‘Inisititiuti
Lēsoni 26: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75


Lēsoni 26

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1831, naʻe feinga ha ongo mēmipa ʻo e Siasí ko ʻĒsela Puuti mo Saimone Laita ke na fakaongoongokoviʻi ʻa e Siasí mo hono kau takí pea fakalotoʻi e kakaí ke ʻoua naʻa nau kau ki he Siasí. Naʻá na fakahoko ia ʻi haʻana lea ʻi he ngaahi fakataha fakafepaki ki he Siasí mo pulusi ha ngaahi fakaanga ʻi he nusipepa fakalotofonuá, ʻo fakatupu ai e mafola ʻa e tāufehiʻá ki he Siasí. ʻI he ʻaho 1 ʻo Tīsema, 1831, naʻe tala-kae-tohi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71. Naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na taukapoʻi e Siasí mo fakatonutonu e ngaahi fakamatala loí ʻaki ʻena malangaʻi e ongoongoleleí mei he ngaahi folofolá ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié.

Naʻe tupunga mei he tupulaki ʻa e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaioó, fakataha mo e hiki ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ki Mīsulí, ha toe fie maʻu ke ui ha pīsope foʻou ke ngāue ʻi ʻOhaiō. ʻI he ʻaho 4 ʻo Tīsema, 1831, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi fakahā ʻe tolu ʻoku fakatahaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72. ʻI he ngaahi fakahā ko ʻení, naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa Niueli K. Uitenī ke ne hoko ko ha pīsope ʻi ʻOhaiō pea fakamatalaʻi hono ngaahi fatongiá.

Hili ha māhina ʻe taha hono malanga ʻaki e ongoongoleleí ke fakatonutonu ʻa e fakamatala loi ne fakamafola ʻe ʻĒsela Puuti mo Saimone Laitá, naʻe foki ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ki Hailame, ʻOhaiō. ʻI he ʻaho 10 ʻo Sanuali, 1832, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73, ʻa ia naʻe fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo Sitenei ke hoko atu ʻena liliu e Tohi Tapú.

Naʻe maʻu ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74 ʻi he 1830, kimuʻa pea hiki ʻa Siosefa Sāmita ki ʻOhaioó. ʻOku maʻu ai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he 1 Kolinitō 7:14.

ʻI ha konifelenisi ʻa e Siasí ne fai ʻi he ʻaho 25 ʻo Sānuali, 1832, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ongo fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75. ʻI he ongo fakahā ko ʻení, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kaumātuʻá fekauʻaki mo honau ngaahi fatongia fakafaifekaú pea vahe kiate kinautolu ha ngaahi hoa ngāue fakafaifekau.

1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74.

ʻOkatopa 1831 Naʻe kamata ai hono pulusi ʻe he nusipepa Ohio Star ha ʻū tohi meia ʻĒsela Puuti ʻa ē naʻe hē mei he moʻoní, ʻo ne fakahalaʻi ai ʻa e Siasí mo hono kau takí.

1 ʻo Nōvema, 1831Naʻe fakapaasi ʻe ha konifelenisi ʻa e Siasí ha tuʻutuʻuni ke pulusi ʻa e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmitá ke hoko ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú.

1 ʻo Tīsema, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71.

4 ʻo Tīsema, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72.

10 ʻo Sānuali, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73.

25 ʻo Sānuali, 1832Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71

ʻOku fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na fai ha tali ki he kau fakaanga ʻo e Siasí

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe poleʻi pe fakaangaʻi ai ʻenau tuí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí.

  • Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ke poleʻi pe fakaangaʻi ʻetau tuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ki ha tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71, ʻa ia ʻe ala tokoni ke nau ʻiloʻi ai ʻa e talí ʻi he taimi ʻe fakaangaʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e Siasí mo hono ngaahi akonakí.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e kakano ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e palakalafi ko ʻení:

Naʻe kamata ʻi ʻOkatopa 1831 ʻa hono pulusi ʻe he nusipepa naʻe ui ko e Ohio Star ha ʻū tohi ʻe hiva naʻe fakaangaʻi ai ʻa e Siasí mo hono kau takí. Naʻe fai ʻe ʻĒsela Puuti e ngaahi tohi ko ʻení, ko ha tangata malanga mālōlō naʻe kau ki he Siasí hili ʻene lau e Tohi ʻa Molomoná mo fakamoʻoni ki hono fakamoʻui fakaofo ʻe Siosefa Sāmita ʻa e nima mamatea ʻo ʻĀlisi (ʻElesā) Sionisoní. Naʻá ne fononga ki Mīsuli ko ha faifekau, ka naʻá ne taʻefiemālie ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko ha ngaahi mana ke fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehé ki he moʻoní. Hili ʻene foki mai mei Mīsulí, naʻe kamata ke ne fakaangaʻi ʻa e Palōfitá. ʻI heʻene ʻū tohí, naʻá ne talatalaakiʻi ai ʻo pehē ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata kākā, ʻo ne pehē ai ko ʻene ngaahi fakahaá ko ha faʻufaʻu kākā pē ke kaihaʻasi e paʻanga ʻa e kakaí. Naʻe fakaangaʻi foki ʻe Saimone Laita, ko ha mēmipa taʻefiemālie ʻe taha, ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ‘ao ‘o e kakaí ko haʻane feinga ke fakalotoʻi e kakaí mei heʻenau kau ki he Siasí. Naʻe hoko ʻa e fakamoveuveu ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻĒsela Puuti mo Sīmone Laitá ke fakafetau ai ʻa e kakaí ki he Siasí mo hono kau takí.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71:1–3, 7–11. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na faí.

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na fai ke fakanonga e ngaahi taʻefiemālie ki he Siasí?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi 1 fekauʻaki mo ‘etau tali ʻi he taimi ʻe fakaangaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e Siasí mo hono kau takí? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni ʻoku tatau mo ʻení: ʻI he taimi ʻoku fakaangaʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e Siasí, te tau lava ʻo tali ia ʻaki ʻetau vahevahe ha ngaahi moʻoni mei he folofolá mo muimui ki he tataki ʻa e Laumālié.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tali ʻa e ngaahi fakaanga ki he Siasí ʻaki ʻetau vahevahe ha ngaahi moʻoni mei he folofolá mo muimui ki he tataki ʻa e Laumālié?

Fakamoʻoni ange ʻe ala tokoni ʻetau muimui ki he tataki ʻa e Laumālié ke tau tali ʻa e fakaangá lolotonga haʻatau fakaʻehiʻehi mei he fakakikihí, ʻa ia ʻokú ne tuli e Laumālié mo faʻa fakafefeka e ngaahi loto ʻo e niʻihi kehé.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili (1932–2017) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“ʻE kehekehe pē e meʻa takitaha te tau tali ai ki he niʻihi kehé. Meʻamālié, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo hotau kau tukuakiʻí mo e founga lelei taha ke tau tali ʻaki kiate kinautolú. ʻI he fekumi ʻa e kau ākonga moʻoní ki ha fakahinohino mei he Laumālié, te nau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻoku feʻunga mo e meʻa takitaha ʻoku hokó. Pea ʻi he meʻa takitaha ʻoku hokó, ʻe tali ki ai ʻe he kau ākonga moʻoní ʻi he founga ʻe fakaafeʻi mai ai e Laumālie ʻo e ʻEikí” (Robert D. Hales, “Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 73).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau fakafalala ai, pe ko ha taha ʻoku nau ʻiloʻi, ki he ngaahi folofolá mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tali ʻaki ha fakaanga ki he Siasí mo hono ngaahi akonakí. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí.

Poupouʻi e kau akó ke nau fekumi ki he tataki ʻa e Laumālié mo vahevahe ha ngaahi moʻoni mei he folofolá ʻi he taimi te nau tali ai ki he niʻihi ʻoku nau fakaangaʻi ʻa e Siasí mo hono ngaahi akonakí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Niueli K. Uitenī ke hoko ko ha pīsope ʻi ʻOhaiō mo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fatongia ʻo e pīsopé

Fakamatalaʻi ange naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻi he ʻaho 3 ʻo Tīsema, 1831 mei Hailame, ʻOhaiō ki Ketilani ke fakahoko ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí kae lava ke fakatonutonu ʻa e fakamatala loi fekauʻaki mo e Siasí. Lolotonga ʻene ʻi Ketilaní, naʻe fetaulaki ʻa e Palōfitá mo ha kaumātuʻa mo e kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻa ia ne nau fie ʻilo ki honau ngaahi fatongiá. Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻa e ngaahi fakahā ʻe tolu (veesi 1–8, 9–23, mo e 24–26), ʻa ia ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72. Koeʻuhí naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Pīsope Pātilisi ke hiki ki Mīsuli, naʻe ʻikai ha pīsope ʻo e Kāingalotu ʻi ʻOhaioó. Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:1–2 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e fie maʻu ke ui ha pīsope foʻou ʻi Ketilaní.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:3–5, ʻo fekumi ki he ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ʻe he Kāingalotu ʻi ʻOhaioó ha pīsopé.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻe he Kāingalotu ʻi ʻOhaioó ha pīsopé?

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “ke ne fakamatala ki hono lakanga tauhí, ʻi he moʻuí ni pea ʻi he taʻengatá foki” ʻi he veesi 3?

Fakamanatu ki he kau akó naʻe ʻuhinga ʻa e lakanga tauhí ʻi he Siasí ʻi he kuonga muʻá ki he paʻanga, kelekele, pe ngaahi fatongia naʻe foaki ki he Kāingalotu ne nau moʻui ʻaki e fono ʻo e fakatapuí. Naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻe he Kāingalotu ko ʻení ha fakamatala pe lipooti fekauʻaki mo honau fatongia tauhi naʻe vahe angé. Neongo ʻoku ʻikai foaki mai hatau fatongia tauhi ʻi he fono ʻo e fakatapuí ʻi he Siasí he ʻahó ni, ka ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha ngaahi fatongia fakalaumālie mo fakatuʻasino.

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ʻiloʻi mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:3 fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻi he moʻui fakamatelié? (ʻOku totonu ke fakahā ʻe he kau akó ha moʻoni ʻoku faitatau mo ʻení: ʻOku tau haʻisia kotoa pē ki he ʻEikí ko e ngaahi fatongia ʻokú Ne foaki mai kiate kitautolú.)

  • ʻE tākiekina fēfē ʻe he manatuʻi ʻoku tau haʻisia ki he ʻEikí ʻa hotau ʻulungaanga ki hotau fatongiá mo e uiuiʻí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:7–8. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi pe ko hai naʻe uiuiʻi ke hoko ko e pīsope ʻi ʻOhaioó. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí e ngaahi fatongia ʻo Niueli K. Uitenī ke hoko ko e pīsopé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:9–26, mo ʻomi ha fakahinohino ki he Kāingalotu ko ia ne nau fakatahataha ki Saioné.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73

ʻOku fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na hoko atu hono liliu ʻo e Tohi Tapú

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73. Fakanounouʻi ʻa e vahe ko ʻení ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa e kaumātuʻá ke nau hokohoko atu hono malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he feituʻu Ketilaní kae ʻoua kuo aʻu ki he konifelenisi hono hoko ʻa e Siasí. Naʻá Ne toe fekau foki kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na hoko atu hono liliu ʻo e Tohi Tapú pea hokohoko atu ai pē ke aʻu ki heʻene ʻosí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻuhinga ʻo e 1 Kolinitō 7:14

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ke hokohoko totonu ʻa e vahe 74. Naʻe hoko ʻeni koeʻuhí naʻe tui ʻa e kau ʻētita ʻo e pulusinga kimuʻa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe maʻu ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he vahe ko ʻení ʻi he 1832. Ka ʻoku hā mei he fakamoʻoní naʻe maʻu ia ʻi Niu ʻIoke ʻi he 1830, kimuʻa pea hiki ʻa e Palōfitá ki ʻOhaioó. Fakanounouʻi ʻa e vahe ko ʻení ʻo talaange ko hano fakamatalaʻi ʻeni ʻo e 1 Kolinitō 7:14, ko ha potufolofola ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻi hono kuongá ke fakatonuhiaʻi ʻaki hono papitaiso ʻo e fānaú.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:7, ʻo fekumi ki ha moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fānau īkí. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75

ʻOku ui mo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi hoa fakafaifekaú

Hiki ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ko e fē ʻa e ngaahi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻenau ongo fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé: fiefia, taʻefiemālie, ngali kehe, vēkeveke, ilifia, veiveiua, mo e loto-fiemālie.

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi meʻa ʻokú ne tākiekina e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé?

Kole ki he kau akó ke nau fekumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75, ʻa ia ʻe ala poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau feinga ke vahevahe e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ʻuhinga naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ongo fakahā ʻi he vahe ko ʻení (veesi 1–12 mo e 13–36). Fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kaumātuʻá ʻi he ongo fakahā ko ʻení fekauʻaki mo honau fatongia fakafaifekaú, pea vahe kiate kinautolu ha ngaahi hoa ngāue fakafaifekau.

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko tolu. Vahe ki he tokotaha ako ʻi he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:2–5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:6–11, 27; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:13–14. Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e ngaahi veesi ne vahe angé, ʻo kumi ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  1. Ko hai naʻe folofola ki ai ʻa e ʻEikí?

  2. Ko e hā ha faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he kau faifekau ko ʻení ʻe ala tokoni ke tau vahevahe fakalelei ai ʻa e ongoongoleleí?

  3. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu kapau te nau faivelenga ʻi hono malanga ʻaki e ongoongoleleí?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻenau talí mo ʻenau kulupú. Fehuʻi ki he kalasí:

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa ne mou aleaʻi fakakulupú, ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau faivelenga ʻi hono malanga ʻaki e ongoongoleleí? (ʻOku totonu ke fakahā ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tatau mo ʻení: Kapau ʻoku tau faivelenga ʻi hono malanga ʻaki e ongoongoleleí, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e lāngilangi, nāunau, mo e moʻui taʻengata. ʻI he taimi ʻoku tau faivelenga ai ʻi hono malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻe ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí.)

  • ʻOkú ke pehē ʻe poupouʻi fēfē kitautolu ʻi heʻetau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he mahino ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  • Fakatefito ʻi he veesi 11 mo e 27, ko e hā ha ngaahi founga ʻe ʻiate kitautolu ai ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fekumi ʻi he faʻa lotu ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he founga ʻe ʻiate kitautolu ai ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fekumi faivelenga mo faʻa lotu ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí:

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo lotua ke ʻiloʻi pe ko hai te ke talanoa ki aí, ʻe hū mai ki ho ʻatamaí ha ngaahi hingoa mo ha fofonga. ʻE ʻoatu e ngaahi lea ke ke lea ʻakí he taimi pē te ke fie maʻu aí [vakai, T&F 84:85; 100:6]. Te ke maʻu ha ngaahi faingamālie. ʻE ikunaʻi ʻe he tuí ʻa e loto veiveiuá pea ʻe tāpuekina ʻaki koe ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana” (Niila L. ʻEnitaseni, “Ko ha Mana,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 78–79).

  • Ko e fē nai ha taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻe ʻiate koe ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé? (Te ke lava foki ʻo fakakaukau ke vahevahe haʻo aʻusia pē ʻaʻau.)

Fakaʻosi ʻaki haʻo poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ko hai te nau lava ʻo vahevahe mo ia ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.