʻi heʻenau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá.